U Centru za mlade u Zadru, pred prepunom dvoranom studenata, arhitekata i ljubitelja održivog razvoja, održano je predavanje iz ciklusa “Urbanizam i zelenilo” pod naslovom “Turizam i krajobrazna arhitektura: Poštivanje prirode kao polazišta”. Dvije iskusne krajobrazne arhitektice, Ranka Perović Bilić i Mirjana Vitlov, podijelile su stručne uvide u izazove oblikovanja prostora na jadranskoj obali, uspoređujući uspješan primjer turističkog resorta Zaton Holiday Resort kod Nina s krhkom situacijom triju nenaseljenih otočića u akvatoriju Pakoštana, Babuljaša, Velog Školja i sv.Juštine. Predavanje je organizirano od strane Društva arhitekata Zadar te nije bilo samo akademske naravi, već s ciljem da i širu javnost upozna i uključi u raspravu o odnosu razvoja krajobrazne arhitekture i urbanizma s okolišem i zelenilom.
Krajobraz oblikuje uspješan turizam
Prvi dio predavanja, koji je vodila Perović Bilić, bio je posvećen Zaton Holiday Resortu kao luksuznom turističkom kompleksu smještenom u slikovitoj uvali između Zadra i Nina. Ovo ljetovalište, koje se proteže na više od 55 hektara, nije samo mjesto za odmor, već primjer kako krajobrazna arhitektura može biti osnova za uspješan turistički model. Perović Bilić, koja je sudjelovala u izradi središnjeg plana razvoja resorta, istaknula je da je ključ uspjeha bio integriranje objekata u postojeći krajolik, a ne preoblikovanje krajolika. To se sve postiglo kroz takozvani model raspetljanih šuma.
- Zaton je okružen gustom borovom šumom alepskog bora, koja je prirodna zaštita od vjetra i sunca. Umjesto da posječemo stabla, ‘’uvukli’’ smo mobilne kućice, apartmane i bazene između njih i na taj način ‘’raspetljali’’ šume. Također smo izvršili dodatnu sadnju i obogaćivanje prostora novim vrstama biljaka iz razloga što je do onda cijeli prostor Zatona bio monokultura alepskog bora, što gledajući krajobrazno nije baš najpovoljnije. Uz sve to, dodali smo niz sportsko-rekreacijskih sadržaja, kao i manjih igrališta i prostora za igru za djecu, koji su se dodatno stopili s prirodom. U obalnom dijelu, uredili smo jednu zapuštenu plažu koja je postala jednom on najljepših u kampu te smo uveli niz manjih gredica i vrtova s povrćem i biljem koje su posjetitelji mogli sami koristiti. Zaton je postao izvrstan primjer kako uskladiti zatečenu netaknutu prirodu nekog prostora s razvojem jednog komercijalno-turističkog ambijenta uz očuvanje autentičnosti lokalnog krajolika, istaknula je Perović Bilić.
Propadanje potencijala
Drugi dio, kojim je rukovodila Mirjana Vitlov, prebacio je publiku u sasvim drugačiji svijet, točnije na tri nenaseljena otočića smještena u Pašmanskom kanalu nadomak Pakoštana. Ovi mali otoci, koji su dio Državnog programa zaštite prirode, predstavljaju primjer gdje je odsutnost krajobrazne arhitekture dovela do propadanja potencijala. Vitlov, koja je radila na projektima revitalizacije zaštićenih područja, opisala je otočiće kao ‘’prirodne bisere’’.
- Babuljaš je mali stjenoviti i tajnoviti otočić idealan za ronjenje i birdwatching dok Veli Školj oduševljava kristalnim uvalama punim školjki i riba, gustim borovim šumarcima i endemskim biljem, te je jedan od najboljih ronilačkih spotova u zadarskom arhipelagu. Sveta Juština je najveći kulutrni dragulj među otočićima te se ističe romaničkom crkvicom iz 11. stoljeća i netaknutim mediteranskim krajolikom. Cilj nam je bio razviti mrežu pješačkih staza odnosno zelenih ruta na otocima, što bi uključivalo signalizaciju za sigurno kretanje, nasipanje novih putova kao i izgradnju sigurnih pristaništa te postavljanje poučnih ploča. Na taj način bi otoke uključili u turističku ponudu Pakoštana, i posjetiteljima omogućili obilazak ovih vrijednih otočića. Nažalost, projekt je trenutno stao iz razloga što u Pakoštanima nisu do kraja prepoznali značaj razvoja ovih otočića, rekla je Vitlov.
Ravnoteža, ključ uspješnog turizma
- Uspješan turizam mora održavati ravnotežu između iskorištavanja i očuvanja prirode, jer je to njegov dugoročni interes. U suprotnom uništava resurs na kojem sam počiva. Svakoj izgradnji u prirodnom prostoru treba prethoditi kvalitetna analiza i valorizacija krajobraznih elemenata, polazište na temelju kojeg se određuje način daljnjeg oblikovanja. Od prvih planskih dokumentacija nadalje, krajobrazni arhitekt treba biti sastavni dio interdisciplinarnog stručnog tima. Uloga krajobraznog arhitekta ne bi se smjela svesti samo na ekološku dimenziju- u njegovom radu moraju biti prisutni ideja, kreacija i suvremeni oblikovni izraz, zaključile su arhitektice Perović Bilić i Vitlov.
