"Otkad pamtiš zoveš me ka sina, ne može te zaminiti niko rodna gruda na svitu jedina. Ja te volin, moja Puntamiko…", jedan od stihova pjesme "Ja te volim, Puntamiko" autora Tomislava Mihatova, iz Poljane na otoku Ugljanu.
Ništa čudno, Puntamičani su se mahom i doselili s otoka Ugljana. Mičići i Pavini došli su iz Sutomišćice, kao i Proface i Šimićevi, kojih ima i u Poljani, na istom otoku, dok su Pedisići došli s Barotula na otoku Pašmanu. Jedino su Vukoše pristigli s Crnoga, govore sugovornici u stogodišnjem kultnom kafiću-restoranu Antinov koji je pored restorana-hotela Niko jedan od simbola ovog poluotoka – punte Mike.
Naime, prvi doseljenik krajem 18. stoljeća bio je vlastelin Mikula, po kojem je mjesto i dobilo ime Puntamika koja se prvi put spominje 1204. godine.
Stara Puntamika na malom poluotoku
- Puntamika danas ima oko 5.000 stanovnika od čega je fetivih, domicilnih Puntamičana tek oko 120, govori Bruna Supičić, rođena Pavin, predsjednica Društva prijatelja Puntamike Zadar, koja godinama svoje Puntamičane okuplja u maškare i na druga događanja. Puntamika je sjeverno do drugog semafora na Žmirićima, južno do svjetionika Lanterne, zapodno u uvali Zgon, a istočno do Sutomiške ulice iznad uvale Draženica.
- Stara Puntamika smještena je na malom poluotoku, koji sa zapada zatvara zadarsku luku. Na Punta Miki ugledne osobe iz Zadra kupuju lozu i grožđe, objašnjava prijatelj Šimićev. Po karti "Puntamika između 1940. i 1950. godine," prostor Puntamike obuhvaća poluotok Puntamiku, Borik, Žmiriće, Draženicu i Vitrenjak.
- Sa sjevera i sjeveroistoka područje Puntamike je okružen Putom Nina, Dražnjicama, odnosno Žmirićima i Donjim brigom koji ih dijeli od Dikla, Martinovim i Mocirama koji ih dijele od Bokanjca, odnosno nekadašnjeg Cerodola, i Belafuže, odnosno Petrića. Od zapada prema sjeverozapadu je crta koja presjeca uvalu Zgon između Dikla i Puntamike. Na istok puntamičke zemlje bi sezale do puta kod uvale Draženica pa preko Puta Nina do Mocira, detaljni su u kafiću Antinov.
Crkvica sv. Stošije na Puntamici zaštićeno je pojedinačno kulturno dobro čijom zaštitom i sanacijom čuvamo vrijednu baštinu, ali otkrivamo i prezentiramo povijest našega grada Zadra.
Crkvina, reprezentativno kulturno dobro
- Crkva sv. Stošije (Crkvina) na Puntamici nastala je u okviru većega rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa čiji su ostatci otkriveni pri samim istraživanjima crkve 1952. godine, navodi gospođa Bruna te nastavlja:
- Crkvina je reprezentativni objekt kulturne baštine koja datira još iz 4. stoljeća i kojemu je potrebna odgovarajuća zaštita i sanacija. Radi se o vrlo zanimljivom primjerku kompleksnog tipa crkve, odnosno dviju crkava, od kojih je donja nastala adaptacijom rimske cisterne, dok je gornja sagrađena na samoj cisterni, naglasila je Supičić, pošto smo se prisjetili spektakularnog vječanja u Crkvini prije 15-ak godina kojem smo nazočili.
Nakon što su sredstva odobrena u 2019. godini, pristupilo se izvođenju prve faze radova koja uključuje radove na sanaciji i obnovi bačvastog svoda kako bi se spriječilo daljnje urušavanje i prodor vode u unutrašnjost crkve. Na svodu se izradio novi nasip i vodonepropusna barijera kao završna obloga.
- Drugom fazom predviđeno je napraviti sanaciju i konsolidaciju kamenog ziđa i sanaciju poda crkve, nova vrata te urediti okoliš. Dobra je vijest da će se, doduše neslužbeno, da su osigurana sredstva za drugu fazu sanacije i obnove Crkvine, vrijednog baštinskog prostora na Puntamici, s puno ponosa i optimizma će legendarna Bruna Supičić.
Župa Bezgrješnog začeća BDM osnovana je dekretom Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru od 5. kolovoza 1968., koji je potpisao tadašnji biskup, kapitularni vikar mons. Marijan Oblak. Župna crkva je sagrađena 1982. godine
Procvat u znaku turizma
- Zadarski procvat 1958. godine na Puntamici gdje su političari i prvi turistički radnici baš tu odlučili udariti temelje novog zadarskog turizma. Najprije je 1957. godine u preuređenoj i nacionaliziranoj talijanskoj vili otvoren hotel Borik, kasnije Park, još kasnije Stari Park, što je i danas jedno od najljepših hotelskih zdanja u Zadru, navodi Pavin.
Potom je baš na Puntamici zadarski turizam doživio strelovitu ekspanziju. Godine 1959. osnovano je Hotelsko poduzeće Borik koji je tu izgradio sedam novih hotela i uredio dva auto kampa.
- Turistički kompleks Borik, sada Falkensteiner, koji je ograđen većim je dijelom pripadao obiteljima Mičić i Pedišić. U samom središtu nalazi se obitelj Juštini, govori barba Ante...
Gradnjom hotelskog kompleksa Borik i Puntamika mijenja ime u Borik. Međutim, osamostaljenjem države Hrvatske, na inicijativu starosjedioca, referendumom se 2. kolovoza 1996. godine mjestu, kao i cijelom prostoru, vraća staro ime Puntamika,
- Stambene zgrade grade se na svakom koraku. Cijene kvadrata ‘lete u nebo‘, a sve dominantniju sliku panorame Puntamike umjesto marine, JK Uskok i hotelskog kompleksa preuzimaju brojne građevinske dizalice i nove zgrade za stanovanje, reći će Pedišić.
Život uz more, na moru, za more...
More, svježi zrak, kupanje i sve slične stvari neke su od pogodnosti života na obali. Novi žitelji Puntamike zaključili su kako oni koji žive bliže moru su ujedno sretniji i mirniji.
- Jedan od razloga je što je neutralna pozadina bolja za mozak. Zapravo se radi o plavom moru koji nas smiruje, ali i svježem zraku od kojeg spavamo bolje. Mnogo je razloga, a svaki od njih pomaže našem mentalnom stanju na svoj način. Čak i tjedan dana na moru dovoljno je da se osjećaš bolje, uvjerljiv je Kraljić iz Barotula.
Klapa Puntamika djeluje od 1989 godine, kad je i osnovana pri Društvu prijatelja Puntamika. Tu je i KK Puntamika ali i tradicionalni memorijalni turnir Ferućo Vukoša – Feri, sada Bodulo kup.
- Turnir se igra na male branke, a penal se puca petom okrenut natraške. Turnir je najstariji turnir u županiji na male branke, ponosno će Mičić.
