<p>Frane Herenda</p>
Frane HerendaGoran Matošević
StoryEditor
FRANE HERENDA, MAG. PHARM. FITOAROMATERAPEUT

Kontinuirano smo izloženi mnoštvu informacija, moramo se naučiti kako odmarati

Nama je mala količina “dokolice” zapravo nužna. Djecu treba odgajati da nauče vrijednost odmora i igre, na kraju krajeva i razdoblja dosade, a ne ih zatrpavati obvezama cijeli dan. Treba pronaći ravnotežu između rada koji će rezultirati s određenim uspjehom te odmora

Konferencija o burnoutu naziva “Radi pametnije, živi bolje” održat će se 21. ožujka 2024. u Poduzetničkom inkubatoru Bili Brig u Zadru. Skrojiti posao i život po svojoj mjeri nije nemoguće, a na konferenciji traže načine kako to što efikasnije postići.

Organizatorica Izabela Laura kao pokretačku misao ističe: Ako želite da Vaš biznis i brend budu dobro, dobro morate biti i Vi.

Razgovarali smo stoga s jednim od šest predavača, Franom Herendom, mag. pharm., fitoaromaterapeutom, o tome što je uopće burnout, koji su najčešći uzroci, kao i kod koga se obično javlja. Provjerili smo moguće posljedice preopterećenosti i izgaranja na poslu ali i načine kako ih prevenirati.

Utjecaj stresa na organizam

Velik broj Herendinih pacijenata, odnosno osoba koje dolaze na savjetovanje, pati od posljedica kroničnog stresa.

- Kao farmaceut okrenut prirodnoj, integrativnoj medicini ne bavim se psihologijom nego utjecajem stresa na organizam. Većina prođe liječničku obradu jer imaju niz simptoma, ali se s pregleda vrate redovito bez dijagnoze i praktički se smatraju zdravima. Mnogi dobiju uredne nalaze od kardiologa, gastroenterologa, endokrinologa, ali i dalje pate od različitih tegoba. Za daljnji rad s njima meni je iznimno važan uredan nalaz liječnika jer onda smijem pretpostaviti psihosomatiku ili somatopsihotiku kao barem dio uzroka njihovih simptoma. Tada pristupam procjeni stanja stresa i utjecaja na nadbubrežnu žlijezdu, štitnjaču,spolne hormone, kardiovaskularni i metabolički rizik, govori Herenda i dodaje da je, iako će mnogima djelovati neobično, sve navedeno povezano i može imati iste uzroke.

Burn-out, nastavlja Herenda, nekad opisivan kao kronična iscrpljenosti ili iscrpljenost nadbubrežne žlijezde stanje je simptomima donekle nalik čak i depresiji, iako nije depresija i može se razlikovati nalazom kortizola i drugih hormona, poviješću stresa pacijenta te naravno isključenjem depresije od strane psihijatra.

- Obično mu prethodi dugoročna izloženost visokim razinama stresora, najčešće opterećenost i zahtjevno poslovno i obiteljsko okruženje. Ljudi imaju iznimnu sposobnost korekcije stresa u kratkom razdoblju, ali evolucijski nisu opremljeni mehanizmima za dugoročnu kontrolu. Stres pokreće niz mehanizama u našem organizmu, cijelu kaskadu koja dovodi do hormonskih i živčanih promjena. Lako pamtljivi i možda i najvažniji, iako ne jedini, jest krotizol - hormon nadbubrežne žlijezde. On nas priprema na nošenje sa stresom, ali dugoročna izloženost visokim razinama kortizola dovodi do opterećenja funkcije štitnjače (hipotireoza), jajnika (policistični jajnici, gubitak menstruacije ili promjene ciklusa), smanjenje imuniteta (sklonost infekcijama - herpes, prehlade...), povećani metabolički i kardiovaskularni rizik (povišenje glukoze u krvi, kolesterola)..., objašnjava Herenda.

“Radi pametnije, živi bolje”

Konferencija o burnoutu naziva “Radi pametnije, živi bolje” održat će se 21. ožujka 2024. u Poduzetničkom inkubatoru Bili Brig u Zadru. Skrojiti posao i život po svojoj mjeri nije nemoguće, a na konferenciji traže načine kako to što efikasnije postići.

Odmor i oporavak iznimno su bitni

Javlja se uglavnom kod osoba koje su u vrlo zahtjevnim životnim razdobljima ili dugoročnim projektima te onima koji su opterećeni obiteljski i poslovno.

