Klub vijećnika SDP-a u skupštini Zadarske županije prije dvadesetak dana objavio je priopćenje o aktualnom stanju u zadarskoj Elektri, nakon što su se djelatnici Elektre požalili vijećnicima SDP-a kako se u toj tvrtki konstantno krši Zakona o radu, Pravilnik i Kolektivni ugovor HEP-a. SDP-ovo priopćenje samo je površinski dotaknulo probleme Elektre Zadar, zbog čega smo i sami stupili u kontakt s nezadovoljnim djelatnicima, a zaključak je da je stanje u zadarskoj Elektri, ali i u cjelokupnom HEP-u, u najmanju ruku katastrofalno. No, krenimo redom.
Javni natječaj samo “ako nemaš svog čovika”
Prema riječima nezadovoljnih djelatnika, koji su željeli ostati anonimni, najveći problem je tome što se ne raspisuju javni natječaji, osim kada “nemaju svog čovjeka za to radno mjesto”.
- Članak 8. Kolektivnog ugovora HEP-a, koji je javno dostupan, jasno propisuje da kada se neko radno mjesto oslobodi, onda treba biti raspisan unutarnji natječaj. Ako se nitko na njega ne javlja, onda slijedi vanjski natječaj, odnosno traži se kandidat izvan firme. No, taj članak Kolektivnog ugovora redovito se krši, a ljudi se na radna mjesta postavljaju kako god zamisle oni koji upravljaju firmom. Ako su ti ljudi tako vrijedni, sposobni i dobri za firmu, ako postoje objektivni kriteriji za raspisivanje natječaja, kada pobijede na natječaju ja ću im prvi čestitati. No, oni koji upravljaju tvrtkom su svjesni da ti njihovi ljudi na natječaju ne bi pobijedili i onda se primjenjuju ovakve metode, rekao nam je nezadovoljni djelatnik Elektre Zadar.
Kao jedan od najistaknutijih primjera ovakve prakse, djelatnici navode imenovanje Martinija Sigurnjaka na mjesto rukovoditelja Službe za mjerenje i podršku tržištu Elektre Zadar.
- Sigurnjak je u Elektri zaposlen od 2017. ili 2018. godine, nisam točno siguran, kao tehničar sa SSS. Vrlo brzo, nakon što je on došao, tadašnji rukovoditelj Odjela za mjerne uređaje Patrik Sereči je dao otkaz. Paralelno s time, u Odjel su došli još mladi inženjer i inženjerka. Dakle, vi u tom trenutku u Odjelu imate dvoje mladih inženjera i tehničara sa srednjom stručnom spremom. Tadašnji rukovoditelj Službe za mjerenje i podršku tržištu usmeno stavlja Sigurnjaka stavlja na mjesto rukovoditelja Odjela, što u praksi znači da je on šef ostalim djelatnicima u Odjelu i da im dodjeljuje radne zadatke, rekao nam je djelatnik Elektre.
Čudne odluke
Nakon što je bivši rukovoditelj Službe otišao u mirovinu 1. siječnja 2022. godine trebao je biti raspisan natječaj za to radno mjesto, no to nije napravljeno, a tadašnji direktor Tomislav Dražić vlastitom odlukom imenuje Sigurnjaka koordinatorom poslova mjernih uređaja, iako nije bio diplomirani inženjer elektrotehnike, već je imao samo srednju stručnu spremu. Sigurnjak tako postaje nadređen dvojici diplomiranih inženjera elektrotehnike, koji su u to vrijeme ispunjavali sve uvjete propisane sistematizacijom za radno mjesto rukovoditelja Službe, odnosno imali su visoku stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na poslovima takve stručne spreme, što su uvjeti koje Sigurnjak nije ispunjavao.
Djelatnici Elektre ističu kako je pored navedenih inženjera u Službi bilo i nekoliko djelatnika s visokom stručnom spremom iz drugih Odjela u zadarskoj Elektri, a koji ostvaruju uvjete za radno mjesto rukovoditelja Službe i od kojih većina ima dugogodišnje radno iskustvo. Nakon Dražićeve odluke da imenuje Sigurnjaka na mjesto rukovoditelja, ostali djelatnici počinju negodovati te mjesecima u razgovoru s direktorom iskazuju svoje nezadovoljstvo takvom odlukom i traže od njega da, sukladno Pravilniku, Kolektivnom ugovoru i zakonskim propisima, raspiše natječaj i omogući da se svi zainteresirani djelatnici mogu javiti na njega. Dražić odbija udovoljiti zahtjevima nezadovoljnih djelatnika, što rezultira time da brojni djelatnici Službe za mjerenje i podršku tržištu odlaze iz Elektre Zadar. U veljači prošle godine Dražić popušta pod pritiscima djelatnika i šalje zahtjev Upravi HEP-a za raspisivanje natječaja, no Uprava nikad nije dala odobrenje za to, pa on do današnjeg dana nije objavljen.
