U Polivalentnoj dvorani Providurove palače održana je panel rasprava pod nazivom "Integrirani razvoj gradskih otoka – projekt Arhipelogos", u organizaciji Grada Zadra i Sveučilišta u Zadru. Događanje je okupilo predstavnike lokalne samouprave, znanstvene zajednice i otočne stanovnike, s ciljem otvaranja dijaloga o održivom razvoju otoka koji administrativno pripadaju Zadru – Oliba, Silbe, Premude, Škarde, Ista, Molata, Iža i Rave.
Sudionici panela bili su Šime Erlić, gradonačelnik Grada Zadra, prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, Denis Barić, predsjednik Udruge za razvitak hrvatskih otoka – Otočni sabor, te Jole Maljić, vlasnik OPG-a Maljić s otoka Premude, dok je moderator bio izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru.
Potrebna nova paradigma upravljanja otočnim prostorom
Otvarajući raspravu, moderator rasprave Tomislav Klarin istaknuo je da je cilj susreta bio ukazati na važnost integriranog upravljanja razvojem otoka, koji bi objedinio različite politike i resurse te omogućio da otočne zajednice prate razvoj kopnenih područja.
– Zadarski otoci, kao i većina hrvatskih, stagniraju zbog demografskih, društvenih i gospodarskih razloga. Da bismo to promijenili, potrebno je njihovu stvarnost ugraditi u širu strategiju regionalnog razvoja, koja će se temeljiti na suradnji i zajedničkom planiranju, kazao je Klarin.
Gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako je upravo integrirani pristup ključan iskorak u jačanju strateškog planiranja i racionalnog korištenja razvojnih resursa.
– Možemo se pohvaliti, da smo jedna od rijetkih zemalja članica EU, koja za svaku županiju ima posebnu omotnicu sredstava iz koje se omogućava ulaganje u pojedine investicije i područja koji su prethodno definirani lokalnim strategijama. Dakle, strategije su povezane s financiranjem, i to je iskorak u okvirima strateškog planiranja, što je omogućilo da, kroz određeno vrijeme i strategiju, definiramo koji su to tipovi investicija koje bi bilo dobro kombinirati kako bi se polučili najbolji mogući efekti na području otoka. Otoci su time dobili jedan snažan razvojni mehanizam koji ima tendenciju da se nastavi i kasnije definirati, rekao je Erlić.
Dodao je da Grad Zadar, u suradnji s institucijama i otočnim mjesnim odborima, nastoji definirati projekte i mjere koje će poboljšati kvalitetu života otočana.
- Cilj nam je izgraditi sustav dugoročnog planiranja, koordinacije i učinkovitijeg upravljanja javnim investicijama, što uključuje i bolju organizaciju koncesionara i lokalnih usluga, istaknuo je gradonačelnik.
Otočani između blagoslova i prokletstva odijeljenosti
Rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, sam rodom s otoka Rave, ponudio je povijesno i razvojno sagledavanje zadarskih otoka te ukazao na složenost njihovog upravno-teritorijalnog položaja. Govoreći o složenom upravno-teritorijalnom sustavu i njegovom utjecaju na razvitak otoka, istaknuo je da su zadarski otoci stoljećima bili dio zadarske komune (s iznimkom Vira koji je pripadao ninskoj komuni te središnjeg i južnog dijela otoka Paga koji je pripadao paškoj komuni), zatim je kratkotrajna francuska uprava 1806. osnovala prve otočne općine, a austrijska uprava porezne, tj. katastarske općine (koje su pratile ustroj otočnih župa Zadarske nadbiskupije), da bi redukcijom općina 1962. zadarski otoci postali dio zadarske, biogradske i paške općine do modernoga ustroja u kojemu brojne otočne općine Zadarske županije dijele stvarnost 555 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.
– Vrijeme je za temeljitu analizu i raspravu o tome je li došlo vrijeme spajanja pojedinih otočnih općina, nakon što je njihovo funkcionalno povezivanje već započelo, rekao je Faričić.
Govoreći o suvremenim izazovima, Faričić je naglasio da se otočani i dalje suočavaju s nizom kroničnih problema – od prometne povezanosti i ovisnosti o vremenskim prilikama, do nesigurne vodoopskrbe, loše odvodnje, zapuštenih zemljišnih knjiga i depopulacije.
– Odijeljenost otoka od kopna istodobno je blagoslov i prokletstvo. Blagoslov jer su otoci otporniji na prekomjernu izgradnju i sačuvali su skladan odnos čovjeka i prirode; prokletstvo jer se za olujnog vremena prekida promet, a često i opskrba strujom, što ima višestruko štetne posljedice za život otočana, rekao je Faričić, te je istaknuo važnost aktivnog uključivanja znanstvene zajednice.
– Otoke ne smijemo promatrati samo kao predmet istraživanja, već kao prostor su-djelovanja. Znanost mora živjeti s otocima, a ne povremeno ih posjećivati, dodao je, te naglasio da zalaganjem za koncept urboarhipelaga – suvremenog modela povezivanja urbanog s otočnim prostorom – Sveučilište u Zadru "nastoji spojiti akademski i društveno-gospodarski život, čineći otoke laboratorijem održivog razvoja".
