Državna cesta D-56 proteže se od Dugopolja sve do Islama Latinskog, a na onom dijelu koji prolazi Zadarskom županijom nalazi se vše znanenitosti od kojih smo ovoga puta posjetili dvije, različite po prirodi, no smještene unutar tek nekoliko kilometara. Kulu Jankovića u Islamu Grčkom i prirodni fenomen Zeleni Hrast na samom spoju D-56 s Jadranskom magistralom u Islamu Latinskom.
Kula Jankovića izuzetan je i rijedak primjer kombinacije stambenog i fortifikacijskog objekta na nekadašnjoj granici Otomanskog carstva. Ime je dobila po serdaru Stojanu Mitrovću, sinu Janka Mitrovića (odatle Janković).
”Centralni dio kompleksa je pravokutnog oblika, približno 80 m x 60 m, zatvoren djelomično zgradama (stambene, gospodarske, spremišta, staje itd.) a djelomično visokim zidom. Središnja stambena zgrada i kula dijele unutrašnjost kompleksa na dva dijela s većim, prednjim i manjim, stražnjim dvorištem (“avlijom”). Kompleksu pripada srednjevjekovna, romanička crkva, smještena u neposrednoj blizini, izvan zidina. Ispod kule nalazi se prostrana kuhinja polukružnog (bačvastog) svoda, a ispod nje tamnica te ‘tajna’ prostorija sa skrivenim ulazom. Kompleks je smješten na padini brijega, okružen parkom s biranom florom i stoljetnim stablima (arboretum). Tu je i jak izvor vrlo kvalitetne pitke vode (‘Klokotuša’) i ribnjak/akumulacija vode (‘Peškijera’). Objekt je od 1948. g. zaštićeni spomenik kulture prve kategorije,” navodi se na stranicama kulajankovica.hr.
Iako je u privatnom vlasništvu obitelji Desnica Kula je otkad je obnovljena bila mjesto održavanja već čitavog niza kulturnih i znanstvenih manifestacija, često i međunarodnog značaja. To je svojedobno bila ideja i još jednog velikana vezanog uz ovaj prostor, književnika Vladana Desnice koji je tu napisao svoj najznačajniji roman “Proljeća Ivana Galeba” te je i pokopan u crkvi sv. Đurđa koja je dio kompleksa.
