Mala otočna mjesta daleko su od pogleda, međutim za svakog je otočanina njegovo mjesto najljepše i najdragocjenije na svijetu. Jedno od tih malih mjesta je Vrgada na istoimenom otoku koji dijeli sudbinu gotovo svih hrvatskih otoka, naročito onih manjih. Preko ljeta su krasota puna života, a preko zime lipota bez života.
- Na Vrgadi živi oko 150 ljudi koji su tamo cijelu godinu, a kada im se pridodaju vikendaši i oni koji dolaze preko ljeta, ta se brojka penje oko 700. Samo je ovo ljeto bilo preko 75.000 brodskih vezova, govore sugovornici.
Specifičnost zimskog života Vrgadina predstavljaju dva ili tri drvena električna stupa polegnuta na kamene blokove ispred dućana i na početku mula s pogledom na luku, gdje se muškarci okupljaju da bi popričali, popili pivo i dočekali brodsku vezu u 10.30 sati kako bi u mjesnoj trgovini kupili kruh.
- Vrgada ima struju, vodu iz vodovodnih cijevi, dućan, školu, tri crkve, borovu šumu, slikovite uvale, 15 otočića, dva ribogojilišta, ribarsku zadrugu, Ulicu, Palac Konte, torkul-kameni mlin za meljavu maslina, bratovštine-skule, KUD Skuti materine, Vrgadinske užonce, čuda Vrgadinske plačuće ikone Gospe od Zdravlja, i puno još lipoga i nama dragoga, nabraja Torić.
Ribarska zadruga za brodski promet
Otok Vrgada dobio je naziv “Zlatni otok” zbog prekrasnih plaža s posebnim, zlatnim pijeskom.
- Tijekom cijele godine otvorena je obiteljska trgovina, market 3M, i kafić Šame, dok nedjeljom svetu misu predvodi don Alojzije Knežević, župnik Draga i Vrgade. Ljeti je, između ostalog, otvoreno više ugostiteljskih objekata i ispostava Turističke zajednice općine Pakoštane, reći će gospođa Silvija.
Sve to doznajemo dok za 15 kuna ili 2 eura (otočani i djeca 7,5 kn ili 1 euro) modernim katamaranom Riva Cat 65 s kapacitetom od 130 putnika u vlasništvu Ribarske zadruga Vrgada na državnoj brodskoj liniji 415 plovimo oko 3 nautičke milje od Pakoštana do ovog zaista čarobnog otoka.
- Linije koje zimi prometuju četiri puta na dan prevoze samo putnike jer automobila na otoku nema, govore učitelji iz Pakoštana koji u područnoj školi Vrgada održavaju nastavu.
Tragovi kulture života u Vrgadi potječu iz vremena od prije 3. stoljeća poslije Krista, a nalazi se kriju u temeljima na kojima je u 9. stoljeću napravljena crkva sv. Andrije. A dijeleći sudbinu mnogih hrvatskih otoka, i Vrgadu je posljednjih desetljeća zahvatio veliki depopulacijski val.
- Početkom 20. stoljeća Vrgada ima 80 obitelji i 462 stanovnika, a prema popisu iz 1948. tu je živjelo čak 538 duša. Još 1974. Vrgada je imala 479 plus 68 odsutnih žitelja, navodi Livić.
Škola s osam učenika
Prema popisu stanovništva 2021. na Vrgadi živi 209 stanovnika, dok ih je prema popisu 2011. bilo 249, što je čak 20 posto ili 40 Vrgadina manje.
U Vrgadi ima 331 stambena jedinica, dok je 182 stana za stalno stanovanje. U 106 kućanstava žive Vrgadini i Vrgadinke prezimena: Torić, Banov, Brnin, Jurišić, Livić, Mačukatić, Mačukatin, Punoš, Matulić, Arapović, Čulić, Arapov, Krpetić, Špadić, Karetić, Peričin, Jakšić, Rastić…
Kako je ovaj otok 1631. i 1932. godine pogodila smrtonosna epidemija kuge, o porijeklu današnjih žitelja Vrgade ima dva tumačenja.
