Hrvatski turizam u svibnju je zabilježeno 16% manje noćenja nego lani, a broj noćenja ključnih nam gostiju Nijemaca je smanjen za čak 50%. Na naplatu, dakle, stiže višegodišnje bahaćenje s cijenama. Naime, od pandemije 2021. do sada u Hrvatskoj su cijene ugostiteljskih i turističkih usluga povećane za 50%, daleko najviše od konkurentskih zemalja. Upozorenja ministra turizma Tonćija Glavine, guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića i premijera Andreja Plenkovića kako se s cijenama pretjeralo i valja se urazumiti, očito nitko nije ozbiljno shvatio, a kamoli primijenio.
Svibanjski pad nadmašio sva očekivanja
Ukupan turistički promet u svibnju je iznosio 1,92 mil. dolazaka (-5%) i 6,61 mil. noćenja (- 14%). Takav smo rezultat imali usprkos snaženju domaćih gostiju i njihovih boravaka koji su ostvarili 849.556 noćenja, 18% više nego lani u istom razdoblju.
Iako se i ove godine, zbog rasporeda blagdana i školskih praznika, manjak očekivao, ipak nitko nije očekivao pad noćenja od 16 %, što je prilično drastično i znači da su gosti skraćivali boravke, najvjerojatnije i zbog cijena.
Najveća “bježanija” Nijemaca bez kojih nema turističkog uspjeha
Odustajanje od naše zemlje kao odmorišta gotovo je sveopće, a vrhunac brige predstavlja enorman izostanak Nijemaca, Njih nam je došlo 40% manje, a ostvarili su oko 50% manje noćenja, 1,1, milijun, svega 46% od ukupnih lanjskih noćenja u svibnju od 2,35 milijuna. Takav drastičan pad gostiju koji sami čine preko 30% stranih noćenja u našoj zemlji nemoguće je nadoknaditi sa svim drugim zemljama. Dok bismo mogli reći da su padovi ostalih zemalja očekivani i podnošljivi, (ima i rasta na čelu s +37% iz Italije), ovo je udarac od kojeg se teško možemo oporaviti. Svjedoci smo kako su njemački mediji lani, pa i ove godine, masovno govorili o našoj skupoći i preporučivali svaki drugi izbor, a na to smo upozoreni i na ključnim sajmovima u Berlinu, Düsseldorfu i Münchenu. Kao upozorenje, spomenimo kako su lani Britanci pisali povoljno o nama i imali lijep rast, dok sad britanski mediji pišu onako kako su lani pisali njemački. Padali su nam, makar prihvatljivo, i Austrijanci, Francuzi, Nizozemci, a blago čak i do sad brzorastući i odani Poljaci.
Pad u svim bitnim županijama
Pad smo imali u svim bitnim županijama na Jadranu, a najviše boli 26% pada u Istri u kojoj inače odradimo oko 30% ukupnog turizma u zemlji. Najmanje, ispod 3% je padala Dubrovačko neretvanska županija, slijede s 4 odnosno 6% pada Splitsko dalmatinska i Šibensko kninska županija. Zagreb i kontinent imali su blagi rast, ali njihove nas brojke ne mogu spasiti. Zadarska županija odraz je prosjeka, odnosno 14,7% pada noćenja.
Po vrstama objekata pad je sveopći u svim komercijalnim objektima, a rasle su tek vikendice i vlasnički apartmani u tzv. nekomercijalnom turizmu za 3,5%. Od bitnih oblika smještaja kampovi su pali 29%, objekti u domaćinstvu 20%, hoteli kao spas svega 3%, ali nažalost oni čine svega 10-tak posto cjelokupnog smještaja. I nautika je pala za 12%.
Travanj malo “popeglao” pet mjeseci
U ukupnih pet mjeseci od početka godine, stvari nisu katastrofalne već samo loše, zahvaljujući dobrom travnju s dvoznamenkastim rastom. U razdoblju siječanj-svibanj 2025. zabilježili smo ukupno 4,20 mil. dolazaka i 13,03 mil. noćenja. Dakle, travanj nas je “popeglao” pa smo ostali na petomjesečnom minusu od “svega” 6%. Hoteli su odradili 99% prošlogodišnjih brojki nadmašivši 5,7 milijuna noćenja ili više od polovice svih komercijalnih noćenja. Sveopći “objekti u domaćinstvu” pali su 8%. Opet su nam najviše nedostajali Nijemci s padom noćenja od 40% u cijelom tom razdoblju, što znači da nam se nesreća ne događa slučajno i lipanj će biti ključni ispit je li katastrofa za cijelu sezonu definitivna ili tek svibanjski slučaj. Najdrastičniji pad opet je najvažnija Istra s minusom od 14%. Tako smo u pet mjeseci došli do dosad neviđenih brojki i lista turističkih predvodnika, pa je u prvih 10 “samo” pet istarskih gradova Rovinj, Poreč, Umag, Pula i Medulin, s tim da je najjači Rovinj tek treći iza Dubrovnika i Zagreba, a Zadar se naglo “uzdigao” do 6. najomiljenijeg odredišta u zemlji.