Uprava HEP-a odugovlači, novi direktor izbjegava
- Mi pretpostavljamo da je to blokirano, s obzirom da Martini Sigurnjak ni tada ni sada nema potrebne uvjete s kojima bi zadovoljavao na takvom natječaju. I to zato nije raspisano, jer se kupuje vrijeme kako bi on stekao uvjete potrebne za javljanje na natječaj za radno mjesto rukovoditelja Službe, smatraju djelatnici Elektre.
Dolaskom novog direktora Marija Salopeka u kolovozu prošle godine situacija ostaje nepromijenjena, premda su i njega djelatnici upoznali s navedenim problemom. Prema njihovim riječima, Salopeka su u siječnju ove godine na skupu radnika, koji se prema propisima treba održavati dva puta godišnje, upoznali sa situacijom, no on je na sve njihove upite izbjegao odgovore, ustvrdivši samo kako će navedeni problem biti riješen. Od tada se skup radnika više nije održao, a po pitanju Martinija Sigurnjaka se ništa nije promijenilo.
Hvaljenje političkim utjecajem
Djelatnici također ističu još jedan primjer zapošljavanja bez raspisivanja javnog natječaja, a riječ je o imenovanju Suzane Kalanj na mjesto voditeljice Odjela za odnose s korisnicima. Kalanj je na to mjesto imenovana odlukom direktora Salopeka, a prije imenovanja na navedeno radno mjesto Kalanj se, navodno, u nekoliko navrata javno hvalila kako ima politički utjecaj te kako će je član Uprave Tomislav Šambić smjestiti na rukovodeće radno mjesto.
- Nakon što je postala voditeljica, Kalanj se počela neprimjereno i drsko odnositi prema pojedinim kolegama u Odjelu te ih svakodnevno kontrolira, prati njihovo kretanje unutar Elektre, kritizira njihove dolaske i odlaske te vrši konstantan mobbing, a sve s ciljem prikazivanja kako u Odjelu ima previše posla. Kolege iz odjela i sami priznaju kako u Odjelu nema toliko posla te da nema potrebe da se unutar odjela zapošljavaju novi radnici, no ona, u dogovoru s direktorom, konstantno zapošljava nove radnike u Odjel. U prilog tome govori i činjenica da se u uredu voditeljice svakodnevno odvijaju druženja, ispijanja kave te organiziraju razne zabave. U dogovoru s direktorom, potajno bez suglasnosti ostalih radnika, provodi razmještaje svojih radnika po kancelarijama, ali i radnika druge Službe, a sve u cilju kako bih kontrolirala pojedince radi osobne netrpeljivosti što konstantno i sama javno izjavljuje. Kalanj konstantno unutar tvrtke širi neistine i laži o pojedinim radnicima, a neprimjerenim porukama narugala se i predsjedniku Radničkog vijeća nakon što je imenovana na probni rok od 6 mjeseci uz poruku “možete vi tražiti natječaj i pozivati se na zakone koliko hoćete ali to vam neće i nije prošlo”. Kalanj je toliko bahata da samovoljno svaki petak pušta određene djelatnike ranije s posla te na taj način pokušava kupiti lojalnost djelatnika. Također pojedinim kolegama obećava povećanje koeficijenata, sve u cilju zadobivanja lojalnosti, ističu nezadovoljni djelatnici.
HEP krije sistematizaciju radnih mjesta?!
Djelatnici su se za pomoć obratili i Anti Elezu, članu Uprave HEP-a, koji im je dao samo usmenu podršku, poručivši im da ustraju u svojim zahtjevima, no nije poduzeo ništa više od toga. Također, djelatnici ističu kako je veliki problem i u tome što sistematizacija radnih mjesta u HEP- ili u više nije javno dostupna, kao što je bila do prije 7 ili 8 godina kada se djelatnicima distribuirala putem e-maila.