Otočne zajednice traže provedbu postojećih zakona
Predsjednik Otočnog sabora, Denis Barić, naglasio je da se otočani desetljećima susreću s istim problemima koji se ponavljaju iz generacije u generaciju.
– Naši otoci, iako zakonom definirani kao oni sa specifičnim položajem, i dalje trebaju sustavnu pomoć. Premuda, naš najudaljeniji otok, zna biti odsječena od kopna i po tjedan dana. Život na takvim mjestima traži više razumijevanja i prilagodbe u planiranju, rekao je Barić.
Pozdravio je novosti koje donosi Zakon o otocima, ali i izrazio zabrinutost oko njegove provedbe.
– U Hrvatskoj zakoni često ovise o pravilnicima koji ih prate, pa se događa da pravilnici postanu jači od samog zakona. Bojim se da će se to ponoviti i sada, zbog čega se prava otočana često ne ostvaruju u praksi, upozorio je Barić.
Iskustvo s Premude: život koji traži upornost i obiteljsku podršku
Jole Maljić, vlasnik OPG-a s Premude, govorio je iz pozicije otočnog poduzetnika i proizvođača koji se svakodnevno suočava s logističkim i infrastrukturnim ograničenjima.
– Svaki posao ima svoje izazove, ali obiteljska podrška daje snagu da nastavimo. Najveći problem nije proizvodnja, nego distribucija. Premuda ima svakodnevnu brodsku vezu samo tijekom srpnja i kolovoza, dok u ostatku godine prometna povezanost ovisi o vremenskim uvjetima. Ipak, uspijevamo prodavati proizvode po nešto višim cijenama, što donekle nadoknađuje troškove transporta, rekao je Maljić, zaključivši da "život na otoku, usprkos svemu, ima mnogo prednosti – mir, povezanost i smisao za zajedništvo".
Znanost i praksa u istom smjeru – projekt "Arhipelogos"
Kao konkretan primjer integriranog ulaganja, na panelu je predstavljen projekt Arhipelogos, zajednički pothvat Sveučilišta u Zadru, Grada Zadra i Općine Preko, uz potporu Zadarske županije. Projekt je predstavila Irena Kozulić, voditeljica Ureda za znanost, projekte i transfer tehnologija Sveučilišta u Zadru, koja je objasnila da Arhipelogos obuhvaća niz infrastrukturnih i razvojnih intervencija na svim zadarskim otocima te na otoku Ošljaku.
– Neke od većih investicija planirane su na Molatu, Istu, Ižu i Ošljaku, dok će se na ostalim otocima ulagati u uređenje zelenih površina, opremanje zajedničkih prostora i društvenih domova. Projekt se nalazi u završnoj fazi pripreme dokumentacije i prijave, a odluka o financiranju očekuje se početkom 2026. godine, kazala je Kozulić.
Riječ je o projektu čija je ukupna vrijednost procijenjena na više od 11,5 milijuna eura, a financirat će se kroz Integrirani teritorijalni program (ITP). U središtu Arhipelogosa nalazi se rekonstrukcija nekadašnje vojarne na Molatu i stare škole na Ošljaku, koje će biti pretvorene u sveučilišne kampuse s nastavnim i istraživačkim prostorima, laboratorijima, coworking zonama i smještajnim kapacitetima. Na Molatu je predviđen kapacitet za 53 korisnika, a kompleks će uključivati nove građevine povezane trijemovima i uređene okolišne površine uz samu obalu.
Kako je još ranije istaknuo rektor Faričić, Arhipelogos nije samo infrastrukturni projekt, nego i "platforma za povezivanje znanosti i otočne zajednice".
– Ne izlazimo u otočni prostor samo radi provođenja nastave i istraživanja, već da bismo pridonijeli otočnom društvu. Otočane ne vidimo kao ispitanike, nego kao partnere. Arhipelogos promatramo kao reverzibilan proces u kojem i akademska zajednica i otočani imaju koristi – kroz razmjenu znanja, usluga i stvaranje zajedničke vrijednosti, pojasnio je.
Projektom će Grad Zadar paralelno ulagati u rekonstrukciju zgrada društvenih i kulturnih sadržaja, izgradnju otočnog parkirališta s elementima zelene infrastrukture, uređenje sportskih igrališta i javnih zelenih površina – sve s ciljem podizanja standarda života na otocima i jačanja njihove društvene kohezije.
Put prema "urboarhipelagu"
Panel rasprava u Providurovoj palači, zaključeno je, otvorila je važan prostor dijaloga između otočana, Gradske uprave i znanstvene zajednice. Sudionici su se složili da razvoj zadarskih otoka zahtijeva dugoročnu viziju, koordinirano planiranje i stvarnu provedbu zakonskih mehanizama, ali i da projekti poput Arhipelogosa mogu postati primjer održivog modela razvoja otočnog prostora u Hrvatskoj.
– Vrijeme je da otočne zajednice prestanemo promatrati kao periferiju, a počnemo ih uključivati kao ravnopravne partnere u kreiranju budućnosti Zadarskog arhipelaga, zaključeno je na kraju rasprave.
Upravo takvim pristupom, poručili su sudionici, otoci mogu ponovno postati vitalan i samoodrživ dio identiteta i razvoja Grada Zadra.
