Nesanicu se nekad liječilo - opijumom...

Moda oživljene povijesti koja se prikazuje velikim zanimanjem za slikovita zbivanja iz prošlosti kao što su viteški turniri, dvorski balovi, oživljavanje starih zanata i vještina, manifestacije tipa «Kaj su jeli naši stari» ili Dioklecijanovih gozbi u Splitu te rekonstrukcija nekadašnje mode i kostima nije zaobišla ni interes za postupke kojima su naši pretci čuvali svoje zdravlje. Mnoge stare recepture izišle su na svijetlo dana, prikupljaju se postupci i običaji nekadašnjih narodnih likara i travara, a posebna se pozornost posvećuje izučavanju prakse vračeva i šamana iz dalekih zemalja.

U Zadru je, međutim, još uvijek nedovoljno poznato da je upravo u našemu gradu u petnaestom i šesnaestom stoljeću živio-pazitr sada -  veliki autoritet za medicinu te diplomirani liječnik i astrolog, a k tome i filozof i matematičar, Federico Grisogono de Bartholaczi, koji je svojedbono imao velikih uspejha kao liječnik, ali i kao inženjer, jer je u izgradnji luka primjenjivao svoja saznanja o Suncu i Mjesecu...

Vespucijev nasljednik

Federico, odnosno Fridrik je rođen u Zadru, najvjerojatnije 1472. godine. Sam Grisogono u oskudnim autobiografskim spisima navodi da je s pet godina ostao siroče kad mu roditelji podlegoše nekoj zarazi koja je tad harala Dalmacijom. O njemu i njegovoj dvoje braće i sestara, skrb je preuzeo stric. Sa sedamnaest godina odlazi, na poziv svojih rođaka, Jerolima i Donata u Padovu i upisuje studij prava, negdje oko 1490. godine. No, uskoro ga, po vlastitom priznanju, sve više počinje privlačiti matematika i prirodne znanosti ali i želja za putovanjima te se priključuje vojsci i sudjeluje u bezbrojnim ratovima koji su tada harali Italijom i Europom.

Ali 1501. vraća se u Padovu i ponovno upisuje studij na Fakultetu filozofije i medicine gdje se tada kao jedna od najbitnijih disciplina predavala i danas prezrena i omražena astrologija. Diplomiravši krajem 1506. ostaje u Padovi kao profesor astrologije i matematike. Na svojoj katedri, pak, nasljeđuje Grisogono Bartolomea Vespuccija, rođaka čuvenijeg Ameriga. Zabilježeno je, također, kako su Fridirkova predavanja bila izuzetno omiljena kod studenata, a rado ih je slušao i firentinski knez.

Iza Grisogona su ostale dvije objavljene knjige, «Astronomsko zrcalo» iz 1507. godine i drugo astromedicinsko djelo dugačkoga naslova koje se obično danas skraćeno navodi kao «De modo colegandi» ili još kraće «Rasprave».

To mu je djelo tiskano u Mletcima 1. travnja 1528., a Gašpar Salamoni iz Imole u stihovanom epigramu kao svjevrsnom uvodu o ovome djelu kaže:

«Sjaji se, eto, knjiga vrednija od žutoga zlata

Vjekovi drevni njoj sličnu ne dadoše još

Koliko liječniku vrijedi predvidjet utjecaj neba

Čudesnom knjigom tom Grisogono otkriva sad.»

Lijek protiv kašlja

U svojoj knjizi Grisogono govori prije svega o različitim načinima dijagnosticiranja i liječenja groznica, raspravljajući s najvećim autoritetima povijesti kao što su Aristotel, Avicena ili Galen i iznoseći svoja mišljenja do kojih je došao temeljem proučavanja, a jedan dio knjige je posvećen i proučavanju plime i oseke po čemu se posebno proslavio po čitavoj tadašnjoj Europi. Osim teoretskih astromedicinskih rasprava o položaju i odnosu planeta u horoskopu bolesnika, Grisogono navodi i mnoge farmaceutske prirpavke toga doba koji svakako mogu biti i danas zanimljivi.

Tako za one koje muči kašalj on preporuča «božanski i provjereni lijek» koji se spravlja tako da se «uzme perunike i miloduha te tucanjem dobro usitni u prah, zatim metni to da uzavre u pjenušavu medu pa onda neka ujutro uzme to onaj koji kašlje». Isto tako on preporučuje za iste svrhe i mirtinu vodu začinjenu ružininm sladorom starim dvije do tri godine.

Za obnovu kožnih stanica preporuča se svježe pomuzeno magaričino mlijeko sa šećerom, a ovu terapiju kombinirati sa sokom od jednakog omjera kopra, kamilice i ljubičica.

Popularni neven

Mnoge recepture za čuvanje ili oporavak srca sastoje se od supstanci koje se danas teško pa i nikako ne mogu nabaviti, kao što je tada mogo spominjana «perzijska trifera» štio je zapravo biljni koktel koji je u europsku medicnu stigao preko Saracena. Vjerojatno ga je i onda bilo teško nabaviti jer Grisogono navodi alternative za one koji u nabavi ne uspiju, a to su kombinacije soka od žutenice te uvarak od valerijane, rusomače i pelina. On hvali i sok od nevena koji je tad bio naširoko u uporabi u Rimu.

Za čišćenje organizma preporuka je slijedeća: «uzmi 15 sjemenki božurka, samelji ih u prah i skuhaj u 2 unce vode pčelinje metvice te tako toplu tekućinu neka bolesnik uzme ujutro. To će izazvati znojenje koje čuva glavu i srce od otrova.» Zanimljivo je da protiv nesanice zadarski liječnik preporuča populenovu mast u koju se doda pola drama opijuma.

Nekad kao i sad

Premda će današnjim liječnicima i farmaceutima Grisogonovi lijekovi vjerojatno djelovati priprosto, upravo se iz njegove knjige vidi da je podozrivost sadašnjosti prema prošlosti bila uvijk jednaka. Pa tako kaže:»U tijeku nekoliko zadnjih godina prigodom našeg putovanja po svijetu vidio sam razne ljudske operacije i razne metode liječenja. Bilo je slučajeva kada su priproste bakice služeći se raznim lijekovima uspješno liječile pleuritične bolove tako da su praškom od nekakva korijena za nekoliko sati potpuno uklonile apostem i sasvim iskorijenile groznicu».

Zanimljivo je i kad Grisogono kao izuzetno zdrav napitak koji čuva od mnogih bolesti navodi ovčje kiselo mlijeko i to posebno naglašava «iz Dalmacije» i još napominje kako «u Italiji ne znaju kiseliti mlijeko kao u cijeloj Dalmaciji». Očito je u zadarskome kraju nekad ovog proizvoda bilo u izobilju dok je danas skoro pa sasvim nestalo pa nije zgorega kazati i kako ga se čini:»ako bi netko htio imati izvorno ovo mlijeko, neka uzme krušni kvasac i neka ga metne u toplo mlijeko i ono će se ukiseliti u jedan dan».

Djela Fedrica Grisogona de Bartholaczija, pri čemu u ovom potonjem mnogi vide talijanizirani oblik rpezimena Bartolačić, sadržavaju i mnoge druge mudrosti i zanimljivosti, a odendavna su i oba prevedena na hrvatski (izvorno su pisana na latinskom). Ipak, ono o čemu on najviše piše su astrološke rasrpave kojima pristupa studiozno i znanstveno kako ovoj kraljici znanja i priliči. Da mu se opet prošetati Zadrom vjerojatno bi ga čak i više od nestanka kiseloga ovčjeg mlijeka, zapanjio odnos kojeg danas imamo prema astrologiji.