8. srpnja, Jadransko more i Dalmaciju zahvatilo je snažno nevrijeme sa žarištem u Splitu. Obilne poplave, jaki vjetrovi i grmljavinska oluja uzrokovali su štetu na kućama, prometnicama i infrastrukturi. Meteorolozi ističu da su ekstremni događaji poput ovog sve učestaliji i intenzivniji te potaknuti klimatskim promjenama. No, građani također mogu reagirati, ne samo mijenjajući osobne navike, već i aktivno sudjelujući u društvenim i lokalnim inicijativama. Evo što stručnjaci u DHMZ-u i drugim nadležnim institucijama savjetuju.
Pravovremena informacija spašava živote
Iako političke i ekonomske krize redovito pogađaju naše društvo, njihov učinak najčešće je prolazan. Nasuprot tome, klimatske promjene predstavljaju dugotrajan, višedesetljetni izazov na koji još uvijek nismo odgovorili dovoljno odlučno i sustavno. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) neumorno radi na modernizaciji sustava za rano upozoravanje, proširujući senzore kopnom i morem te unaprjeđujući prognostičke modele. Kao građanima, preporučeno nam je da preuzmemo DHMZ-ovu aplikaciju i pratimo web stranicu, a redovito provjeravanje biometeorološke prognoze preporučuje se rizičnim skupinama kao što su djeca, starije osobe ili meteoropati. Također se preporučuje uključivanje u sustav lokalnih upozorenja. Mnoge općine i gradovi trenutno dovršavaju svoje lokalne strateške planove za prilagodbu klimatskim promjenama, osobito u sklopu nacionalnih i europskih inicijativa poput projekta « Strategije prilagodbe jedinica lokalne samouprave »(JLS). Ovi planovi uključuju sustave ranog upozoravanja, mapiranje rizika od poplava, suša i toplinskih valova, kao i konkretne mjere za zaštitu građana i infrastrukture.
- Kao mala zemlja ne možemo značajno utjecati na globalne emisije stakleničkih plinova, ali možemo i moramo adresirati naš dio odgovornosti te učiniti sve kako bismo se prilagodili klimatskim promjenama. Ključni alati u tom procesu su prognostički sustavi i sustavi ranog upozorenja. Oni nam omogućuju pravovremenu reakciju na ekstremne vremenske i hidrološke događaje te smanjuju njihove negativne posljedice na ljude, gospodarstvo i okoliš. Svaka pravovremena informacija može značiti spašen život, smanjenu štetu ili očuvanu žetvu, poručuju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Klimatski izazovi traže zajednički odgovor
Klimatske promjene u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, najizraženije su kroz stalni porast temperature zraka. Statistički podaci pokazuju da su posljednje dvije dekade obilježene rekordno toplim godinama, čak devet od deset najtoplijih godina zabilježeno je nakon 2000. godine. Takav uzlazni trend temperature potvrđuje da se klimatski obrasci mijenjaju brže nego ikada prije u povijesti mjerenja. Primjećuje se pojačana učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava poput suša i poplava, osobito u posljednjim desetljećima, a klimatski modeli predviđaju da će se takvi trendovi nastaviti i u budućnosti. Očekuje se sve izraženije zagrijavanje ljeti te blaže zime, što će imati izravan utjecaj na poljoprivredu, vodne resurse i zdravlje stanovništva.Važno je napomenuti da će, unatoč općem zatopljenju, i dalje povremeno dolaziti do hladnijih zima i manje toplih ljeta, ali ti će ekstremi biti sve rjeđi. Dugoročne projekcije za drugu polovicu 21. stoljeća ukazuju na smanjenje količine oborina, osobito tijekom ljeta na obalnim područjima, dok bi sjever zemlje zimi mogao bilježiti blagi porast padalina.Ovi pokazatelji jasno govore da je klimatska stvarnost u Hrvatskoj već promijenjena i da će se promjene intenzivirati ako se ne poduzmu odlučne mjere prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Građani mogu smanjiti svoj utjecaj na okoliš promjenom svakodnevnih navika; koristeći energetski učinkovite uređaje, birajući održive načine prijevoza poput bicikla ili javnog prijevoza te smanjujući nepotrebnu potrošnju i otpad. Uz to, ulaganje u izolaciju kuća, postavljanje solarnih kolektora i aktivno sudjelovanje u lokalnim inicijativama za zaštitu okoliša dodatno jačaju otpornost zajednice na klimatske izazove. Važno je da svi zajedno djelujemo jer su klimatske promjene izazov koji zahtijeva zajednički odgovor, a svaka promjena, koliko god mala, doprinosi očuvanju planeta za buduće generacije.
Tijelo pamti promjene vremena
Klimatologinja iz Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda, mr. sc. Lidija Srnec poručuje da postoje ljudi koji negiraju utjecaj vremena, no to samo znači da se njihov organizam vrlo brzo i lako prilagođava na sve procese u atmosferi.
- Kod bolesnih ljudi, posebno kod kroničnih bolesnika, mehanizam prilagodbe na promjene u atmosferi je narušen pa tegobe od kojih inače pate mogu biti pojačane. Kod pojedinih ljudi klimatske promjene utječu na zdravlje i uzrokuju razdražljivost, slabiju koncentraciju, glavobolju, bolove na mjestima ranijih ozljeda… Može se reći da su osjetljivija na vrijeme i mala djeca. Njihov mehanizam prilagodbe nije dovoljno razvijen, a osjetljiva je i starija populacija, kaže Srnec.
Nadodaje i to da su u Hrvatskoj istraživanja kako vrijeme utječe na neke bolesti pokrenuta 60-ih godina prošlog stoljeća suradnjom liječnika i meteorologa. Do danas su najčešće proučavane bolesti smrtne plućne embolije, perforacije gastroduodenalnog ulkusa, krvarenje iz donjeg dijela probavnog sustava, moždani i srčani udari, nesreće na radu, prometne nesreće, napadaji astme kod djece, kronični bronhitisi te akutne upale gornjih i donjih dišnih putova kod djece. Ljeti tijekom duljih razdoblja s upozorenjima na opasnost od toplinskih valova (povezani su s klimatskim promjenama) iznimno je važno pridržavati se svih savjeta koje izdaju liječnici, a distribuiraju ih Hrvatski zavod za javno zdravstvo te županijski zavodi, Crveni križ, uredi lokalne uprave i samouprave, županijski zavodi za hitnu medicinu i mediji.
