Razni slučajevi bespravne gradnje kod nas su postali već uobičajena pojava kojom pojedinci, mimo reda i zakona, uspostavljaju stanje u prostoru koje samo njima odgovara, a pritom štete široj zajednici. Divlja gradnja postala je simbolom bezobzirnog kriminalnog sebičluka u kojem se, zbog pojedinačnih koruptivnih interesa, prostor pretvara u betonizirano ruglo, posebno na našoj obali. Razina svijesti o ovoj se problematici, mora se priznati, među građanima zadnjih godina povećala, sve su nezadovoljniji i sve češće poduzimaju inicijative za očuvanjem prostora.
Sporost DIRH-a
No, građansko nezadovoljstvo pa čak i bunt protiv betonizacije, kojem smo u Zadru imali prilike svjedočiti u slučaju Vruljice, ne predstavljaju ništa ako nemamo uređene nadležne institucije koje će slučajevima devastacije prostora, kršenja zakona i protupravne gradnje pristupiti učinkovito i profesionalno, a boljitak šire zajednice staviti kao prioritet.
Jedna od takvih institucija trebao bi biti i Državni inspektorat Republike Hrvatske (DIRH) koji bi kao represivni aparat trebao reagirati na bilo kakav pokušaj gradnje ukoliko nisu zadovoljeni svi propisi i dobivene sve dozvole. No, činjenica je kako često nije tako. Državni inspektorat, sad nevezano uz korupcijsku aferu bivšeg šefa Andrije Mikulića, u praksi često kasni sa svojim reakcijama na bespravnu gradnju, iako iz DIRH-a, u službenom odgovoru, ističu kako u njihovom radu sve ide ‘’sukladno zakonskim propisima’’ te da djeluju kako bi zaštitili ljude, okoliš i javni interes.
- Inspekcije Državnog inspektorata obavljaju inspekcijske nadzore, utvrđuju činjenice i poduzimaju mjere sukladno zakonskim propisima Republike Hrvatske. Nastavno na navedeno, i građevinska inspekcija zadarske Ispostave Državnog inspektorata obavlja inspekcijske nadzore te provodi daljnje ispitne postupke, utvrđuje činjenice i sve okolnosti građenja u cilju zaštite javnog i javnozdravstvenog interesa u kontekstu zaštite ljudi, prirodnih bogatstava i okoliša, prvenstveno sukladno odredbama Zakona o državnom inspektoratu i propisa donesenih na temelju tog zakona te temeljem posebnih zakona, kao i na temelju propisa kojima se uređuju upravna područja gradnje. Inspektor/ica Državnog inspektorata, uz savjesno obavljanje svojih zadaća, dužan/a je poštivati zakone Republike Hrvatske te postupati uljudno, dostojanstveno i profesionalno – kako prema strankama u postupku, tako i prema svim građanima, kolegama i predstavnicima medija, u svoju obranu, naveli su nam iz DIRH-a.
Nedostatak stručnog kadra
Osim nepravovremenog izlaska građevinskih inspektora na teren, kojima je rok trideset dana, a oni često to oduže na više mjeseci, pa čak i godina, još jedan ključni razlog zašto je reakcija Državnog inspektorata spora, leži u kroničnom nedostatku stručnog kadra. Državni inspektorat muku muči s pokrivanjem svih slučajeva bespravne gradnje jer im kronično nedostaje inspektora zbog, navodno, niskih plaća u državnoj službi.
“Krpanje” ljudstva
Na zadarskom području DIRH se ‘’krpa’’ time što dovodi inspektore iz Rijeke i Splita, a u slučajevima složenijih akcija, posežu i za građevinskim inspektorima iz drugih dijelova Hrvatske.
- Plaću inspektora u Hrvatskoj propisuje Vlada Republike Hrvatske, a ona se određuje u skladu sa Zakonom o plaćama u državnoj službi i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. Vezano uz pitanje o broju građevinskih inspektora informiramo Vas da inspektori Područnog ureda Splitu te Područnog ureda Rijeka obavljaju nadzore na području Zadarske županije. Neovisno o stalno raspoređenim inspektorima u navedenim područnim uredima, Državni inspektorat po potrebi organizira akcije pojačanog nadzora na ciljanim područjima Republike Hrvatske. Tijekom takvih organiziranih nadzora iste obavljaju i inspektori iz svih ostalih područnih ureda i ispostava Državnog inspektorata, vodeći pri tome računa da ispomoć ne utječe na funkcioniranje redovnih poslova i nadzora u svakoj pojedinoj ustrojstvenoj jedinici, istaknuli su iz DIRH-a.
