U posljednjih nekoliko godina Hrvatska se suočava s izraženom stambenom krizom koja zahvaća gotovo sve generacije, ali najviše mlade. Cijene najma i kupovine stanova porasle su brže od plaća, dok je ponuda sve manja, posebno u većim gradovima. Stanovanje, nekoć temeljna potreba, danas je postalo luksuz. Mnogi studenti i mladi radnici teško pronalaze stan u kojem bi živjeli cijele godine jer su vlasnici radije okrenuti turistima koji donose veću zaradu. Kao rezultat, mladi odgađaju osamostaljenje, a sve je češće da i zaposleni žive s roditeljima. Prema analizi, u Hrvatskoj gotovo 80 % mladih odraslih živi kod roditelja. Tako je prosječna dob odlaska od roditeljskog doma u Hrvatskoj iznad 33 godine, najviša u Europskoj uniji. Pojavljuju se i ekstremne situacije u kojima obitelji moraju seliti svaki semestar ili sezonu jer im se stan iznenada prenamjenjuje u apartman. To stvara stalnu nestabilnost jer mladi ne znaju hoće li imati smještaj za sljedeću godinu pa im planiranje studija, posla ili osamostaljenja postaje neizvjesno. Državni zavod za statistiku izvještava da su cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2024. bile više oko 10% na godišnjoj razini, a novogradnje su poskupjele i do 11% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Time se događa da čak i ako mladi imaju posao i prihode, oni ipak često nemaju dovoljno za plaćanje stanovanja koje omogućava punu samostalnost, što je potvrđeno podatkom da oko 70 % mladih ljudi ispod 31 godine u Hrvatskoj nema dovoljan prihod da bi kupili ili unajmili nekretninu.
Kvadrat sve skuplji, Zadar među najgorima po rastu cijena stanova
Kada usporedim iznos koji sam plaćala za stan na prvoj godini faksa i sada na petoj, primjećujem da se cijena udvostručila, a po svemu sudeći, pitanje je svega par godina da se i utrostruči. Moje zapažanje potvrđuju i lokalni izvještaji koji pokazuju da su cijene stanova i najma u našem gradu dosegnule nove rekorde. Prosječna cijena najma na području Jadrana prema podacima u 2025. dosegnula je dvocifrene iznose po kvadratnom metru, a konkretno Zadar bilježi znatan porast najamnina. U kolovozu 2025. dosegnula je 15,98 eura po kvadratnom metru, što je 14,2% više nego u kolovozu 2024. godine, kada je prosjek iznosio 13,99 eura. Kada se okrenemo prodajnim cijenama stanova, situacija je još ozbiljnija. U Zadru se prosječne prodajne cijene stanova kreću i do 3.961 eura po kvadratu, a najniža prosječna cijena u posljednje dvije godine zabilježena je u listopadu 2023. kada je iznosila 3.360 eura po kvadratu.
Stambena nesigurnost i posljedice za studente
Posljedice za studiranje su rigorozne i hladne. Nažalost, svi studenti nemaju iste financijske mogućnosti. Dok nekima roditelji bez problema plaćaju smještaj, drugi se moraju naraditi kako bi pronašli nešto prihvatljivo. Nije zabavno, a ni lako svaki mjesec smanjivati odlaske na kavu da skupiš dovoljno za najam. No, utjecaj se ne mjeri samo novcem već i mentalnim zdravljem. Studenti koji rade preko noći da bi platili režije manje uče, izostaju s predavanja, odgađaju diplome. Socijalna dimenzija visokog obrazovanja pati te ono prestaje biti put prema jednakoj prilici. Posljedično, mladi često ostaju živjeti kod roditelja ili traže privremena i neadekvatna rješenja. Državni zavod za statistiku pokazuje da u studentskim domovima ima mjesta, ali i da tisuće studenata nisu primljeni zbog popunjenosti kapaciteta. U akademskoj 2023./24. za studentske domove zabilježeno je preko 5.000 studenata koji nisu mogli biti smješteni zbog ograničenih kapaciteta. S ovom situacijom dolazi i osjećaj bespomoćnosti. Mnogi mladi počinju razmišljati dvaput prije nego što prihvate posao ili upišu fakultet u drugom gradu jer računaju trošak stana i života. Dugoročno, stambena nesigurnost stvara odgađanje bitnih životnih odluka poput braka i djece. Gradovi poput Zadra sve više riskiraju da izgube svoju mladu, obrazovanu populaciju koja traži stabilnost negdje drugdje, često u inozemstvu, gdje je stanovanje dostupnije, a život predvidljiviji.
