Čitanje nije samo razonoda. To je hrana za mozak, a hrana može biti dobra i loša. Većina nas je listanje zamijenilo “skrolanjem”, a knjigu portalima iza kojih stoje “novinari” (čitaj heroji ChatGPT-a). Dok na hrvatskim policama remek djela poput “Moby Dicka” ili “Kradljivice knjiga” skupljaju prašinu, masovno se otvaraju portali s naslovima poput “Je li moguće da je OVO obukla?!, “Internet na rubu sloma zbog OSKUDNOG kombinezona bivše zadrugarke”. Upravo su ovakvi naslovi postali nova literatura, a piše se ono što vrišti, ne ono što vrijedi.
Sadržaj sporedan, klik je sve
Klik je idol, sadržaj je sporedan, a strpljenje za rečenice duže od četiri, pet riječi više ne postoji. Umjesto poglavlja “storyji”, umjesto dijaloga komentari ispod objava, umjesto analize - memeovi. Da je danas Dostojevski živ, “Braća Karamazovi” ne bi imali šanse. Prema istraživanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), gotovo polovica Hrvata nije pročitala nijednu knjigu u posljednjih godinu dana. Usporedbe radi, u Finskoj, rijetkom svjetlom primjeru i zemlji koja predvodi svjetske ljestvice pismenosti i obrazovanja, prosječan odrasli stanovnik godišnje pročita 12 knjiga. Zato Hrvati prednjače u čitanju portala - preko 70 posto nas se hvata na bombastične online naslove.
- Primjećujemo da su se mladi, uz knjige, okrenuli i nekim novim sadržajima koje suvremeni svijet nudi; društvene mreže, videoigre i streaming platforme. Područje interesa je šire nego ranijih godina, čitanje izlazi iz okvira čitanja samo knjiga, ali ne isključuje zaljubljenike u čitanje koji i dalje preferiraju tiskanu građu. Ono što mi radimo jest da kroz svoje programe povezujemo knjige s interesima mladih - kroz teme koje ih zanimaju, poput glazbe, filma, sporta ili fantastike. Također, organiziramo književne klubove te susrete s autorima, pojasnili su iz Gradske knjižnice Zadar.
Čitanje obogaćuje vokabular i razvija emocionalnu inteligenciju
- Kao knjižničari, možemo reći da se čitanjem obogaćuje vokabular te razvija kritičko mišljenje i emocionalna inteligencija. Poželjno je da čitanje postane navika i dio svakodnevice djece i mladih, a time će prednosti čitanja postajati sve veće. Gradska knjižnica Zadar provodi niz programa koji potiču čitanje. Možemo istaknuti: Zadar čita, Mozak treba vježbati – najbolje čitanjem, Pričograd - susret malih pripovjedača, Festival stripa - Zbirka 74, Kućna dostava knjiga umirovljenicima i osobama s invaliditetom, Mjesec hrvatske knjige, 65+ razloga da ti čitam, Bebinim koracima i brojni drugi. Svi programi provode se do kraja godine ili su u planiranju i pripremi za narednu godinu, ističu.
Važnost digitalnih knjižnica
- U digitalnom dobu, kada su informacije dostupne na svakom koraku, knjižnice nisu izgubile na važnosti, naprotiv, postale su još važnije. One nisu tek prostori s policama knjiga, već žive institucije znanja, kulture i kritičkog mišljenja. U svijetu u kojem je lako upasti u zamku dezinformacija i besmislenog sadržaja, knjižnice služe kao orijentir, pomažući korisnicima da se snađu u informacijskoj bujici, da razluče važno od nevažnoga, istinito od lažnoga, kvalitetno od površnog. Knjižnice ne zastarijevaju, one se prilagođavaju, razvijaju i ostaju u korak s vremenom, nudeći kako tradicionalne knjige, tako i pristup e-izvorima, edukacijama, digitalnoj pismenosti i kulturnim programima. Jer čitanje nikada neće pasti u zaborav. To nije tek navika, to je alat preživljavanja u složenom svijetu. Kako naš moto kaže – mozak treba vježbati, najbolje čitanjem, poručuju iz Gradske knjižnice.