Rušenje na Pagu
Osim unutarnjih reogranizacija u radu, kako kažu iz Državnog inspektorata, on u svojim predmetima postupanja djeluje i uz pomoć ostalih državnih tijela koja pomažu kroz koordiniranje i razmjenu informacija kako bi se sve obavilo na visokoj razini. Pri tom ističu jedan od rijetkih pozitivnih primjera na širem zadarskom području kad je DIRH konkretno odlučio ukloniti i srušiti objekte koji nisu imali sve potrebne dozvole, a ne ih po starom običaju, naknadno legalizirati.
- Posebno ističemo da se nadzori inspekcija Državnog inspektorata obavljaju na visokoj razini suradnje te kontinuiranoj razmjeni dokumentacije, podataka i informacija i s drugim tijelima, poglavito s MUP-om te tijelima uključenim u Stručno tijelo Središnje koordinacije za zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru u koje je uključena i Obalna straža Republike Hrvatske kao i Lučka kapetanija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Nastavno na navedeno, a kao samo jedan od primjera uspješne suradnje, navodimo kako građevinski inspektori Državnog inspektorata trenutno sudjeluju na izvršenjima rješenja o uklanjanju građevina putem treće osobe, a koja izvršenja na više lokacija na otoku Pagu kontinuirano i svakodnevno od listopada ove godine osigurava Policijska uprava Zadarska, poručili su iz DIRH-a.
Slučaj, na kojeg se u svom odgovoru referiraju iz DIRH-a, odnosi se na rušenje 124 turističko-ugostiteljska objekta na plaži Katarelac u Općini Kolan, izgrađenih bez dozvola, izvan građevinskog područja i na šumskom zemljištu.
Zadarsku Mamuticu naknadno legalizirali
No takva praksa Državnog inspektorata nije primjenjena na još jedan kontroverzni slučaj gradnje takozvane zadarske Mamutice na Bilom Brigu. Zadarska Mamutica ili građevinski Projekt 100, predstavlja megaprojekt gradnje u najvećem zadarskom kvartu u kojem će osvanuti velebna šesterokatnica sa sto stanova. Tom projektu su se građani kroz peticije već bili usprotivili zbog parcelacije zemljišta od strane investitora i lošeg utjecaja projekta na izgled i promet na Bilom Brigu, pa je DIRH reagirao i početkom godine zatvorio gradilište. No, sad nam otkrivaju kako su naknadno proveli legalizaciju cijelog projekta te kako sad investitori uredno po zakonu grade na toj lokaciji.
- Građevinska inspekcija Državnog inspektorata je rješenjem obustavila prethodno pokrenuti upravni postupak protiv investitora u predmetu inspekcijskog nadzora građenja stambene građevine i građevine infrastrukturne namjene energetskog sustava zbog povrede odredbi čl. 106.st.1 Zakona o gradnji, jer je u daljnjem vođenju postupka utvrđeno kako je investitor dostavio zakonom propisanu zatraženu dokumentaciju čime su se stekli uvjeti za prestanak prethodno izrečene mjere obustave građenja, otkrili su nam iz DIRH-a.
Zadarska Mamutica postala je još jedan očigledan primjer kako to izgleda kad, prema Zakonu o legalizaciji, ono što je trebalo biti srušeno postane blagoslovljeno od strane državnih institucija kao zakonito i ispravno. Iz DIRH-a jednostavno ne shvaćaju da odobravanjem projekata koji su štetni za zajednicu i koji su pokrenuti na nelegalan način sami sebi ruše autoritet.
Divljanje stranih investitora
Osim svih navedenih slučajeva, zanimljiv je i recentni slučaj uzurpacije pomorskog dobra od strane investitora u Filipjakovu koji je svoju građevinu proširio na obližnju obalnu hodočasničku rutu uz more.
- Cijeli slučaj sad je u postupku uklanjanja te sad sve ide prema zakonu. Žao mi je da je do ovoga došlo, no jasno je kako je riječ o protuzakonitoj radnji kojom se uzurpira pomorsko dobro, pa su institucije morale reagirati. S moje strane mogu reći kako je iz mojeg iskustva ovakvih slučajeva sve manje iz razloga što su sada mjere puno strožije nego prije. Općina Sv. Filip i Jakov nastavit će činiti sve kako bi kao jedinica lokalne samouprave zaštitila interese svojih mještana u pogledu prostora, komenitrao je Zoran Pelicarić, načelnik Općine Sv. Filip i Jakov.
Državni inspektorat, trenutno kao tromi represivni organ, u percepciji javnosti djeluje u građevinskom sektoru samo kad se digne dovoljna medijska prašina za neke slučajeve pred kojima se stvarno ne mogu birokratski pasivno zatvoriti oči. Pri tom nije rijedak scenarij da DIRH odugovlači s postupcima i odlukama ili da se pozove na amnestirajući Zakon o legalizaciji i to sve u svojoj umreženosti u korupcijske sprege, pritiske raznih lobija i manjka vlastite učinkovite operative. Možemo se samo nadati da odlaskom Andrije Mikulića dolazi neko bolje vrijeme u DIRH-u.
