Uređene okućnice, ograđeni vrtovi, pristojna dvorišta, iako privatne površine, itekako su dio javnog dojma o izgledu grada. Iako okućnice tehnički pripadaju privatnim vlasnicima, njihova zapuštenost nerijetko stvara dojam nebrige, urbanog kaosa ili čak opasnosti po javnu sigurnost. Grad Zadar, poput brojnih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, nastoji urediti ovu sivu zonu između prava vlasnika i interesa zajednice. No dok Zadar pokušava red uvesti kroz propise i odluke, Grad Opatija pokazuje da je ključ u ustrajnosti, strategiji i ulaganju.
Komunalni red za privatne površine
Prema informacijama koje smo dobili iz Ureda za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra, ova jedinica lokalne samouprave ima zakonski okvir koji pokriva i održavanje privatnih površina – u onoj mjeri u kojoj su one vidljive i utječu na komunalni red. Riječ je o Odluci o komunalnom redu iz 2019. godine, te kasnijim izmjenama i dopunama iz 2022. i 2023. godine, koje su dostupne na službenim stranicama Grada.
Kako pojašnjava pomoćnica pročelnika Žana Klarić, dipl. ing. biotehnologije, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20, 145/24), komunalni red u naselju obuhvaća i uređenje okućnica i dvorišta. U praksi to znači da su vlasnici privatnih zemljišta – uključujući vrtove, voćnjake, dvorišta – dužni iste održavati urednima, a u Odluci se navode i detalji o postavljanju ograda, visini i izgledu ukrasnih živica, sve kako bi se spriječilo ometanje prolaznika i vizualni nered.
Nadzor nad provedbom propisa provodi Odsjek komunalnog redarstva, a redari imaju pravo izdavati naloge za sanaciju, kao i pokretati postupke prema zakonskim osnovama. Međutim, broj redara ograničen je, a rezultati na terenu ovise i o spremnosti građana da poštuju propise.
Glomazni otpad – privatni nered na javnoj sceni
Pitanje održavanja okućnica često se prelama i na upravljanje otpadom – osobito glomaznim. U Zadru je situacija također zakonski definirana. Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i lokalnoj Odluci, davatelj usluge Čistoća d.o.o. dužan je najmanje jednom godišnje, bez naknade, preuzeti do 4 m³ glomaznog otpada od svakog korisnika javne usluge. Veće količine moguće su, ali uz dodatnu naknadu. Korisnici također mogu otpad besplatno odvesti u jedno od dva gradska reciklažna dvorišta – u Diklu ili Gaženici.
Spremnici za glomazni otpad ne postavljaju se na javne površine – osim u centru grada (Poluotok), gdje se koristi poseban raspored. Odluka o sprječavanju odbacivanja otpada iz 2022. regulira i nadzor nad nepropisnim odlaganjem, koje se sankcionira.
Međutim, u praksi nerijetko svjedočimo glomaznom otpadu ostavljenom uz rubove prometnica, ispred neograđenih okućnica ili čak uz ograde škola i zgrada – situacija koja vizualno šteti izgledu grada i stvara dojam zapuštenosti.
- Kao jedan od najčešćih problema u praksi ističemo nesavjesno odlaganje otpada od strane pojedinih građana koji ostavljaju otpad pored spremnika. Takvo postupanje stvara negativnu sliku o Gradu i njegovim stanovnicima te uvelike otežava rad našim djelatnicima, koji su primorani otpad prikupljati ručno. Građanima savjetujemo da otpad što više razdvajaju i odlažu isključivo u za to predviđene spremnike. Preporučamo korištenje reciklažnih dvorišta, koja su besplatna i dostupna svim stanovnicima Grada, kao i usluge besplatnog odvoza glomaznog otpada koju naša tvrtka osigurava svim svojim korisnicima, govori Ivan John Krstičević, direktor zadarske Čistoće.
Primjer Opatije
U potrazi za boljom praksom, upitali smo Grad Opatiju kako se oni nose s održavanjem privatnih okućnica i komunalnog reda.
Filip Vlah, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, pojašnjava kako i Opatija koristi isti zakonski okvir – Zakon o komunalnom gospodarstvu – koji omogućuje regulaciju samo onih dijelova privatnih površina koji su vidljivi s javnih površina. Uređenje cijelog dvorišta ili okućnice nije moguće propisati bez zadiranja u ustavno pravo vlasništva.
No, kako navodi Ljiljana Vidmar-Erjavac, viša stručna suradnica za odnose s javnošću Grada Opatije, razlika je u pristupu. Opatija, naime, ne staje na pukom propisivanju – već ulaže dodatne napore kroz aktivan rad komunalnog redarstva, koje prema njezinim riječima djeluje “znatno aktivnije nego igdje u okolici”.
Grad Opatija daje subvencije građanima – primjerice za obnovu krovova i fasada, čime se motivira vlasnike na uređenje objekata, osobito u zgradama s više suvlasnika gdje često dolazi do blokada. Godišnje se za redovno održavanje prostora u Opatiji izdvaja gotovo 5 milijuna eura, što je iznadprosječni iznos u odnosu na druge gradove slične veličine.
Unatoč ovim naporima, ni Opatija nije imuna na izazove. Postupci prema vlasnicima koji ne održavaju okućnice često su dugotrajni – uključuju upravne i sudske procese, a postoje i zakonske rupe: vlasnici se ne mogu kažnjavati više puta za istu stvar, niti grad može sam sanirati zapušteno dvorište bez pristanka vlasnika.
Dodatno, u urbanim dijelovima grada često postoji problem zajedničkog vlasništva – gdje jedan suvlasnik želi urediti, drugi ne može, a treći ne želi – pa cijela nekretnina ostaje zapuštena. Suprotno tome, u predgrađima, gdje ljudi žive u individualnim kućama, okućnice su najčešće uređene.
Potencijal za “opatijski model”
I Zadar bi, smatraju stručnjaci, mogao razmotriti uvođenje poticaja za vlasnike koji ulažu u izgled svojih okućnica, osobito na onim lokacijama koje su turistički vidljive ili kulturno značajne. Time bi se rasteretilo komunalne redare, ali i potaknulo građane na aktivniju brigu o izgledu vlastitog prostora.
Također, Grad bi mogao intenzivirati informativne kampanje kako bi građani bili svjesniji svojih obaveza. ali i prava, po pitanju glomaznog otpada, komunalnog reda i mogućnosti prijave nepropisnog ponašanja.
Jer neuređena okućnica nije samo privatna stvar – ona je dio slike grada. Turisti i posjetitelji, ali i lokalni stanovnici, dojam o uređenosti donose ne samo na temelju javnih trgova, već i rubova cesta, dvorišta kuća i stanova, kao i stanica za otpad.
Upravo zato pitanje uređenja okućnica nije puko birokratsko – već društveno i vizualno važno pitanje o kojem bi se trebala voditi šira rasprava.
Grad Zadar ima temelje u zakonskim i komunalnim propisima, no iskustvo Opatije pokazuje da istinski rezultati dolaze tek s kombinacijom proaktivnosti, ustrajnosti, nadstandarda i partnerstva s građanima. Bez toga, svaka odluka ostaje mrtvo slovo na papiru – a okućnice zarastaju u korov, umjesto da budu ogledalo grada.
