Nije neuobičajeno vidjeti ovce po seoskim dvorištima u kojima nema intenzivnog načina uzgoja voćaka. Sve je više i voćara koji ih drže u starijim voćnjacima jer tako ne moraju kositi ili koriste herbicide u borbi protiv korova. Međutim, mnogi voćari puštaju ih čak i u mlade nasade što često dovodi do uništavanja sadnica.
Ovčji stajnjak, po mnogima, najbolji je za voće jer je suši od kravljeg i sadrži nešto više fosfora i kalija, dok dušik gubi brže u odnosu na goveđi iako i njega sadrži više. Naravno, podrazumijeva se da prije upotrebe bude zreo, star najmanje godinu dana, s redovnim povremenim prevrtanjem.
Ne puštati ih u mlade nasade
Ipak, ovce nisu poželjne u mladim voćnjacima i vrtovima jer će uništiti voćke i stabljike povrća.
Bez obzira je li oko mladih sadnica postavljena zaštita, one će podizanjem na zadnje noge oštetiti grane ili polomiti tek posađenu sadnicu dok će na starijim doći do oštećenja u vidu lomljenja bočnih, poluskeletnih grana.
U njih će se, na mjestu prijeloma, naseliti bakterije ili gljivice koje će u narednim godinama dovesti do zaraza, a time i propadanja stabala.
Ostaci vune na polomljenim granama, koje se često ne kreče i ne prskaju bakrom, najbolji su pokazatelj da će vremenom doći do sušenja i propadanja stabala. Zbog toga je uvijek veliki rizik puštati ih u voćnjak čak iako su sadnice formirane i sa širim deblom.
Podići zonu rodnosti više od tla
Jedno od rješenja kojem pribjegavaju pojedini proizvođači, a zbog namjere da ne kose ili da ne prskaju herbicidima zemlju u voćnjaku, je da prve rodne grane idu od metar i pol od površine tla. Ovo je moguće unzasadima šljiva i krušaka, višanja, breskvi i trešanja, dok kod jabuka i dunja nije poželjno zbog slabije podloge i velikog gubitka prinosa, naročito kod jabuka.
U voćnjacima u koje se puštaju stada, voćari su svjesni da će imati nešto niži urod koji se nadoknađuje puštanjem voćaka da više rastu u visinu, čak i do četiri i pol metra visine. Površina u koje se puštaju ovce rijetko je ispod jednog hektara.
Ostavljanjem dužih i tanjih dvogodišnjih i trogodišnjih grana na vrhovima stabala dolazi do njihovog savijanja pod teretom roda, što olakšava berbu. Ipak, na pojedinim stablima moraju se upotrijebiti i ljestve što ju onda usporava, a ako je teren brežuljkast ona je još teža.
S druge strane, voćarima se isplati držanje i paša u voćnjacima jer ovce pasu niže trave, a papcima utabaju trave i korove što im ne dozvoljava rast. Tijekom zime i proljeća dolazi do obnavljanja trava i na proljeće se one ponovo mogu pustiti u isti voćnjak.
