Pušenje ubija, ali nebriga ubrzava proces. U Zadru koji broji tisuće srednjoškolaca, vape i cigareta su doslovce postali jednako često viđeni u rukama maloljetnika kao u rukama odraslih. Zašto? Jer im je dostupno. Petnaestogodišnjaci u pojedinim trgovinama nesmetano kupuju cigarete i ostale proizvode koji su im zakonom zabranjeni prodavati.
Kupuju otrov, a nitko ih ne provjerava
Dok se Hrvatska godinama formalno zalaže za javnozdravstvenu borbu protiv ovisnosti, u stvarnosti je maloljetnicima i dalje šokantno lako kupiti cigare, a Zadar u tome potencijalno i prenjači. Nitko ne traži osobnu, inspekcije gotovo da ne postoje, odrasli šute i gledaju, a trgovine ostvaruju ilegalan profit. Zadar je pritom samo jedno od ogledala šireg hrvatskog problema: dok broj punoljetnih pušača polako opada, duhanska industrija i njezini “moderni” derivati - aromatizirane e-cigarete, zagrijani duhan i nikotinske vrećice, sve manje suptilno ciljaju na mlađe od 18. Veliki odmor služi samo za jedno - za “zapalit”. Ispred Pomorske, Strukovne i Tehničke, ispred četiri škole kod Nazora, u vrijeme velikog odmora, deseci srednjoškolaca od najmanje 14 godina starosti okupljaju se uz cigaru ili vape.
-.Ne pitaju me za osobnu, nisu me pitali već možda godinu dana. Kupujem u Tommyju cigarete i na kolodvoru, kazao je šesnaestogodišnji učenik.
- Par puta su me pitali osobnu, ali već znam gdje me neće pitati pa tamo kupujem. Kupim na Tisku najčešće, u Tommyju često, Tobacco i drugdje gdje se nađem. Pušim jednu kutiju tjedno, svaki tjedan kupim kutiju. Da, rekao bi da nesmetano kupujem cigare i da su mi dostupne kad god poželim kupiti, kazao je još jedan šesnaestogodišnjak.
- Ne pitaju me osobnu jer izgledam starije, ali i ovi mlađi, od 14, 15, svi redom kupuju cigare i puše. Jako rijetko će oni (prodavači, op.a.) pitati osobnu, pogotovo ako izgledaš starije. Ja iz škole znam više njih koji puše nego koji ne puše, istaknuo je jedan zadarski srednjoškolac.
Prodaja duhanskih proizvodima maloljetnicima postaje praksa
Ovi poražavajući odgovori zadarskih srednjoškolaca otkrivaju ono što službene brojke često prikrivaju: prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima nije iznimka, nego svakodnevna praksa. I to ne na skrivenim mjestima, već u velikim lancima i poznatim prodajnim objektima, od kioska do supermarketa. Ako šesnaestogodišnjaci već unaprijed znaju “gdje ih neće pitati za osobnu”, sustav kontrole ne postoji. U pitanju nije samo propust prodavača, nego i potpuni izostanak nadzora. Takva praksa otvara ozbiljno pitanje odgovornosti: gdje su institucije ako maloljetnici mogu kupovati cigarete i vape jednako lako kao žvake?
U Zakonu o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda (“Narodne novine”, br. 45/17, 114/18, 98/25): “Zabranjuje se prodaja duhanskih, nikotinskih i srodnih proizvoda, uključujući bezdimne duhanske proizvode, te biljnih proizvoda za pušenje, elektroničkih cigareta, spremnika za ponovno punjenje, uloška za jednokratnu uporabu i grijanih duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina (članak 23. stavak 1. iz izmjena NN 98/25)”.
“Na prodajnom mjestu na kojem se prodaju proizvodi iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona ne istakne oznaku o zabrani prodaje … osobama mlađim od 18 godina ili je ne istakne na vidljivom mjestu tako da se može pročitati s udaljenosti od deset metara (članak 23. stavak 3. i 4. iz NN 98/25)”.
