Dok se pod reflektorima svjetske političke pozornice kroje mirovni planovi i rješenja koja bi trebala okončati rat u Ukrajini, daleko od tih centara moći i odlučivanja kao i od domovine, neki Ukrajinci, ovdje u Zadru, muku muče s nepoštenim i pohlepnim stanodavcima, koji vješto koriste državne potpore, dok lihvarski naplaćuju najmove nesretnim ukrajinskim izbjeglicama.
Prima državnu potporu dok komercijalno iznajmljuje stan
- Stan smo mjesečno plaćali 800 eura, plus režije, mjesečni dug za režije bi mi stanodavka napisala rukom na papiriću. Nedavno se doselila i moja kćer, umjesto troje, sad nas je četvero u stanu, pa je stanodavka htjela povećati najam za 150 eura, dakle umjesto 800, da plaćamo 950 eura. Smatram da je to bezobrazno, jer stanodavka prima od države oko 400 eura naknade svaki mjesec zato što su joj u stanu ukrajinske izbjeglice, dakle mjesečno bi dobivala, s ovim povećanjem, oko 1300 eura priča Ukrajinac koji smatra da je doslovno ucijenjen od strane najmodavke, pa je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji) da ne bi imao, kako kaže, dodatnih problema.
Dakle, Zadranka iznajmljuje stan po komercijalnim uvjetima izbjeglicama iz Ukrajine, dok istovremeno od države prima naknadu za te iste izbjeglice jer ima je ustupila stan na korištenje. Kako je moguće da država novčano pomaže komercijalni najam stanova? Ako su državni novci namijenjeni ukrajinskim izbeglicama, zašto se uplaćuju na račune stanodavaca? Tko i koliko često kontrolira stanodavce koji primaju državne novčane potpore?
“Hrvatska za Ukrajinu”
Primanje državne novčane potpore, stanodavcima je omogućeno na osnovi Vladine inicijative ‘’Hrvatska za Ukrajinu’’ koja je pokrenuta na početku rata u Ukrajini, a cilj joj je pružiti niz socijalnih mjera za pomoć ukrajinskim izbjeglicama. Jedna od tih mjera je i “Odluka o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju” koju provodi policija, točnije Ravnateljstvo civilne zaštite s ciljem udomljavanja Ukrajinaca kako bi se rasteretili prihvatni centri.
Prema toj odluci, najmodavac koji odluči svoj stan ustupiti Ukrajincima (pravnim rječnikom bi to trebalo značiti da se stan ustupa bez komercijalne naknade) dobiva od države naknadu za svakog primljenog Ukrajinca koji ima status izbjeglice. Naknade se kreću od 6.64 eura po danu najma za samca, pa do 10.62 eura po danu najma za četvero Ukrajinaca i više s time da maksimalni iznos naknade najmodavcu iznosi 477.64 eura ili 3 600 kuna mjesečno. Ustaljena praksa je bila da se za te iznose koje država daje Ukrajincima smanji mjesečni najam, ali se pokazalo kako moralna i etička mjerila svim najmodavcima nisu ista. Neki su, kao i dotična gospođa, bez imalo obraza ratnim izbjeglicama naplaćivali preskupi najam s ostalim troškovima.
- Vlasnici nekretnina u Republici Hrvatskoj mogu svoje vlasništvo dati u najam izravno osobama pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj, ali u slučajevima takvih ugovaranja troškove najma snose raseljene osobe same, prema cijeni slobodno definiranoj međusobnim dogovorom (npr. prema tzv. tržišnoj cijeni najma).
U skladu s odredbama Odluke o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju (NN 37/22, 33/23, 40/24 i 35/25), između vlasnika stambenih jedinica kao najmodavaca i Ministarstva unutarnjih poslova kao najmoprimca moguće je sklopiti Ugovor o najmu stambenih jedinica isključivo u svrhu privremenog stambenog zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine. Korištenje stambenih jedinica je plaćeno najmodavcima, nije besplatno, a troškove snosi Republika Hrvatska.
Tko i kako ih kontrolira?
Budući da se pojam “ustupiti smještaj” ne koristi u predmetnom ugovoru, već se, u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim stvarima (izvorno NN 91/96, zadnja izmjena NN 94/47) i Zakonom o najmu stanova (izvorno NN 91/69, zadnja izmjena 105/20), koriste pojmovi “predaje u posjed” i “vraća u posjed”, odnosno jasno definirani institut posjeda, vlasnici stambenih jedinica ne mogu izlaziti iz zakonskog okvira te sklapati dodatne ugovore ili tražiti i primati dodatnu naknadu od najmodavca ili korisnika stambene jedinice. Potpuna objašnjenja pojmova mogu se pronaći u spomenutim zakonima.
Područni uredi civilne zaštite i Područne službe civilne zaštite obvezne su do 5-og dana u tekućem mjesecu dostaviti vjerodostojne podatke o korištenju stambenih jedinica na njihovom području za prethodni mjesec – broj dana korištenja i broj osoba koje su koristile stambenu jedinicu. Svako nepridržavanje obveza utvrđenih ugovorom rezultira otkazivanjem ugovora, stoji u odgovoru Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a.
Na području Zadarske županije trenutačno je država sklopila s najmodavcima 128 takvih ugovora. No, ako je sve prepušteno stanodavcu, kako u odgovoru stoji, da mjesečno samo pošalje “broj dana korištenja i broj osoba koje su koristile smještajnu jedinicu”, postavlja se pitanje kakva je to kontrola stvarnog stanja i kako se zapravo kontroliraju oni koji istovremeno uzimaju novac od države i izbjeglica, s obzirom na to da je, prema zakonima, stanodavcima zabranjeno komercijalno naplaćivanje najma izbjeglicama dok im svaki mjesec uredno kaplje državna potpora. Koliko česte su provjere i kako one izgledaju, ostalo je nejasno.
Lijepo je pomogati potrebitima, u ovom slučaju onima koji su napustili svoje domove zbog vihora rata. No, država bi se trebala puno pažljivije odnositi prema novcu iz proračuna, jer ovakav način ilegalne zarade pojedinih stanodavaca je apsolutno neprihvatljiv.