- Tu ste mogli vidjeti naziv, opis i koeficijent radnog mjesta, te kompletna lista zaposlenika po Službama i Odjelima. No, kada danas postavite neko pitanje o sistematizaciji, propisanim uvjetima na pojedinim radnim mjestima i koeficijentima plaće, iz HEP-a se pozovu na GDPR, odnosno Opću uredbu o zaštiti podataka, i kažu vam kako su to osobni podaci, rekli su djelatnici Elektre.
Da HEP zaista ima takvu praksu uvjerili smo se i sami. Na naš upit o tome zadovoljava li Martini Sigurnjak propisane uvjete da bude rukovoditelj Službe za mjerenje i podršku tržištu Elektre Zadar, te je li za navedeno radno mjesto raspisan natječaj, iz HEP-a su nam odgovorili “sukladno važećoj regulativi o zaštiti osobnih podataka (GDPR), nisu u mogućnosti komentirati ili dijeliti informacije koje se odnose na osobne podatke zaposlenika”.
HEP “nije utvrdio nepravilnosti”
- Možemo potvrditi kako je izvršena provjera okolnosti iz Vašeg upita, a temeljem izvršenih provjera, do sada nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju ovlaštenih osoba Elektre Zadar vezano uz radna mjesta na koja se odnosi upit, poručili su iz HEP-a.
S problemima s kojima se suočavaju djelatnici u zadarskoj Elektri upoznat je i Nezavisni sindikat radnika Hrvatske elektroprivrede (NSRHEP), koji se također na tu temu obratio Upravi HEP-a, ali bez ikakvog uspjeha. Predsjednica NSRHEP-a Sonja Mikulić ističe kako se djelatnici ne žale samo na zapošljavanje bez javnog natječaja, već i na bahatost rukovodećih ljudi u Elektri i HEP-u.
- Upravi HEP ODS-a sam pisala u vezi radnika iz Zadra i njihovih pritužbi oko nezakonitih zapošljavanja. Poslala sam im sigurno 3 ili 4 pisma na koja mi nisu odgovorili. To je bilo u vrijeme kad je Davor Sokač zamijenio Nikolu Šulentića na mjestu direktora. Kada je na to mjesto došao Anton Marušić, polagala sam nade da će se stvari poboljšati jer je stručnjak, diplomiran inženjer elektrotehnike. Znam ga iz Elektre Zagreb, gdje je dobro je funkcionirao s radnicima, poštovao propise, ali očito je prevelik košmar na ovoj razini koju je sada preuzeo. On mi je na razgovor poslao Salopeka koji je sa mnom razgovarao sat i pol. Ukazala sam mu na nezakonitosti pri zapošljavanjima na koje se djelatnici žale, on mi je odgovorio kako on smatra da ima pravo birati svoje suradnike i da misli da je to normalno, dodavši je kako on odabrane djelatnike zna s posla, kako je riječ o sposobnim ljudima i kako je on napravio najbolji mogući izbor za navedena radna mjesta, rekla je Mikulić.
“Fiktivna” zapošljavanja
Mikulić ističe kako u zadarskoj Elektri postoji i djelatnik koji već duže vrijeme bez posljedica ne dolazi na posao, a riječ je o sinu nekadašnjeg direktora Elektre Nicole Antonia Dellavije.
- Salopeku sam rekla da je to teško kazneno djelo. Imali smo već slučaj Rade Buljubašića koji je bio fiktivno zaposlen u HEP-u, zbog čega su optužena četvorica iz hijerarhije tvrtke. No, Salopek mi je odgovorio da su njega savjetovali pravnici i da mladi Dellavia ima probleme, pa Elektra na taj način postupa sa socijalnom dimenzijom. Ali to je kazneno djelo jer se evidencija radnog vremena mora točno voditi. Kako može primati plaću netko tko ne dolazi na posao? Radnik po zakonu o radu dobije otkaz ako se tri dana neopravdano ne pojavi na poslu. Ja stalno zbog toga prozivam. Jer ako monter dobije otkaz zato što se četvrti dan nije pojavio, kako onda Dellavia to može?, rekla je.
U HEP-u rade veterinari, krojačice i kineziolozi
Mikulić naglašava kako problemi o kojima govore djelatnici Elektre Zadar nisu iznimka, već se takve stvari događaju u cijelom HEP-u, samo je u Zadru problem eskalirao jer su djelatnici pokazali najviše osobne hrabrosti za borbu protiv nezakonitih radnji u tvrtki.