Koga briga za zakon
Za zapitati se, kako će u državi išta funkcionirati ako se kao društvo ne pridržavamo najosnovnijih zakonskih, ali i moralnih odrednica poput one da nije dobro sustavno trovati mladost štetnim kemikalijama? Mladi se imaju za kime povesti. Prema najnovijim podacima, Hrvatska uz Srbiju, BiH i Bugarsku stoji na samom vrhu po broju pušača per capita. Prosjek za zemlje Europske unije iznosi 24% dok se u Hrvatskoj brojka penje na 37%. S obzirom na ovakav položaj Hrvatske, potreba za snažnijim mjerama prevencije, kontrole i edukacije je velika, međutim ovdje pušenje kao da se potiče od najmlađe tinejdžerske dobi. Kao da je ova destruktivna navika postala simbolom odrastanja. Psiholozi pak upozoravaju da adolescenti pušenje doživljavaju kao način da se nose sa stresom, pritiskom škole, društva, obitelji ili nesigurnosti.
Duhan stvara kratkotrajni osjećaj kontrole
Duhan im nudi kratkotrajni osjećaj kontrole, nešto što mogu izabrati sami. No ta “kontrola” ubrzo postaje ovisnost, a ovisnost o nikotinu jedna je od najbržih i najtežih za prekinuti. Mnogi prvi dim zapale u dobi od 13 ili 14 godina, u društvu, iz znatiželje, a ne shvaćaju da su time otvorili vrata ovisnosti koja ih često prati cijeli život. U društvenom smislu, Hrvatska i dalje ima duboko ukorijenjenu kulturu pušenja. Puši se na svadbama, sprovodima, kavama, pauzama, poslovnim sastancima, cigareta je folklorni element. I kad zakon zabrani, društvo dopušta. Roditelji koji sami puše rijetko imaju moralni autoritet da djetetu objasne zašto ne bi smjelo, a školski programi prevencije često se svode na formu - jednokratno predavanje, umjesto sustavnog rada i dijaloga.
Lukava duhanska industrija
Problem se dodatno produbljuje pojavom “modernih” oblika pušenja - elektroničkih cigareta, vapea i grijanog duhana. Ove novotarije nisu ništa drugo nego odgovor duhanske industrije na smanjenje broja odraslih pušača te efikasan način za pridobiti mlade konzumente. Dok roditelji i škole ponekad gledaju kroz prste mladima koji “vajpaju”, istina je daleko od “sigurnije alternative”. Elektroničke cigarete, grijan duhanski proizvod, nikotinske vrećice i slični moderni proizvodi osmišljeni su kao marketinški privlačni, često s voćnim, slatkim ili mentolskim okusima koji djeluju benigno, gotovo kao bomboni. I upravo u tome je opasnost: mladi udišu kemikalije koje se ne vide, a koje u tijelu djeluju jednako, ako ne i ozbiljnije, od duhanskog dima klasičnih cigareta. Istraživanja pokazuju da e-cigarete oslobađaju spojene tvari poput formaldehida, acetaldehida, acroleina i različite vrste teških metala (nikla, kadmija, olova).
Strašne posljedice za zdravlje
Dugotrajno udisanje tih spojeva dovodi do oštećenja pluća, upalnih procesa, smanjenja kapaciteta dišnog sustava, pa čak i povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti. Ni grijan duhanski proizvodi nisu sigurni, iako ne proizvode vidljivi dim, oslobađaju nikotin i srodne toksine koji ovisnost čine bržom i snažnijom nego kod klasičnih cigareta. Za mlade, rizik je dodatno uvećan. Njihovi organizmi su u razvoju, pluća još rastu, a mozak je izrazito osjetljiv na nikotin. Ove mješavine kemikalija mijenjaju živčani sustav, povećavaju agresivnost ovisnosti i olakšavaju prelazak na klasične cigarete. Dodatni problem je percepcija rizika, jer mladi često misle da “vajpanje nije pušenje” i da je “bezopasno”, dok u stvarnosti udišu složeni koktel kemikalija koje u kratkom roku mogu izazvati akutne upale dišnog sustava, a u dugom roku kronične bolesti i kardiovaskularne probleme. Marketinški trikovi i privlačne ambalaže maskiraju stvarnu opasnost, pa mladi ne vide da svaki udah “novog proizvoda” nosi ozbiljnu zdravstvenu cijenu.
Vrijeme je da osvijestimo kako će svaki karcinom uzrokovan pušenjem biti direktna posljedica kolektivne ravnodušnosti prema ovom destruktivnom, a duboko ukorijenjenom trendu. Djeca se već u srednjoj školi “navuku” zahvaljujući nedovoljnim mjerama prevencije, neradu nadležnih inspekcija te nedostatku dijaloga. Netko dopušta da se ovo događa, da petnaestogodišnjaci mahom kupuju cigarete, cigarilose, vapeove, grijani duhan i sl. Vrijeme je da inspekcije počnu raditi svoj posao.