U Hrvatskoj ili dvije knjige godišnje ili nijedna
Zadnje istraživanje o knjigama provedeno na uzorku od 1000 stanovnika Republike Hrvatske upravo s ciljem da se utvrde čitateljske navike, podaci su zanimljivi. Većina onih koji čitaju knjige u Hrvatskoj pročita tek dvije knjige godišnje, a gotovo polovica čitatelja (47%) knjige nabavlja putem knjižnica. Slijede oni koji ih kupuju (40%), posuđuju od prijatelja (31%) ili ih dobivaju na dar (26%). Manji udio, njih 6 posto, dolazi do knjiga putem interneta – preuzimanjem ili kopiranjem. Zanimljivo je da čitatelji između 26 i 35 godina najčešće kupuju knjige (54%), dok starije osobe češće knjige dobivaju na poklon (36%). Kada je riječ o tržištu knjiga, svaki peti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. No, brojke pokazuju stagnaciju – već godinama se ne bilježi porast prodaje. Većina je, pritom, kupila samo jednu knjigu. Knjige češće kupuju visokoobrazovani, osobe srednje dobi (26 – 45 godina), oni s višim primanjima i stanovnici Zagreba i okolice. Istovremeno, opada interes za beletristiku, dok sve više ljudi poseže za priručnicima. Knjižare su i dalje glavno mjesto kupnje, a internet prodaja stagnira, iako je mlađima privlačnija, dok stariji i dalje kupuju knjige na kioscima. Najčešći razlog zbog kojeg građani ne kupuju knjige nije nedostatak novca, nego interesa - to navodi više od polovice ispitanih (56%), dok tek 17 posto navodi financijske razloge. Zanimljivo je da 63 posto građana redovito čita sadržaje na internetu, no samo 7 posto ih čita e-knjige. Među online sadržajima najčitanije su dnevne novine (51%), posebno među populacijom od 26 do 55 godina, dok su najmanje čitane među mladima i najstarijima. Studije pokazuju da prosječni IQ u adolescenata posljednjih godina bilježi pad, a te brojeve prati i pad broja pročitanih knjiga. O čitateljskim navikama smo pitali zadarske studente.
- Čitanje je zdrava navika, a knjige su uglavnom bolji i detaljniji doživljaj od filmova. Redovito čitam fikciju i knjige vezane uz psihologiju. Nemam omiljenog autora ni knjigu jer svaka knjiga predstavlja unikatno iskustvo koje je neusporedivo s drugom. Od benefita čitanja bi izdvojila zabavu, razvoj vokabulara i poboljšanje kognitivnih funkcija. Pročitala sam preko 50 knjiga u posljednjih nekoliko godina i svakome preporučam da povremeno pročitaju knjigu, ističe zadarska “knjigoholičarka” i studentica Anita (24).
- Od knjiga sam u životu pročitao samo ono što sam morao za školu i fakultet. Naravno, kao i u svemu vodim se logiom “tko voli nek izvoli”, ako nekome to predstavlja dobar hobi ili ima neku praktičnu svrhu, odlično. Ja mislim da čitanje u svrhu učenja nečega ima smisla, ali da čitanje radi zabave nije ništa drugo nego gubljenje vremena, kaže Erik (24).
- Čitanje knjiga svakako ima svoje prednosti. Vjerujem da poboljšava koncentraciju i pamćenje. Također, neki se svjetski klasici moraju pročitati radi opće kulture, da se negdje ne osramotiš. Ja ne čitam pretjerano osim za fakultet, ali sam do sad pročitala velik broj knjiga u svoje slobodno vrijeme, samo sam izgubila naviku, kazala je studentica Karla (23).
Skrolanje je pregazilo čitanje
Brojke su neumoljive. Skrolanje je pregazilo čitanje, a stranice portala istisnule su stranice knjiga. Lovimo se na clickbait naslovnice koje viču “ŠOKANTNO!”, “NEVJEROJATNO!”, “RAZOTKRIVENA!”. A knjiga... ona šuti. Traži mir, vrijeme, mozak. Sve ono čega je danas manje. No, i dalje ima onih koji čitaju. I to ne zato jer moraju, nego jer žele. Jer znaju da dobra knjiga nije samo priča već i mentalni fitness, škola za mozak. Ima i onih koji ne čitaju. Ili to rade samo kad baš moraju – za školu, ispit, posao. Kažu da nemaju vremena ili interesa. I na to imaju pravo, Ali možda bi trebali znati da nečitanje ima svoju cijenu, ne u eurima – nego u pojmovima koje više ne razumijemo, temama koje više ne pratimo, gramatici koju ne poznajemo, svijetu koji nam postaje nepoznat, iako je oko nas. Knjižnice se, usprkos svemu, ne predaju. Prilagođavaju se. Organiziraju događanja, pričaju s mladima njihovim jezikom, spajaju knjige s glazbom, filmom, igrom. I to nije samo borba za opstanak – to je borba za zdrav razum.
