Prošlotjedna tematska sjednica Gradskog Vijeća na kojoj se raspravljalo o postupanju s azbestom i drugim opasnim otpadom na području Grada Zadra, sazvana je na zahtjev vijećnika SDP-a i nezavisne liste Enija Meštrovića, a povod su bile nedavne kontradiktorne izjave Ministarstva zaštite okoliša, gradonačelnika Šime Erlića i direktora Čistoće Ivana Johna Krstičevića o azbestu s broda Galeb.
Gdje je azbest?
Naime, brod Galeb, čiji je vlasnik Grad Rijeka, bio je na obnovi u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici od 2019. godine do početka ove godine, a prema podacima Državnog inspektorata, azbest s Galeba, kojeg je preuzela tvrtka IND-EKO, dopreman je u Zadar u tvrtku Odlagalište sirovina od 6. svibnja do 18. lipnja 2020. godine. Azbest je dopreman u tu privatnu tvrtku iz razloga što je 2010. godine Nadzorni odbor Čistoće donio odluku kako se u posebne kazete na odlagalištu Diklo zaprima isključivo azbestni otpadi s područja Zadra i Zadarske županije, pa stoga azbest s Galeba nije mogao biti dopremljen u Diklo.
Ova je tema opet aktualizirana, nakon pet godina, zbog dolaska broda Moby Drea, na kojem se nalazi 250 tona azbesta, u Split, pa se u medijima počelo postavljati pitanje gdje je završilo 78 tona azbesta s Galeba. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije potvrdilo je za Index da je azbestni otpad s Galeba završio na odlagalištima u Gospiću i Zadru, te su ustvrdili kako je, prema podacima iz državnog sustava e-ONTO, otpad dopremljen u tvrtku Odlagalište sirovina u Zadru, odakle je dio prevezen na odlagalište Rakitovac u Gospiću (Komunalac Gospić), a dio na odlagalište Diklo (Čistoća Zadar).
Galeb doletio u zadarsku Sirovinu
Gradonačelnik Šime Erlić to je demantirao ustvrdivši kako “niti jedan kilogram otpada iz navedenog slučaja nije zaprimljen niti zbrinut na tom odlagalištu”, a isto je ustvrdio i direktor zadarske Čistoće John Ivan Krstičević. Ispostavilo se kako tvrdnje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zaista nisu točne, a Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata (DIRH) utvrdila je da je zadarsko trgovačko društvo Odlagalište sirovina duže od propisanog roka skladištilo veće količine opasnog otpada koji sadrži azbest, uključujući i 4,1 tonu otpada s Galeba. Veći dio od ukupno 78,33 tone otpada koji je 2020. godine uklonjen s Galeba zbrinut je u skladu sa zakonom, no preostale količine nisu u zadanom roku uklonjene iz skladišta na Sinjoretovu, zbog čega je DIRH najavio pokretanje daljnjih upravnih i prekršajnih postupaka.
- Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata obavila je inspekcijski nadzor nad poslovanjem trgovačkog društva iz upita kao ovlaštene osobe za gospodarenje otpadom sukladno planu rada Državnog Inspektorata. Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno kako se u skladištu opasnog otpada na adresi sjedišta društva u Zadru skladišti više vrsta opasnog otpada (hidraulična, motorna, maziva, strojna ulja, prazne spremnike pod tlakom, tekućine za kočnice, nikal-kadmij baterije, metalni otpad onečišćen opasnim tvarima, obloge, vatrostalni otpad, staklo, plastiku i drvo koje sadrže opasne tvari) kao i otpad koji sadrži azbest duže od zakonom propisanog roka odnosno kako predmetno trgovačko društvo kao posjednik otpada nije osiguralo obradu otpada u zakonom propisanom roku od preuzimanja u posjed odnosno nastanka istog što je u suprotnosti s odredbom čl. 21. Zakona o gospodarenju otpadom. Nastavno na navedeno inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata pokrenula je protiv predmetnog trgovačkog društva prekršajni i upravni postupak. U upravnom je postupku predmetnom trgovačkom društvu rješenjem naređeno da u roku od 45 dana ukloni predmetni opasni otpad. Po izvršnosti rješenja obavljena je kontrola izvršenja rješenja u kojoj je utvrđeno kako predmetno trgovačko društvo nije u cijelosti uklonilo predmetni otpad s obzirom da su uklonili samo dio navedenih vrsta opasnog otpada. Utvrđeno je da otpad KB 170605* (građevinski materijali koji sadrže azbest) nije uklonjen niti predan na zbrinjavanje. Dakle, inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata u daljnjem je vođenju postupka, kontrolom izvršenja rješenja, utvrdila kako izvršno rješenje o uklanjanju opasnog otpada nije izvršeno u svezi čega je, zbog neizvršenja rješenja, protiv pravne i odgovorne osobe predmetnog trgovačkog društva pokrenut daljnji prekršajni postupak. U svezi neizvršenja rješenja inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata pokrenut je i daljnji izvršni postupak sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku u kojem je predmetnom trgovačkom društvu daljnjim, novim - rješenjem o izvršenju, naloženo izvršenje rješenja o uklanjanju opasnog otpada u cijelosti odmah po uručenju rješenja o izvršenju, u suprotnom će se izvršenika prisiliti na izvršenje obveze iz rješenja naplatom novčanih kazni, poručili su iz Državnog inspektorata.