- Prema legendi današnji potomci Vrgadina su iz Šopota kraj Benkovca, a prema znanstvenom, historijsko-demogeografskom istraživanju dr. Blaža Jurišića, Vrgadu su naselili doseljeni bosanski Hrvati kao i pridošli Hrvati iz priobalnih i otočnih naselja, objašnjava Jurišić
U školi u Vrgadi ima 8 učenika i svi su dječaci, muškići. U prvom, drugom i trećem razredu je po jedan učenik, u trećem 2, a u petom 3. učenika. Nažalost, u četvrtom i osmom razredu nema učenika.
Prva curica nakon 16 godina
- Nakon 16 godina na Vrgadi se prije nekoliko dana rodila prva curica. Nakon dva sina rodila se naša princezica Roza, ponosno će otac Tomislav Jurišić (43) koji se sa suprugom, Englezicom Laurom prije dvije godine vratio na Vrgadu.
U Vrgadi ima tri crkve: župna crkva sv. Trojice na Sudujmu, kapelica Gospe od Zdravlja na tzv. Kontovu palacu i crkvica sv. Andrije ili pučki Jadre iz 9. stoljeća, na mjesnom groblju pokraj mora u uvali Pocrikvi.
- Od kad su Talijani kod župne crkve na brdu iznad Vrgade izgradili gusternu od tada nije bilo slučajeva da su umirala mala dica, pričaju dok se uzbrdo penjemo na brdo Sudujam (sv. Duje) gdje u crkvi sv. Trojice Vrgadini dobivaju milosti Božje i sakramente.
Svetog Andriju ljudi na Vrgadi i danas štuju kao zaštitnika ribara, a od pet vrgadinskih bratovština je i bratovština Sv. Andrije. Ostale su: Presvetog Trojstva, Gospe od Zdravlja, Duše u čistilištu (sv. Križ) i Sv. Nikola.
Beskrajna ljubav prema Vrgadi
- Rijetke su ženske bratovštine/,,skule” i baš jednu takvu ima Vrgada-Bratovštinu Gospe od Zdravlja rezerviranu samo za članice, samo za žene. Osnovana je oko 1880. godine i danas broji oko 40 sestara. Vrgada je imala i bratovštinu Kćeri Marijine u kojoj su članice bile djevojke/neudane žene, piše na Facebook stranicama o Vrgadi, otoku raju na Zemlji.
”Ako je pas čovikov najbolji prijatelj, karijola je zasigurno najvridnija i najvirnija pomagačica svih Vrgadina, od pantivika do danas. Karijola nije tek obično pomagalo pri prenošenju tereta, ona je u Vrgadi puno više od toga”.
- Iako je Vrgada mjesto poljoprivrednika, ribara i pomorca jedno je od rijetkih dalmatinskih naselja u kojem nikad nije bilo tovara. Sve se nosilo na rukama, leđima i u karijoli, govore ispred crkve Gospe od Zdravlja, na Trgu hrvatskog viteza Elia Banova koji se u potpunosti obnavlja i rekonstruira.
Sve to i više od toga, ali ne smijemo kazati, pričaju Marija Čulić (67), Milorad Mačukatić (78), Marija Arapov (74), Karlo Torić (67), Šime Mačukatića (75), Vinka Mačukatića (73), Šime Livića-Frankina (88), Josane i Jose Torića (83) Maje (49) i Josipa Rastića (56), Svemir Banov (64) te još 15-ak sugovornika, mlađih i onih starijih.
Do Blaža Jurišića, Maje Punoš Rebić, Duške Arapović Šibenke, Silvije Rastić-Zurak, Maje Vican Markata, Damira Tolića, Eredina Livića i još nekoliko otočana s Vrgade koje smo planirali posjetiti i s njima popričati nismo uspjeli doći. Trebalo je do 13 sati stići na katamaran za Pakoštane...
Veliko priznanje Predsjednik Zoran Milanović odlikovao Antu Mihića