Je‘l mičemo naprid ili nazad? Oće bit‘ tri, dva ili jedan?
I tako, žena, mali, mala, punac, punica, i zbunjeni pisac redaka, po tko zna koji put, postavljamo navlas isto pitanje godinama, svakih nekoliko mjeseci, u noći prije odlaska na počinak. Baš kako ćemo to učiniti u subotu navečer, 29.10. uoči spavanja i buđenja ujutro s naknadnim saznanjem da se koju uru prije, na satu točnih 2:00, kod revnih nam i dragih europskih sugrađana pretvorilo u 1:00. Dakle, zimsko računanje vremena u 2022. - o njemu se radi - započinje dva dana ili točnije dvije noći uoči "noći vještica", u zadnju nedjelju listopada, 30.10., u 2 sata iza ponoći i to tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag, a ne nikako unaprijed, vrijeme u dva sata računa kao 1 sat.
Konkretno, u odnosu na ljetno pomicanje kazaljki koje nam donosi jedan sat sna manjka onu prvu noć, ovo zimsko nam i nije baš mrsko, makar i nakratko samo taj dan, budući da osim što u istoj sekundi dobivamo 60 minuta snivanja, ne uzrokuje kao sličan obrnuti ljetni pomak i priličan stres za naš organizam...
No, navikli smo, na našim prostorima zimsko i ljetno računanje vremena prvi put se koristilo od 1916. do 1918., za Austro-ugarske vladavine, potom Kraljevine Jugoslavije i NDH, 1983. uvedeno je u SFRJ, a praksa se nastavila i nakon osamostaljenja RH. Posljednje doba porasla je brojka protivnika, pa prema nekim nedavnim podacima Auto Cluba Europe, po pomicanju kazaljki unaprijed, kakvo se događa na proljeće, redovna je pojava povećanog broja automobilskih nesreća, u travnju kada se obavljalo istraživanje u Njemačkoj čak 29 posto 2009., a 2010. - 21 posto više nesreća. Pošto je potrebno otprilike 72 sata da bi se tijelo priviklo na novi bioritam, najopasniji je ponedjeljak nakon ljetne promjene vremena, kada su vozači neispavani i neprilagođeni, što im usporava reakcije na cesti, čime se brojka nesreća, kažu, drastično povećava. Također je povećan broj ozljeda na radu zbog pospanosti, a švedskim istraživanjem provedenim 2008. pokazalo se da je u tjednima iza pomicanja sata za 5 posto povećana brojka srčanih udara.
"Ispitna anketa ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj" - upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja infarkta za 25 posto prvi radni dan nakon početka ljetnog računanja. Isto se uvelo zbog uštede i bolje usklađenosti svjetla dana, školske nastave i radnog vremena. Umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje za večernje aktivnosti sat više prirodnog svjetla. U Odboru EU parlamenta početkom 2019. s 23 glasa "za" i 11 "protiv" donesena je i rezolucija kojom se od 2021. u Uniji trebalo ukinuti pomicanje sata. Države članice pozvane su ustvari da iskoordiniraju na kojem vremenu ostaje pojedina zemlja, a izbor su morale donijeti do travnja 2020. One koje bi htjele trajno "ljetno" posljednji put sat su trebale pomicati krajem ožujka 2021., a one koje su željele ostati na "zimskom" kazaljke su morale pomaknuti zadnje nedjelje u listopadu iste godine, navodi tako ta odluka. U međuvremenu, i sat i dan i računanje vremena u "zapečak" odluka, zaključaka i rezolucija bacila i poremetila je globalna pandemija. A onda i raznorazna druga i ina zbivanja i nezbivanja.
Kako bilo, uz hrpu iskazanih negativnosti, u nastupajućim tjednima sa "satom unatrag" tipa da se više i češće gleda televizija, a rijeđe boravi vani i trči, hoda ili bavi sportom, zbog kraćeg dana ljudi uz to mogu manje biti na otvorenom, uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka, ne znači da vi ne možete raditi baš sve suprotno nabrojanom, a rane večeri bez dnevnog svijetla možete itekako uljepšati i obogatiti dužim druženjem s obitelji i prijateljima, za stolom, na kauču, u konobi, uz zajedničko praćenje omiljenih tv emisija, filmova, serija, Lige prvaka, osjećati se bolje nego inače jer i na taj način, ne samo putem sunčevih zraka, značajno povećavate razinu serotonina, zaslužnog za podizanje raspoloženja…
