Gospodin Ivan BalabanićTZO Kolan
StoryEditor
Predstavljanje knjige Ivana Balabanića

“Karbun - spomen na kolanjske rudnike ugljena - da se ne zaboravi”

Uz emotivne priče i bogatu povijest koju je Ivan Balabanić podijelio s publikom, večer je obogaćena snažnim vezama s prošlošću. Želimo očuvati sjećanje na rudnike ugljena i zahvaliti autoru na njegovom predanom radu i posvećenosti, poručili su iz TZO Kolan najavivši obilazak kolanjskih rudnika

Održano je predstavljanje knjige “Karbun - spomen na kolanjske rudnike ugljena - da se ne zaboravi” koju je napisao Ivan Balabanić. Ova knjiga donosi analizu i sjećanja na rudnike ugljena u Kolanu, ostavljajući, usudili bismo se reći, neizbrisiv trag u kolanjskoj povijesti i kulturi.

- Puno naših mještana podržalo je ovaj važan događaj. Uz emotivne priče i bogatu povijest koju je Ivan Balabanić podijelio s publikom, večer je obogaćena snažnim vezama s prošlošću. Želimo očuvati sjećanje na rudnike ugljena i zahvaliti autoru na njegovom predanom radu i posvećenosti, poručili su iz TZO Kolan najavivši obilazak kolanjskih rudnika.

image

Odazvao se velik broj mještana

TZO Kolan

Naša kulturna baština odnosi se na sve aspekte našeg nasljeđa, uključujući arhitekturu, umjetnost, tradiciju, jezik, običaje i povijest. Očuvanjem baštine stvaramo osjećaj zajedništva i pripadnosti. Ona predstavlja našu povijest, našu kulturu i naše vrijednosti, daje uvid u živote naših predaka i njihove načine života.

Gospodin Balabanić nam je u razgovoru prije predstavljanja knjige naglasio da na području nekadašnjega rudnika postoje tisuće kubika materijala koji je iskopan te se još uvijek nalazi odložen u hrpama. Također, postoji i veliko okno koje se prostire na 200 m dužine, 80 m širine između 15 i 20 m dubine.

image

Male čuvarice baštine

TZO Kolan

Od iznimne koristi bilo bi postojanje legenda koje će turistima i ostalim posjetiteljima pružiti uvid u bogatu povijest rudnika, ali i organiziranje turističkih obilazaka koji će posjetiteljima pokazati sve ono što ovo područje ima za ponuditi.

Prema nekim je podatcima rudnik započeo s radom davne 1756. godine. Saznali smo i da je naš sugovornik u ugljenokopu radio u zadnjim godinama rada ugljenokopa, oko 1966. godine, kao mladić od 19 godina. Tijekom razgovora s nama, Balabanić nam je objasnio kako je uz predaju i informiranje, kao i osobno znanje i iskustvo koje je stekao u rudniku, iskoristio kako bi napravio korisnu knjigu o ugljenokopu.

- Ja sam sve, kako mi to kažemo - ‘posupa’ od moga pokojnog dida koji je radio u rudniku i jednom mi prilikom rekao: “sinko, bilo nam je teško, kalivali smo se do 100 metri u duboku jamu, pa smo išli na stotine metara u tuneli”. Ja sam mijenjao oca u rudniku, a on je išao u polje. Zato sam u toj mjeri upućen, znam dosta o svemu tome, to mi i leži, to i volim, ali glavni cilj mi je da sve zabilježimo kako bi ostalo našim budućim generacijama. Ali, ne samo njima, nego i našim brojnim dragim gostima, istaknuo je Balabanić.

image

Načelnik Šime Gligora

TZO Kolan

Na jednostavan način, ali iskreno iz duše, u knjizi je prikazano sve onako kako se sve događalo po izvorima starih knjiga i iskazima ljudi koji su živjeli u to doba.

Uključujući se u očuvanje i zaštitu tradicijske i kulturne baštine, možemo sačuvati nevjerojatne priče o svojoj bogatoj prošlosti. Valja naglasiti jedinstvenost ovoga područja budući da nijedan od 1 000 hrvatskih otoka nije imao ovakve vrijednosti i zato ih je važno očuvati kako bismo osigurali da se ta posebnost prenese i na buduće naraštaje.

26.04.2024., 15:04h
07. svibanj 2024 00:38