Svi nagrađeniDamir Maričić
StoryEditor
17. NADINska degustacija

Šampion manifestacije u nenadano teškoj vinarskoj godini je Trifun Poljak

Iznenađenje za svakog tko prati ovdašnje vinogradarstvo i vinarstvo je to što je ocijenjeno više bijelih (71) nego crnih (43) vina. Naime, govorimo o kraju u kojem se u 70 do 75 posto “bira” još uvijek crno vino, kao izraz stoljetne tradicije

Trifun Poljak je šampion Degustacije mladih vina i ulja u Nadinu, a puno razloga za slavlje ima i Radoslav Bobanović, kao šampion Plavine i Oblice, dakle svojevrsni šampion autohtonih sorti. Iako je ovo nenadano teška vinarska i očekivano loša maslinarska godina, nagrada je bilo još.

Svi vinski šampioni

Uz Trifuna Poljaka, koji je trijumfirao s mladim Cabernet Sauvignonom s 89 (od 100 mogućih) bodova, kao prvak crnih vina i šampion smotre, šampionsku titulu za bijela uzeo je gost i prijatelj Darko Mandić iz udruge Belica Kastav za Žlahtinu s 86 bodova. Nadinjani, od osnutka, cijene i potiču autohtonost, pa posebno nagrađuju Plavinu i Maraštinu kao tradicijski najzastupljenije vjekovne nam sorte. Bobanović je uzeo šampionsku titulu za Plavinu s 82 boda, dok je za Maraštinu, a bilo ih je 12, titula otišla u Smilčić OPG-u Rajka Arbanasa. Posebno je nagrađen Rose, od njih 13, najbolji ima novoosnovana Poljoprivredna zadruga Ravni kotari, a napravili su ga od crnog grenachea.

Iznenađenje za svakog tko prati ovdašnje vinogradarstvo i vinarstvo je to što je ocijenjeno više bijelih (71) nego crnih (43) vina. Naime, govorimo o kraju u kojem se u 70 do 75 posto “bira” još uvijek crno vino, kao izraz stoljetne tradicije. U novim sadnjama, kojih je nažalost malo, ili prenamjenama, sadi se više bijelo, jer ga je malo, a sve se proda, najviše ljeti kad svi traže blaža i osvježavajuća vina, a ovdašnji gromoviti crnjaci bi ih nakon nekoliko čaša oborili s nogu. Taj nesrazmjer uzoraka treba zahvaliti - dobrim nadinskim vinima. Stara nam izreka kaže da tko ima dobro vino ima i prijatelje, a da Nadinjani imaju dobra vina potvrđuje golem broj prijatelja od kojih su mnogi došli sa svojim vinima. Pa su u tom prednjačili Kvarnerani iz udruge Belica, kako su u Kastvu nazvali svoje udruženje koje je vratilo zamrlo vinarstvo i svoju autohtonu Belicu, a ni Ludbrežana nije nedostajalo. Oni su naime donijeli većinu, jer ovdašnjih je bijelih uzoraka bilo tek 27, a samo je Grgur (Pošip) grupe Nida zaslužio zlato.

Ugodna i neugodna iznenađenja

Jedno neugodno Iznenađenje odnosi se na ovu vinsku godinu, o čemu je progovorila predsjedateljica ocjenjivačke komisije Marina Pavlović. Naime, svi smo do pred samu berbu govorili o prekrasnoj vinskoj godini bez mraza i krupe, s kišama baš kad treba, pa i u srpnju i kolovozu, i bez jačih boleština, s dobrim urodom nakon katastrofalnog lanjskog. Onda se pred samu berbu dogodio nastavak iznimnih vrućina i suše, što je dovelo do tjedna ranijeg branja, makar ne toliko ranog kao lani. Rujan je donio kiše i poremetio zrenje, pa su vina ispala lagašna, sladora manje, kao i tijela, odnosno ekstrakta i arome, na koju smo ovdje obilato naviknuli. Pa je “obećana” godina na kraju postala “izazovna”, kako po novom zovemo teške godine. Dakle, trebat će iznimna podrumarska znanja i slušanje struke za izvući maksimum od berbe. Sreća je ipak to što je nakon rekordno nerodne 2024. ova 2025. bila rodnija.

Potvrda navedenog o “izazovnoj” godini je najmanji broj podijeljenih zlatnih priznanja otkako manifestacija traje. Od 180 vina ocjene je zaslužilo 151, ostala su odbačena (što je također simptomatično), a zlata je podijeljeno svega 19, od čega 11 za crna i osam za bijela vina, od ukupno 43 ocijenjena crna, 71 bijelo, i spomenutih osam Plavina, 13 Rosee-a i 12 Maraština (ona sva bez zlata).