Igra mačke i miša
- Daljnjom, novom, kontrolom izvršenja rješenja utvrđeno je kako predmetno trgovačko društvo i dalje nije u potpunosti uklonilo predmetni opasni otpad odnosno kako i dalje nije izvršilo izvršno rješenje inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata. S obzirom na navedeno, u daljnjem je izvršnom postupku, a sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, trgovačkom društvu iz upita uručeno novo rješenje – rješenje o izvršenju naplatom novčane kazne, u kojem se izvršenika prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju opasnog otpada daljnjim novčanim kaznama. Novom kontrolom izvršenja rješenja dana 28. kolovoza 2025. godine utvrđeno je da izvršenik i dalje nije u potpunosti uklonio predmetni opasni otpad odnosno kako i dalje nije izvršio izvršno rješenje inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata. Nastavno na navedeno slijedi daljnji izvršni postupak, dodali su.
No, malo se od navedenog čulo na tematskoj sjednici Gradskog vijeća. Na početku sjednice vijećnicima se obratio gradonačelnik Erlić koji je istaknuo je da se azbest iz Zadra zbrinjava sukladno zakonu na lokaciji Diklo, u posebno pripremljenim kasetama koje sprječavaju štetan utjecaj na okoliš.
- 2010. godine donesena je Odluka, kad se određivalo gdje će se ikako zbrinjavati opasni otpad, mi smo ovdje donijeli odluku da se to zbirnjava na Diklu s područja Zadarske županije i toga se Čistoća drži, da se ne prima drugi azbest. Azbest s broda Galeb nije na Diklu, upućen je u Zadar putem tvrtke Sirovina, koja ima dozvolu za manipulaciju takvog otpada. Kada se mi u svojoj kući želimo riješiti azbesta, mora se pozvati privatna tvrtka koja ima ovlaštenje za zbrinjavanje, po određenoj cijeni. Zašto otpad nisu kako su trebali zbrinuti na nekom od odlagališta, to je u domeni njihova poslovanja. Inspekcijske su službe postupale, postupaju i danas i privatnu tvrtku sada DIRH strogo kažnjava i na tome ću i dalje inzistirati, da se iskoriste sve zakonske mjere kako bi taj otpad što prije bio pravilno zbrinut. Azbest će se u budućnosti zbrinjavati na kazeti unutar CGO Biljane Donje, tamo je predviđena kazeta za zbirnjavanje azbesta, rekao je gradonačelnik, ponovivši tako tvrdnje koje je u javnost iznosio i nekoliko dana ranije.
Inspektorat i Ministarstvo nepozvani
SDP-ov vijećnik Erol Gaši u svom je izlaganju istaknuo opasnosti koje azbest predstavlja za ljude, upitavši se zašto tu nisu i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Državnog inspektorata.
- Ovdje su trebali biti predstavnici Državnog inspektorata jer me zanima jesu li bili dva ili tri puta, a to je ogromna razlika. Ako su bili samo dva puta, zašto nisu bili u međuvremenu. Je li to zato što je direktor Sirovine Miho Zrnić donator HDZ-a?, rekao je Gaši.
No, predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Državnog inspektorata na sjednici nisu bili prisutni jer ih, kako su nam potvrdili, na nju nitko nije ni zvao. A zašto ih nitko nije zvao, iako vijećnici SDP-a i nezavisne liste Enija Meštrovića tražili da oni budu tu, pitanje je koje je ostalo bez odgovora.
Zaposleni u CGO-u brišu prašinu
U nastavku sjednice saznali smo i da tvrtka Eko d.o.o. koja upravlja Centrom za gospodarenje otpadom (CGO) u Biljanima Donjim ima 80-ak zaposlenih koji dok CGO ne krene s radom “održavaju pogon i brišu prašinu”, kako je to ustvrdio direktor Toni Kozina, te čuli brojne optužbe, uključujući i onu koju je iznijela SDP-ova Danijela Vukoša koja se osvrnula se na vezu između vlasnika Sirovine Mihe Zrnića Marinovića i HDZ-a, optužujući ga za izvlačenje novca u različitim aferama. Gradonačelnik Erlić je ustvrdio kako je tematska sjednica o azbestu samo povod za napade SDP-a, iako su građani na izborima poručili da ne žele takvu politiku i destrukciju, te kako “postoji samo jedno rješenje, a to je CGO Biljane Donje”, ne propustivši spočitati oporbenim vjećnicima kako su upravo oni “bili prvi rušitelji CGO-a kad se o njemu počelo razgovarati, a danas pitaju zašto se nije brže napravilo”.
Predsjednik Gradskog vijeća Ivica Žuvela zaključio je sjednicu konstatacijom da je ona bila uspješna jer su se građani mogli informirati o ovoj za sve važnoj temi, no neutralnom promatraču ipak ostaje dojam kako je sjednica o ovako važnoj temi više poslužila za dnevnopolitička prepucavanja i još jednu rundu optužbi između oporbe i vladajućih. A na kraju krajeva, možda je upravo to i bila njezina svrha, pa ju je ispunila u potpunosti. Naime, što duže pratite politiku, sve više vam se čini da političari ne mare previše za probleme građana, već su isključivo sami sebi svrha. Sagledana iz tog kuta, sjednica je bila pun pogodak, samo ne za građane, kako nas Žuvela uvjerava, već isključivo za one koji su na njoj sudjelovali.
