Uskok je 14. veljače pokrenuo istragu protiv desetero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije koji su zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca.
Osumnjičene su i četiri tvrtke zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije objavio poziv jedinicama lokalne samouprave za dostavu podataka o lokacijama ilegalnih odlagališta otpada. Prijavljena je ukupno 91 lokacija, od čega je njih šest – u Gospiću, Poznanovcu, Benkovcu, Samoboru, Pazinu i Lovincu - određeno kao prioritet za sanaciju.
Centri za gospodarenje otpadom
U prosincu su uručeni ugovori za izgradnju tri centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica, Piškornica i Lučino razdolje. Dodijeljeno im je 186 milijuna eura, od kojih je 161 milijun eura bespovratnih sredstava, a njihov završetak očekuje se 2028. U studenom je počeo s radom CGO Biljane Donje, četvrti završeni CGO, od predviđenih 11.
Aktivisti Zelene akcije u prosincu su ispred Ministarstva zaštite okoliša, uoči sjednice povjerenstva koje razmatra studiju utjecaja na okoliš CGO-a Zagreb poručili da štetno spaljivanje otpada koje zagrebačka vlast planira gradnjom tog CGO-a mora biti zaustavljeno.
U Greenpeaceu su upozorili da i u 2025. nema jasnih koraka u smjeru istinske energetske tranzicije u Hrvatskoj te da se ulaže u fosilnu infrastrukturu, predstavljajući u lipnju studiju koja je pokazala da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030., prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.
Energetska tranzicija
Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije.
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuli su da je ulaganje u obnovljive izvore energije u 2025. "doživjelo ogroman iskorak". Za preko 250 projekata tvrtke su povukle čak 87 milijuna eura iz EU-a za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj i toplinarskoj industriji te energetsku učinkovitost i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji.
Tvrtke su investirale i u elektrifikaciju voznog parka, na javni poziv Fonda poticaje za kupnju novih vozila na alternativna goriva zatraženi su za čak 2860 električnih vozila. Fond je u 2025. osigurao i rekordnih 28 milijuna eura za sufinanciranje fotonaponskih elektrana, za koje se ukupno prijavilo preko 10.200 građana. U Hrvatskoj je do kraja listopada, registrirano oko 31.000 kućnih fotonaponskih elektrana.
Hrvatska je ratificirala Sporazum o svjetskim morima, koji 2026. stupa na snagu a omogućuje stvaranje morskih zaštićenih područja i jačanje regulative protiv prekomjerne industrijske eksploatacije.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria obilježila je 10. obljetnicu djelovanja u Hrvatskoj, istaknuvši da je u 2025. uklonjena posljednja barijera na Bijeloj rijeci u Nacionalnom parku Plitvička jezera i očišćen kanal Nadjhat u Kopačkom ritu, čime su obnovljeni prirodni tokovi i poboljšani uvjeti za brojne biljne i životinjske vrste. U suradnji s ribarima i lokalnim zajednicama, prikupili su i reciklirali 50 tona odbačenog ribolovnog alata. (Hina)