Ugodno je iznenađenje OPG Radoslav Bobanović koji se vratio samostalno s uljem i vinom, kaže, s logom Fenix među žive, nakon nesretne predstečajne nagodbe legendarne PZ MasVin. Također, Poljoprivredna zadruga Ravni kotari pokazala je da je itekako živa sa šampionskom titulom za Rosee, srebrom i broncom za bijelu i crnu mješavinu sorti (cuvee), a sve uz čarobni dodir Dragane Gagić (ex Šulentić) koja je svoje znanje potvrdila kroz niz ovdašnjih vinarija, a ja je zovem preporoditeljicom bijelih vina Ravnih kotara.

image

Donirana vina za humanitarnu akciju

Damir Maričić
image

Svi najbolji uljari

Damir Maričić
image

Branko Arbanas ima najbolju maraštinu

Damir Maričić
image

Radoslav Bobanović, najbolja Plavina i najbolje ulje sorte oblica

Damir Maričić
image

Ivan Mitrović, PZ Ravni kotari, šampion rosee-a

Damir Maričić
image

Darko Mandić iz udruge Belica Kastav ima šampionsku Žlahtinu

Damir Maričić
image

Ukupni šampion Trifun Poljak s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom

Damir Maričić

Šampionski maslinari teške godine

Šampionske titule ponijelo je pet maslinara. Najbolje je maslinovo ulje Nike Buterina iz Paljuva sa 104,3 boda (ocjenjivanje metodom do 110 bodova), blend Leccino-a, Picholine i Coratine, a najbolje ulje sorte oblica OPG-a Bobanović sa 103,25 bodova. Uz te šampionske titule, dodijeljene su šampionske titule najboljem ekološkom maslinovom ulju i to Svemiru Vrsaljku za blend Oblice i Leccina sa 103,15 bodova, a posebno i najboljim ekstra djevičanskim maslinovim uljima intenzivnih, srednjih i blagih svojstava. Najbolje intenzivno maslinovo ulje je ono ukupnog pobjednika Nike Buterina, srednje intenzivno od Oblice, Bjelice i Lastovke ima OPG Čelini iz Pakoštana (102,7 bodova), a blagih svojstava ima Maša Brzoja iz Nadina, za Oblicu od 100,7 bodova. Ovdje je bilo čak 95 ulja, u inače teškoj godini, a 92% uzoraka su kemijskom analizom određena kao ekstra djevičanska, 6% djevičanska, dok su svega dva lapmante. Od 69 ekstra djevičanskih, 38 ih je zlatnih, 21 srebrna i 10 brončanih. Od ostala 23 ulja, njih 18 dobila su diplome za ekstra djevičanska ulja, a osam diplome za sudjelovanje.

Na godinu se se osvrnuli mr. sci. Petar Pedišić i Anastazia Milardović. član i predsjednica Profesionalnog panela Udruge senzorskih analitičara maslinovog ulja Olea Zadar.

Uglavnom, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, ovogodišnji urod maslina na području Zadarske županije slabiji je za 45 posto nego prethodne godine. Prema dostupnim podacima Savjetodavne službe Zadarske županije ukupno je pobrano oko 6450 tona ploda, od čega je dobiveno 1096,5 hektolitara maslinovog ulja, s prosječnim randmanom od 17 posto. Nakon početno dobre vegetacijske godine, suša, visoke temperature i maslinska mušica učinile su godinu teškom, berbu nikad ranijom, ali srećom ili barem s visokim randmanima.

Veličanstvena fešta vina, ulja i težačkog truda

Ovaj događaj koji vinari, uljari i ljubitelji delicija ovog područja ne propuštaju, po 17. put okupio je impresivan broj vina i ulja, ali i ljudi. Društveni dom nad Nadinskim blatom, što komotno prima više od 200 uzvanika, tražio je dodatni jednako velik grijani šator. Proglašenju rezultata prethodila su stručna predavanja. O oplemenjivanju zadarskih sorti vinove loze govorio je prof. dr. sc. Edi Maletić, profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Uz domaći Galac i Dugovez, kušana su i vina od introduciranih sorti porijeklom iz Francuske i Španjolske. O aktualnom stanju u maslinarstvu Zadarske županije, posebno o različitim intenzitetima rezidbe masline te o Central – BIC projektu valorizacije autohtonih sorti masline, govorio je doc. dr. sc. Šime Marcelić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Pozornost je privuklo i predavanje magistra agronomije Tonija Družijanića o tome kako različite vrste tla utječu na zdravlje maslina i kvalitetu ulja.

Uz nas domaće, impresivnu ekipu iz Kvarnera, Zagorja, Podravine i Istre, mnoge proizvođače svega onog što maslinari i uljari trebaju u radu, bili su ovdje i predstavnici vlasti, a manifestacija ima visoko pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede kojeg je predstavljao državni tajnik Tugomir Majdak. Bili su tu članovi Bratovštine hrvatskih vinarskih vitezova, gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić, županijski pročelnik Daniel Segarić, direktor TZ Ravnih kotara Vanja Čvrljak, a nazočili su i Ivan Mesić, predsjednik saborskog odbora za gospodarstvo i Frane Tokić, državni tajnik Ministarstva demografije.

Svima je zahvalio poznati nadinski vinar Željko Vrsaljko, kao predsjednik Inicijativnog odbora, čiji članovi Denis Ožaković, Tomislav Škaulj, Elvis Nimčević, Denis Plastić i Krešimir Marić garantiraju generacijski nastavak ove velebne smotre. Uveli su i humantiranu novost, pa su pet nadinskih vinara i jedan uljar (s naglaskom na članove Inicijativnog odbora) donirali svoje proizvode koje su gosti kupovali, a ukupan prihod je namijenjen jednoj potrebitoj obitelji s benkovačkog područja.

Ovim impozantnim brojkama, Nadin se uzdigao na razinu jedne od najmasovnijih smotri i jedinstvenog zajedničkog okupljanja vinara i maslinara, što i dolikuje mjestu koje nosi epitet “naj eko sela”. Time su sa svojom smotrom, uz Svetog Nikolu, potvrdili da su institucija.

18.12.2025., 09:17h
Damir Maričić
18. prosinac 2025 09:17