- Lagala kad bih kad bih vam rekla da je drugdje u redu jer nije, isto je kao i u Zadru. Recimo, u godinama kada je HNS došao na vlast su postavili veterinarku za direktoricu Sektora za ljudske potencijale. Znači, krovno mjesto za ljudske potencijale u HEP-u gdje je 11 tisuća radnika, dobila je veterinarka. Krojačica nam je tada vodila upravljanje imovinom. Danas više nije ona na tom mjestu više nije ona, već kinezolog. Ukidaju se zvanja u sistematizaciji, naprave se izmjene, i napiše se da je za određeno radno mjesto potrebna samo visoka stručna sprema, nije važno kojeg smjera. To je postala potpuna lakrdija, nama u Hrvatskoj škole uopće više ne trebaju, smatra predsjednica NSRHEP-a.
Žviždači iz straha od odmazde istupaju anonimno
Kada su se 20-ak djelatnika zadarske Elektre odlučilo pobuniti protiv nezakonitosti i stanja u tvrtki, Mikulić im je savjetovala da sa svojom prijavom izađu anonimno kako ne bi došlo do odmazde prema njima, premda su se oni bili voljni na nju potpisati imenom i prezimenom. A da je njezin savjet nije bio bezrazložan pokazuje slučaj djelatnika u Hidroelektrani Vinodol, kojem je kako kaže Mikulić, “napakiran otkaz jer je ukazao na nepravilnosti”.
Riječ je o čovjeku koji je radio na mjestu koordinatora USZMR-a, odnosno sustava upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije, i koji je u Hidroelektrani Rijeka uvidio kako su određeni dijelovi u sustav uzbude stari 30-ak godina i kako ih je potrebno zamijeniti.
Zbog dva regulatora - mobbing
Predložio je da se promijene dva regulatora napona u tom sustavu uzbude, za iznos od 500 tisuća kuna, jer su stari regulatori bili održavani po trošku od 50 do 80 tisuća kuna godišnje, a u slučaju kvara, dok elektrana mora raditi, nastala bi šteta od oko 10 tisuća kuna na sat. Nakon što je pokrenuo postupak zamjene regulatora, krenula su, kako kaže, onemogućavanja od strane direktora Borisa Glavana. Inicijativa zamjene je poništena pod izlikom da se ti radovi ne mogu izvesti za pola milijuna kuna, da bi sljedeće godinu po nalogu nadređenih u hijerarhiji isti predmet bio uvećan na 3,5 milijuna kuna, te je preimenovan u zamjenu cijelog sustava uzbude, a ne samo regulatora napona.
Naglašava kako je to povećanje cijene bilo neosnovano, jer je je Hidroelektrana Rijeka već bila predviđena za rekonstrukciju, u sklopu koje je zamjena cijelog sustava uzbude bila predviđena u narednih 10 godina. Zbog toga nije bilo osnovano mijenjati cijeli sustav, jer se u roku od 10 godina mijenja cijela oprema, te nije sigurno da će se zamijenjeni sustav uklopiti u novu opremu.
Zamjena je trebala biti napravljena po špranci Hidroelektrane Đale, a ta špranca je, naglašava, pogodovala Končar-INEM-u. Zbog toga je, kako kaže, “počeo čistiti dokumentaciju od pogodujućih uvjeta”, te ju je vratio natrag u postupak, a tada je dobio “primjedbe” da u nju vrati uvjete koji pogoduju Končar-INEM-u. Unatoč pritiscima, djelatnik nije na to pristao, a natječaj je na kraju objavljen tako da je omogućavao slobodnu tržišnu utakmicu.
COVID poništio veliki natječaj
No, kad je postalo jasno kako će se na njega javiti više ponuditelja, neposredno prije otvaranja ponuda, isti je poništen pod obrazloženjem da je uzrok pandemija COVID-a i da nema novca za provedbu projekta. Istovremeno, HEP je, kako kaže, istovremeno proveo 20-ak javnih natječaja, koji imaju znatno manju važnost od ovog natječaja, a njihovo provođenje nije spriječila pandemija COVID-a. Njega su uskoro maknuli s ovog projekta, a na njegovo mjesto su došli novi ljudi i projekt zamjene regulatora je vraćen na prvobitnu varijantu od 500 tisuća kuna, ali je, kako tvrdi djelatnik, nezakonito odrađen preko okvirnog sporazuma za održavanje, po cijeni od oko 1,2 milijuna kuna.
