Odluka o uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj izazvala je snažne reakcije u društvu, posebno među mladima. Dok MORH ističe kako je uvođenje ovog programa prvenstveno motivirano dugoročnim nacionalnim interesima, mnogi građani ovu mjeru tumače kao znak da se nešto “veliko” sprema. Dodatna pitanja se nameću zbog sve agresivnije kampanje promicanja vojnog poziva, koja, kroz reklame, naglašava važnost domoljublja, spremnosti i obrane domovine. U vremenu sigurnosnih izazova, ključno je pitanje – je li riječ samo o dugoročnoj strategiji jačanja obrambenog sustava ili o pripremi za konkretne prijetnje koje nam dolaze u skoroj budućnosti?
Popularizacija vojnog poziva
- Ministarstvo obrane, unazad nekoliko godina, intenzivno radi na popularizaciji vojnog poziva pojačanom komunikacijom na uobičajenim komunikacijskim kanalima koji se koriste kao alati u odnosima s javnošću i promidžbi, uključujući komunikaciju na društvenim mrežama, objavu na web stranicama te suradnju s medijima. Također, u cilju promidžbe vojnog poziva organiziraju se i prigodne aktivnosti u okviru civilnih manifestacija u lokalnim sredinama na kojima se, kroz izložbe vojne opreme i pokazne vježbe pripadnika Hrvatske vojske, vojni poziv nastoji približiti građanima. Sve navedeno rezultiralo je povećanim interesom mladih za vojni poziv i vojni rok. Što se tiče razloga za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, ističemo kako je, unatoč činjenici da su geopolitičke prilike značajni faktor u toj odluci, uvođenje ovog programa prvenstveno motivirano dugoročnim nacionalnim interesima, uključujući podizanje svijesti o važnosti obrane i sposobnosti građana za pružanje pomoći u kriznim situacijama u okviru sustava civilne zaštite, društvene stabilnosti, zapošljavanja mladih i sl., ističu u Ministarstvu obrane.
Obvezni vojni rok podijelio mišljenja
O uvođenju vojnog roka, ali i pojačanom propagiranju vojnog poziva mladi muškarci imaju podijeljena mišljenja. Dok jedni vojno osposobljavanje smatraju potrebnim bez obzira na geopolitičku situaciju, drugi zaziru od same ideje služenja vojnog roka ili profesionalnog vojnog poziva iz osobnih ili etičkih razloga. Treći, pak, smatraju da se “nešto kuha”.
- Primijetio sam reklame za vojsku. Osjeti se u zraku neki nemir, kao da se nešto kuha. Opet, nisam protiv vojnog poziva, a niti protiv vojnog roka, jer nas mlade treba osposobiti i na tom polju, za svaki slučaj. Znamo svi da je to radi rata u Ukrajini. Ipak, nova znanja koja bih stekao na vojnom roku zasigurno imaju vrijednost, a dobra je stvar što je sve i plaćeno. Ja bih s više optimizma i entuzijazma to odradio da nisu ovakva vremena kakva jesu, nisam previše informiran, ali osjećam po intuiciji da to u ovom trenutku to nije nama u interesu, rekao je Karlo (17).
- Nisam vidio previše promidžbenog sadržaja, ali ne čudi me da su počeli agresivnije reklamirati. Mislim da je glupo da se nas mlade ništa ne pita, a nikome koga znam nije stalo do ičega vezano za vojsku i rat, samo je neki ministar odlučio “vi ćete sad dobit pušku u ruke da vas možemo odvest na ratište ako zatreba.” Mislim da je naša generacija u tom smislu dosta zrela i protivi se. Za vojni rok, tko voli neka ide, svaka čast, ne kažem da je to loša stvar, ali ne bi trebalo biti obavezno po meni, ističe Adam, (18).
- Kada vidim oglase za vojsku, razumijem zašto postoje, ali nemam snažno mišljenje prema tome. Od obveznog vojnog roka po mom mišljenju najviše profitira vojno-industrijski sektor, i država koja dobiva potencijalne mlade snage. Međutim i mladi, jer, po podacima bi bili plaćeni za vrijeme te dobili važne životne obuke koje se danas ne provode na drugim mjestima. Ipak, prioriteti su krivo postavljeni. To što se u ovo ulaže novac samo je pokazatelj da se premalo ulaže u stvarnu dobrobit društva. Ukratko, vjerujem da postoje pozitivne i negativne strane. Osobno mislim da vojni rok nije ni približno strašan kao što ljudi govore i da bi pomogao uvelike novijim generacijama glede discipline, smatra Erik, (24).
Uvertira za sudjelovanje u budućim vojnim sukobima
- Obvezni vojni rok apsolutno i definitivno smatram uvertirom za potencijalno sudjelovanje Hrvatske u budućim vojnim sukobima koji neće biti u interesu običnih građana. Mislim da je naša vojska, kao i sve balkanske, slaba i da nema neke pretjerane potrebe da bude jača, posebno u našem slučaju zbog NATO članstva. Koliko bi oni zapravo pomogli je upitno, ali mislim da neće ni trebati neka intervencija u skorije vrijeme. Ne vidim kako mladi profitiraju obveznim vojnim rokom. Razumijem vojni rok kao odgojnu metodu ali je po meni to krajnja granica, zadnja opcija. Definitivno mislim da je to netko s vrha vojske progurao s ciljem dobivanja “mladog mesa” za svoje interese, zapostavljaju školstvo i zdravstveni sustav, jer to njima nije u interesu kao pripreme za tuđe ratove, kazao je Rene, (24).
- Od obveznog vojnog roka najviše će profitirati političari i dioničari vojnih industrija. Vjerojatno je riječ o uvodu u nekakve sukobe, što nikad nije u interesu običnih ljudi. Ni za ovo oni nemaju novaca, ne proizvodimo ništa, a ekonomija se zasniva na zaduživanju, pa iskeširamo za što nam gazde kažu i usput ukrademo što možemo, ovo je jedan primjer, ističe Franko, (30).
MORH: Interes za vojsku sve veći
Ministarstvo, s duge strane, ističe kako je interes za vojsku i vojnu izobrazbu među mladima sve veći.
- Naša promidžba rezultirala je povećanim interesom mladih za ulazak u Hrvatsku vojsku, kao i povećanim brojem prijava kandidata na dragovoljno služenje vojnog roka. Statistike pokazuju kako je u prošloj 2024. godini zabilježen najveći broj prijava na dragovoljno vojno osposobljavanje u posljednje četiri godine, tvrdi MORH.
Uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj otvara niz pitanja o budućnosti sigurnosne politike, nacionalnim interesima i ulozi mladih u obrambenom sustavu. Dok Ministarstvo obrane naglašava dugoročne strateške ciljeve, mnogi građani ne mogu se oteti dojmu da je ova odluka izravno povezana s rastućim globalnim i regionalnim napetostima. Stavovi mladih variraju – od onih koji prepoznaju vrijednost vojne obuke do onih koji u svemu vide političku igru i pripremu za potencijalne sukobe. Bez obzira na razlike u mišljenjima, jedno je sigurno – osjećaj neizvjesnosti prisutan je u zraku. Hoće li ovaj program doista doprinijeti jačanju društvene stabilnosti ili će samo produbiti podjele i strahove među građanima? Odgovor na to pitanje donijet će vrijeme, ali jedno je jasno - Hrvatska se nalazi na prekretnici, a odluke koje se sada donose imat će dugoročne posljedice za buduće generacije.
