Početna prognoza za 2025. godinu je između 228 i 235 milijuna hektolitara, sa srednjom procjenom od 232 milijuna hektolitara. To je povećanje od 3% u odnosu na povijesno nisku berbu 2024. godine, ali i dalje 7% ispod petogodišnjeg prosjeka. Globalna proizvodnja vina ostaje znatno ispod nedavnih prosjeka, potvrđujući razdoblje stalno smanjene globalne ponude, na koju utječu klimatski izazovi i promjenjivi modeli potrošnje. Hrvatska, nakon katastrofalne lanjske proizvodnje od 46 milijuna litara, s 24% rasta ipak ide ka 60 milijuna litara.
Najkraći svjetski pregled
U Europskoj uniji (140 milijuna hektolitara) proizvodnja vina se blago povećala u usporedbi s 2024. godinom, ali ostaje znatno ispod petogodišnjeg prosjeka. Regija se i dalje suočava s visokom klimatskom varijabilnosti, pri čemu Francuska i Španjolska bilježe vrlo niske urode, Italija se oporavlja na gotovo normalne razine, a nekoliko zemalja srednje i jugoistočne Europe postiže iznadprosječne rezultate.
U ostatku sjeverne hemisfere rezultati su mješoviti. Sjedinjene Američke Države zabilježile su samo djelomičan oporavak od niskog uroda iz 2024., dok se očekuje da će drugi proizvođači, poput Rusije, Moldavije i Švicarske, održati stabilne ili nešto veće od prosječnih količina.
Južna hemisfera (49 milijuna hektolitara) doživjela je umjeren oporavak od 2024., potaknut poboljšanim uvjetima u Južnoj Africi, Australiji, Novom Zelandu i Brazilu, što je nadoknadilo značajan pad zabilježen u Čileu. Općenito, proizvodnja na hemisferi ostaje nešto ispod prosjeka, što odražava klimatske izazove.
Unatoč regionalnim razlikama, globalno tržište moglo bi biti uglavnom uravnoteženo: očekuje se da će ograničeni rast proizvodnje u 2025. pomoći u stabilizaciji zaliha, u kontekstu slabljenja potrošnje na zrelim tržištima i povećane neizvjesnosti u globalnim trgovinskim uvjetima.
Kao i posljednjih godina, klimatska varijabilnost ostala je dominantan faktor koji je oblikovao globalnu proizvodnju vina u 2025. Na sjevernoj hemisferi, proizvođači su se suočili s kontrastnim vremenskim obrascima - od dugotrajne suše i ograničavanja prinosa uzrokovanih vrućinom u dijelovima jugozapadne Europe do prekomjernih oborina, oluja i pritiska bolesti drugdje - što je rezultiralo vrlo neravnomjernim ishodima među regijama.
Na južnoj hemisferi, vremenski obrasci su također bili mješoviti: toplinski valovi, suša i neredovite oborine smanjili su prinose u dijelovima Čilea i održali Australiju ispod prosjeka, unatoč skromnom oporavku, dok su neke regije imale koristi od blage i pretežno sušne sezone.
U kontekstu oslabljene globalne potražnje i povećanih zaliha na nekoliko zrelih tržišta, treća uzastopna godina proizvodnje ispod prosjeka nije izazvala navalu na zalihe niti krizu, već je pomogla u pražnjenju prethodno nagomilanog vina.
Stanje u Europskoj uniji
U 2025. godini Italija je potvrđena kao najveći svjetski proizvođač vina, s procijenjenom proizvodnjom od 47,4 milijuna hl, što predstavlja povećanje od 3,3 milijuna hl (+8%) u usporedbi s 2024. godinom. Povoljni vremenski uvjeti podržali su ovaj oporavak. Rast proizvodnje bio je geografski neravnomjeran, potaknut uglavnom južnim regijama (+19%) i umjerenim povećanjem u sjevernim područjima, dok je središnja Italija zabilježila blagi pad (-3%), uglavnom zbog proizvodnja energije u Toskani.
Francuska proizvodnja vina u 2025. procjenjuje se na 35,9 milijuna hl, što je druga godina zaredom s povijesno niskom proizvodnjom, čak 16% ispod petogodišnjeg prosjeka. Ova skromna žetva prvenstveno je rezultat kombiniranog učinka vrućine i suše. Restrukturiranje vinograda, uključujući smanjenje od oko 20 ha u Bordeauxu i Languedoc-Roussillonu, također je pridonijelo padu. Champagne i Dolina Loire i Burgundija imale su koristi od povoljnijih vremenskih uvjeta i zabilježile umjereni rast, dok su se Bordeaux, Languedoc-Roussillon, Charentes, Alsace i Beaujolais suočili s daljnjim padom. Ova količina u 2025. predstavljala bi najnižu proizvodnju vina u Francuskoj od 1957. (32,5 milijuna hl).
Španjolska je 2025. godine ostala treći najveći proizvođač vina u Europskoj uniji i svijetu, s procijenjenom proizvodnjom od 29,4 milijuna hl, što je smanjenje od 1,7 milijuna hl (-6%) u usporedbi s 2024. godinom i 15% ispod petogodišnjeg prosjeka. To označava jednu od najmanjih berbi u zemlji u desetljećima, s proizvodnjom koja je pala ispod 30 milijuna hl samo dva puta u posljednjih 30 godina - 2023. i 2025. godine.
Među zemljama EU-a koje su zabilježile rast u odnosu na lani, Grčka će se skromno oporaviti na 1,5 milijuna hl, oko 9% više nego u 2024., ali 20% ispod petogodišnjeg prosjeka, Slovačka, Luksemburg i Cipar također pokazuju umjereno godišnje povećanje. Skupina zemalja srednje i jugoistočne Europe zabilježila je relativno obilne berbe: Rumunjskoj se predviđa da će proizvodnja vina porasti za 29% na 4,1 milijun hl, Mađarska je održala stabilnu proizvodnju od 2,7 milijuna hl (5% iznad petogodišnjeg prosjeka), Austrija također bilježi snažan oporavak na 2,5 milijuna hl. Spomenuli su se i nas, jer su Slovenija, Hrvatska i Češka zabilježile stabilne ili veće količine nego u 2024., što ih stavlja blizu ili iznad svojih petogodišnjih prosjeka.