- Vrijeme je izazovno, od svih nas očekuje se puno više nego prije, kontinuirano smo na raspolaganju, dostupni i preko mobitela, društvenih mreža. Izloženi smo negativnim informacijama, vijestima i preko medija i preko društvenih mreža - naš mozak i to doživljava stresom. Čitanje negativnih vijesti prije spavanja smanjuje kvalitetu sna i ne omogućuje kvalitetan odmor, primjerice, upozorava Herenda.

Međutim, dodaje, stres je dio našeg života i opremljeni smo za nošenje s njim.

- Opuštenija razdoblja u životu treba odrađivati s pravim odmorom, “u leru”. Nama je mala količina “dokolice” zapravo nužna. Rekao bih da djecu treba odgajati da nauče vrijednost odmora i igre, na kraju krajeva i razdoblja dosade, a ne ih zatrpavati obvezama cijeli dan. Treba pronaći ravnotežu između rada koji će rezultirati s određenim uspjehom te odmora, kako dnevnog, tako vikenda i godišnjih odmora. Danas mnoge treba učiti kako odmarati, govori Herenda i dodaje da na treningu karatea nastoje djecu učiti kako nakon svake aktivnosti treba odmoriti te da isto nastoji postići i s pacijentima.

S obzirom na to da su odmor i oporavak iznimno bitni, potrebno je uvesti: nadzor nad razdobljem aktivnosti i odmora; pravilnu prehranu uz dovoljno proteina i drugih nutrijenata, kao i obvezan doručak; relaksaciju prije odlaska na spavanje i ne previše kasni odlazak na spavanje; umjerenu tjelesnu aktivnost (mnogi u velikom stresu odlaze na fizički iscrpljujuće aktivnosti, što dovodi do ubrzanja procesa, u razdoblju izraženog stresa treba biti lakše do umjerene tjelesne aktivnosti; uzimanje korisnih suplemenata i adaptogenih biljaka.

Korisne biljke i suplementi

- Prve posljedice burnouta su vidljive nakon nekog vremena izloženosti opterećenju, osjećaji “lupanja srca”, “pritiska u grlu”, bolova u crijevima, lošijeg sna najčešći su prvi simptomi. Naravno, napominjem, liječnik treba isključiti organsku bolest. Kod dulje izloženosti dolazi do “popuštanja”, odnosno izraženijih simptoma, nervoze, gubitka sna, gubitka menstruacije, učestalih infekcija. Kasnije, potencirano i pogrešnom prehranom, dolazi do povećanja kardiovaskularnog i metaboličkog rizika (kolesterol, šećer u krvi, ubrzava se ateroskleroza). Na kraju, kad iscrpimo nadbubrežnu žlijezdu i padaju razine kortizola, a zahtjevi našeg života nisu smanjeni, možemo razviti simptome koji nalikuju depresiji. Izlazak iz ove faze je dugotrajan i zahtjeva izrazitu promjenu životnih navika te često timski rad liječnika, farmaceuta fitoaromaterapeuta, nutricionista i psihologa, tumači Herenda.

Na koncu, provjerili smo mogu li određene biljke pomoći u prevenciji i terapiji utjecaja stresa te koja je razlika od terapije koje obično propišu liječnici.

- Medicina se uspješno nosi s teškim simptomima koji obično nastupaju kod dugotrajnog stresa, ali mnogim pacijentima možemo pomoći prije nego počnu uzimati lijekove za anksioznost, nemir, depresiju ili san. Prije lijekova, posebno u prvim fazama, biljke mogu biti vrlo uspješne, a ne stvaraju ovisnost i obično nemaju nuspojava. U prvim fazama razdoblja stresa adaptogene biljke poput ashwagande, magnolije, valerijane - mogu pomoći da se lakše nosimo s teškim razdobljem. Ako razvijemo određene simptome, može nam pomoći valerijana, šafran, magnolija, matičnjak, glog. Procjenjujem svakog pacijenta posebno. Svi smo drugačiji. Važni suplementi su vitamini D, omega 3, magnezij. Često i selen i jod da pomognu štitnjači (ali male doze joda, koje nalazimo u registriranim dodacima prehrani, nikako ne smijemo posezati za visokim dozama, Lugolovom otopinom, što je nažalost sve popularnije!. I ne smijemo zaboraviti na dovoljan unos proteina. Većinom vidim da opterećene osobe jedu dominantno ugljikohidrate i da preskaču doručak. Te navike treba promijeniti, zaključuje Herenda i napominje da, koliko god bile korisne biljke i suplementi, ništa nije zamjena za kvalitetnu prehranu i kvalitetan dnevni odmor!

22.02.2024., 09:57h
24. travanj 2024 08:06