Već smo apsolvirali rujan i turistička kretanja u devet mjeseci koja prati eVistor i eCrew, koji zbraja komercijalna i tzv. nekomercijalna noćenja kao i nautiku, a o tome nas izvještava Hrvatska turistička zajednica. Prema njima smo u plusu u rujnu bili 5%, a u devet mjeseci na +1%, ali ostala je konstatacija o padu prometa u najudarnijim mjesecima, srpnju i kolovozu.
Zadovoljstvo nadležnih!?
Činjenicom da smo u najudarnijim mjesecima srpnju i kolovozu imali blagi pad, zadovoljstvo su izrazili nadležni predvođeni ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom, jer je, usprkos tome, zadržan godišnji rast, proizašao iz jače pred i posezone. Pa je ispalo da su to u vlasti i nadležnim službama i planirali, a ne da nam se dogodilo, prvenstveno zbog cijena i odjeka o našim poskupljenjima po medijima u Europi. Ponovimo kako Hrvatska i dalje ima najsezonalniji turizam u Europi, što znači da 65% prometa radimo u srpnju i kolovozu. I da smo u tim mjesecima prešli granice održivog pa i prihvatljivog turizma, odnosno života, kada smo mi domaći u pitanju. Istina je da Ministarstvo turizma, HTZ i sve druge službe čine sve da se sezona produlji, makar u tome uspjehe nižu prvenstveno profesionalci odnosno organizirane turističke kompanije s klasičnim hotelskim smještajem te neke sredine koje imaju sadržaje izvan “sunca i mora”. Dakle, ispada da je ono što nam se spontano, ili ako hoćete incidentno, dogodilo kroz vrhunac sezone izraz naše želje i nedavno usvojene strategije održivog turizma.
Zadarska županija s drugim najboljim komercijalnim prometom
Kolovoz, kao najjači turistički mjesec, značio je pad prometa od 1,7% na razini zemlje. No, nisu svi bilježili jednake minuse, a neki su imali i plus. Ako zanemarimo poneki plus na kontinentu, čiji je udio u ukupnom prometu turizma u zemlji zanemariv, od svih bitnih regija, a to su obalne županije, samo je Dubrovačko neretvanska imala 1% rasta. To valja pripisati sasvim drugoj strukturi gostiju, i dominantno vrhunskom hotelskom smještaju. Najsnažnija Istra pala je 1,8%, Splitsko dalmatinska kao druga najturističkija regija pala je 1%, Šibensko kninska 2,5%, Ličko senjska 3,3%, Primorsko goranska 3,9%. Zadarska županija 0,5%. Valja reći da se Zadarskoj županiji s dominantnim smještajem po privatnim apartmanima dogodilo da dobije tri vrhunska nova objekta “osnovnog” turističkog smještaja, Hayat sa 5 zvjezdica u srcu Zadra, Molum Hotel & Residences u Sv. Filipu i Jakovu također s pet zvjezdica i s marinom, te Hilton u Preku. Treba to barem dijelom pripisati tome. Naravno, nije za zanemariti i nastavak rasta prometa u Zračnoj luci Zadar.
Zadarska županija prešla 100 turističkih noćenja po glavi stanovnika
U konačnici, kada se zbroje komercijalni i nekomercijalni prometi u devet mjeseci, ambicija Zadarske županije je, barem u fizičkim brojkama, zadovoljena. Broj gostiju premašio je dva milijuna (za sad 2,1 mil.) i broj noćenja 15 milijuna (dakle oko 100 turističkih noćenja po stanovniku u županiji?!).
Time je ova županija odradila 14,45% cjelokupnog turizma u zemlji. To je nešto više nego Dubrovačko neretvanska i Šibensko kninska zajedno. U tih 15 milijuna noćenja dobra je stvar da nema pretjerane centralizacije te da turizam dopire, makar simbolično, do svakog i najmanjeg mjesta u županiji. Dominantni Zadar je na oko 2,2 milijuna noćenja, odnosno Vir koji uz njega spada u Top 10 najposjećenijih mjesta u državi, iao su najveći ipak na 30% svog prometa, dok se ostatak proteže diljem obale, otoka, a sve više i zaleđa. Ponovimo i to da će Zadarska županija, u spoju komercijalnog i nekomercijalnog odnosno vikendaškog turizma, biti opet prvak države kada su u pitanju domaći gosti s udjelom od preko 22%, dok je u prosjeku države to tek prešlo 10-tak posto. Sami Zadar, Vir i Biograd koji su domaćim gostima u devet mjeseci favoriti u prvih 10 u zemlji, imali su oko 1,8 milijuna domaćih noćenja. Znali smo govoriti kako je domaći gost - najbolji gost.