Dodaje da je ukazivao da je to nelegalno izbjegavanje Zakona u javnoj nabavi, što je dovelo do toga da je dodatno izoliran od kolektiva i poslova. Kada je sve materijalne dokaze o ovom predmetu dostavio na sud u sklopu predmeta koji je vodio protiv poslodavca zbog diskriminacije, uslijedilo je dodatno šikaniranje zbog čega je stradalo njegovo mentalno zdravlje, te ga je psihijatar uputio na bolovanje. Dok je bio na bolovanju, dobio je otkaz zbog “skrivljenog ponašanja” iako se u to vrijeme “uopće ne ponaša jer je na bolovanju”. Njegovo otpuštanje temeljeno je na činjenici da su, kako kaže, djelatnici HEP-ovog Ureda za korporativnu sigurnost bez njegovog znanja i suglasnosti ušli u njegov ured, iznijeli veću količinu računalne opreme koju su poslali na forenzičku analizu, obavili nezakonitu obradu njegovih osobnih podataka, te su na osnovu toga zatekli “fabricirane nepravilnosti u njegovom uredu”.
Na kraju dobio otkaz zbog kreiranja pornografskog sadržaja
HEP, prema njegovim riječima, tvrdi da je forenzička analiza utvrdila da je djelatnik kreirao pornografske sadržaje tijekom radnog vremena, a on ističe kako takve tvrdnje nisu potkrijepljene materijalnim dokazima, već samo iskazima svjedoka, te da je na taj način zanemareno da je prema GDPR-u, na koji se HEP nerijetko poziva kada mu to odgovara, striktno zabranjen pregled podataka koji su na taj način nastali.
Takvim pritiscima, kažu nam izvori iz HEP-a, prema radnicima rukovodi Ured za korporativnu sigurnost, na čijem čelu je general Miljenko Filipović. Filipović je angažiran u HEP-u u ožujku 2018. godine, bez natječaja te bez odgovarajućih kvalifikacija, a Nacional je u listopadu 2021. pisao kako su mjerodavne službenici u HEP-u uočili te formalne nedostatke, te su na njih upozorili tadašnjeg predsjednika Uprave Franu Barbarića. No, Barbarić je svejedno potpisao suglasnost da se Filipovića angažira.
General na čelu Ureda za korporativnu sigurnost
Propisani uvjeti za mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost su visoka stručna sprema, pet godina radnog iskustva, vozački ispit B kategorije, znanje engleskog jezika na razini samostalnog korisnika te znanje rada na računalu, a prema uvidu u Filipovićev životopis otkriveno je i da je napisao da se engleskim jezikom koristi na razini temeljnog korisnika, koja se označava oznakom A2, a ne B što propisuje radno mjesto na koje je zaposlen.
Filipović je od 1984. do 1991. bio u sastavu francuskog ministarstva obrane u Legiji stranaca, a od 1991. do 2000. obnašao je niz visokih vojnih funkcija unutar Ministarstva obrane RH. Kao general bojnik diplomirao je 1999. godine na Ratnoj školi OSRH “Ban Josip Jelačić”, no diploma Ministarstva obrane, kako piše Nacional, može biti priznata isključivo unutar vojnog sustava, ali ne i u civilnom sektoru, odnosno ta diploma nije mjerodavna kao dokaz o posjedovanju kvalifikacije više ili visoke stručne spreme izvan Ministarstva obrane.
Iz svega ovoga može se zaključiti kako je modus operandi na samom vrhu HEP-a potpuno identičan kao i na nižim razinama u zadarskoj Elektri, te djelatnici nerijetko zapošljavaju po nepotističkom ključu, a za HEP i njegov Ured za korporativnu sigurnost najveći problem su, čini se, zviždači koji ukazuju na nepravilnosti unutar tvrtke.
Sonja Mikulić naglašava kako je ovakva upravljačka politika u HEP-u, obilježena nepotizmom, korupcijom i pritiscima na radnike, slika čitave Hrvatske iz koje je u posljednjih nekoliko godina iselilo preko 500 tisuća ljudi.
Mladi ne iseljavaju zbog novca, nego zbog nepravde. Djeca nam autobusima odlaze raditi u inozemstvo zato što u državi imamo nepravde, a glavni temelj tih nepravdi su nepotizam i korupcija. Nepotizam je također oblik korupcije jer na taj način imate kupljene ljude i određene strukture, koje onda štite jedni druge, a to je kod nas došlo do razine da je to postalo negledljivo, zaključila je predsjednica NSRHEP-a.
