Razdoblje obuhvaćeno izložbom obilježile su duboke političke transformacije koje su značajno oblikovale politički, ekonomski i kulturni krajolik Jadrana s višestrukim dodirima, interakcijama i sukobima. Pomorske karte odražavaju postupnu evoluciju geografskog znanja o Jadranu i progresivno usavršavanje kartografskih tehnika, posebno vidljivo od početka 19. stoljeća, kada su mnoge karte izrađene na temelju sustavnih hidrografskih izmjera.
Izložba je priređena u okviru održavanja Međunarodne konferencije o geoinformaciji i kartografiji te svjedoči o plodonosnoj suradnji između Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Trstu i Talijanskog društva kolekcionara starih karata Almagià, koje nosi ime znamenitog povjesničara kartografije, zaslužnog ne samo za Italiju, već i za cijelu Europu svojim vrijednim znanstvenim ostvarenjima, istaknuo je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.
- Za izložbu su u najvećoj mjeri zaslužni privatni kolekcionari koji su nam velikodušno omogućili korištenje originala svojih karata, među kojima se nalaze i jedinstveni primjerci – neke od tih karata sačuvane su samo u jednom primjerku na cijelom svijetu. To su veliki zaljubljenici u kartografiju, geografiju i Jadran, neovisno o kojoj je obali riječ. Upravo smo njihovom ljubavlju, ali i višestoljetnom povijesnom ulogom Jadrana, bili motivirani da cijelu ovu izložbu nazovemo "More koje ujedinjuje – Pomorske karte koje su oblikovale sliku Jadrana od 16. do 19. stoljeća", rekao je rektor Faričić.
Zahvalu za dolazak na izložbu uputio je svim posjetiteljima i uzvanicima, među kojima su bili gradonačelnik Zadra Šime Erlić, nadbiskup u miru mons. Želimir Puljić, ravnatelji ustanova povezanih s izložbom Vesna Sabolić, Marijana Senkić-Klapan i Ante Gverić, kao i predsjednik Hrvatskog kartografskog društva Miljenko Lapaine, predsjednik Međunarodnog kartografskog društva Georg Gartner, predsjednik Talijanskog društva kolekcionara starih karata Almagià Maurizio Oliva, koji je i sam uputio nekoliko prigodnih riječi.
Karte predstavljene na izložbi potječu iz različitih kartografskih centara, od kojih svaki koristi različite metodologije i konceptualne okvire. Unatoč razlikama, dijele zajednički fokus: Jadransko more kao jedna od najvitalnijih zona Mediterana. To je more koje ujedinjuje prostor, kontinente Europu i Afriku i Aziju, te je kroz stoljeća bilo jedan od najvažnijih dijelova Sredozemlja, svojevrstan prsten oko kontinenata.
Izložba se može razgledati na drugom katu Providurove palače do 29. rujna.
