Točno polovica, 50 posto anketiranih u Hrvatskoj, smatra da stvari zemlji idu u dobrom smjetu, što je za 16 postotnih poena više nego u prethodnom istraživanju iz siječnja i veljače ove godine.
Da stvari idu u lošem smjeru misli 42 posto anketiranih, što je je za 18 postotnih poena manje nego u prethodnom istraživanju.
Hrvati su u odgovoru na ta pitanja optimističniji od prosjeka EU-u, gdje njih 37 posto misli da stvari u njihovim zemljama idu u dobrom smjeru, a 52 posto u lošem.
Mogućnosti za rad
Istraživanje provedeno u svibnju u svih 27 država članica.
Rezultati su pokazali da velika većina od 79 posto hrvatskih građana smatra da je članstvo u EU korisno za zemlju. To je za šest postotnih bodova više nego što prosječno ispitanici u svim zemljama članicama smatraju da je članstvo u Uniji korisno za njihovu zemlju.
Najviše hrvatskih građana, 49 posto, kao glavnu korist od članstva u EU-u navodi nove mogućnosti za rad.
Da EU pridonosi gospodarskom rastu u Hrvatskoj smatra 32 posto građana. Isti postotak vrijedi i za tvrdnju da EU poboljšava standard života ljudi te za tvrdnju da pridonosi održavanju mira i jačanju sigurnosti.
Na razini EU-a, redoslijed je nešto drugačije raspoređen.
Na prvom mjestu, 37 posto, jest da EU pridonosi održavanju mira i jačanju sigurnosti. Slijedi sa 36 posto tvrdnja da članstvo njihove zemlje poboljšava suradnju s ostalim članicama, a na trećem mjestu s 29 posto da članstvo pridonosi gospodarskom rastu njihove zemlje.
Inflacija, rast cijena i troškova života
Najviše ispitanika u Hrvatskoj, 55 posto, smatra de je ključna tema kojom bi se EP trebao pozabaviti inflacija, rast cijena i troškova života. Na drugom je mjestu s 41 posto podrška gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta, a na trećem s 31 posto borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Prosječno u EU-u na prvom je mjestu također inflacija, rast cijena i troškovi života, ali u manjem postotku nego u Hrvatskoj, 41 posto.
Preko polovice, 58 posto ispitanika u Hrvatskoj, smatra da EU ide u dobrom smjeru, a da ide u lošem 33 posto.
Tu su Hrvati nešto optimističniji od prosjeka EU, gdje ih 42 posto misli da Unija ide u dobrom smjeru, a 43 posto u lošem.
Preko polovice ispitanih u Hrvatskoj, 61 posto, drži da će im u sljedećih pet godina životni standard ostati isti, 22 ih posto misli da će se poboljšati, a da će se smanjiti njih 16 posto.
Stariji su pesmističniji
Što su građani stariji to su manje optimistični u pogledu poboljšanja životnog standarda.
U dobnoj skupini od 15 do 24 godine, 44 posto ispitanika u Hrvatskoj očekuje poboljšanje životnog standarda, u skupini od 25 do 39 godina njih 34 posto očekuje bolji životni standard, od 40 do 54 godine njih 20 posto, a među starijima od 55 godina samo ih 12 posto očekuje bolje dane.
Što se tiče budućnosti EU-a, 70 posto anketiranih u Hrvatskoj je optimistično, dok je na razini EU-a postotak nešto niži, 66 posto.
Istraživanje Eurobarometra pokazuje da 68 posto ispitanih građana želi da EU ima veću ulogu u zaštiti građana u slučaju međunarodnih kriza i sigurnosnih rizika.
Velika većina ispitanika (90 posto) traži od država članica da zajedno odgovore na trenutačne globalne izazove. Većina ispitanih (77 posto) vjeruje da EU treba više mogućnosti za manevriranje u geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja, 37 posto ispitanika smatra da bi se Unija trebala usredotočiti na obranu i sigurnost, a 32 posto na konkurentnost, gospodarstvo i industriju kako bi ojačala svoj položaj u svijetu. (Hina)
