Zračna luka Zadar jedina u EU financirana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Tri ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) i to za izgradnju i opremanje dionice Beli Manastir - granica Republike Mađarske Koridora VC, elektrifikaciju sustava prihvata i otpreme zrakoplova te njihovo električno napajanje u Zračnoj luci Zadar i za novi putnički terminal u trajektnoj luci Split potpisani su u četvrtak u Zagrebu. Ugovori su vrijedni 77,5 milijuna eura, s tim da vrijednost radova na koridoru VC iznosi 45,9 milijuna eura, dok je vrijednost preostala dva ugovora oko 31,6 milijuna eura, od čega je 16 milijuna bespovratnih. 

Direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan kazao je kako se radi o dovršetku koridora VC do granice sa Republikom Mađarskom, u dužini od pet kilometara. Lani je, rekao je, puštena u promet dionica do Belog Manastira, a danas se potpisuje ugovor za zadnju dionicu, kojoj je rok izgradnje 18 mjeseci. Tada će, istaknuo je, koridor Vc u potpunosti biti završen kroz RH u dužini od 88,6 kilometara. Izvođač radova bit će tvrtka Osijek Koteks, a vrijednost radova je 45,9 milijuna eura neto. Projekt se, naveo je, financira sredstvima EBRD-a s kamatom od jedan posto, i HBOR-a s fiksnom kamatom od 1,8 posto. 

Vezano uz projekt "Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava prihvata i otpremu zrakoplova te električno napajanje zrakoplova u Zračnoj luci Zadar“, član Uprave i direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić kazao je da će se tim projektom postići znatna snižavanja emisije štetnih plinova. Vrijednost projekta je 16 milijuna eura, od čega je 10 bespovratnih iz EU. Klišmanić je naglasio da je zadarska zračna luka jedina u EU koja je iz NPOO-a dobila sredstva, što po njemu govori o kvaliteti projekta.

Ravnatelj Lučke Uprave Split Vice Mihanović istaknuo je da je ta luka jedna od najvećih luka na Mediteranu, zahvalivši ujedno predstavnicima Vlade što su prepoznali potrebu da Luka Split dobije jedan novi, moderan terminal, koji je u skladu sa zahtjevima današnjeg vremena.

Projekt, kazao je, ima niz benefita uz ostalo i taj što će terminal osloboditi Split međunarodnog režima prometa za domaći linijski promet. "Naši će otočani dobiti najveći gat u gradskoj luci površine 13 tisuća četvornih metara, s pet vezova. Vrijednost projekta je preko 15 milijuna eura, dok su bespovratna sredstva 6,7 milijuna eura", izjavio je. 

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da će završetak koridora VC kroz Hrvatsku ne samo u potpunosti integrirati Baranju u mrežu hrvatskih autocesta, već je to i doprinos Vladinom prioritetnom pogledu prema istoku Hrvatske, prema Slavoniji i Baranji.

Potvrdivši da je Zračna Luka Zadar jedina u EU koja se financira kroz NPOO, Plenković je dodao da se taj projekt financira po dva bitna kriterija - naime, cijeli program morao je imati dio ‘zelenoga‘ i dio ‘digitalnoga‘.  Izrazio je zadovoljstvo da splitska lučka Uprava kreće s tako velikom investicijom, praktički terminalom za međunarodni promet.

"Split zaslužuje da ova investicija nadopuni ono što se i do sada radilo. To na određeni način mijenja i vizuru Splita, a i dodatno će rasteretiti gužve u ljetnim mjesecima, koje se stvaraju u samome gradu", rekao je Plenković.

Istaknuo je da su ulaganja u hrvatskim otocima i obali zaista velika te da praktički nema niti jedne od sedam obalnih županija koje u mandatu njegove Vlade nisu doživjele neka ulaganja. Najavio je i da će se probijanje duge cijevi Tunela Učka dogoditi za otprilike tri tjedna.   

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naveo je da su ulaganja u prometnu infrastrukturu do sada premašila 3,5 milijarde eura te da iz NPOO-a postoji osam potpisanih ugovora ukupne vrijednosti 300 milijuna eura.

Vezano uz koridor VC podsjetio je kako je prije godinu i pol dana otvoren Most Svilaj, te dio dio do Belog Manastira. Naglasio je da se radi o velikim ulaganjima i o velikim uspjesima, a da će VC koridor biti i prije gotov od planiranih 18 mjeseci.

Kazao je i da je zadarska Zračna luka vrlo potentna luka istaknuvši da ta zračna luka ove godine ima 24 posto bolji promet nego 2019.  Istaknuo je i da će se u Splitu graditi novi terminal, podsjetivši i da je do sada napravljen novi terminal u Gaženici, u Zadru, te da se trenutno gradi novi terminal u Šibeniku. (Hina)