Nedavni požar na deponiju u Diklu, što je već četvrti požar na istoj lokaciji u samo nekoliko mjeseci, ponovno je otvorio dugogodišnje pitanje sanacije tog odlagališta otpada. Bivši gradonačelnik Branko Dukić više je puta najavljivao kako će deponij u Diklu biti saniran te se na njega više neće odlagati otpad.
Donedavni gradonačelnik je u rujnu 2020. godine, nakon što je viša inspektorica zaštite okoliša naredila Gradu Zadru i gradskoj komunalnoj tvrtki Čistoći da u roku od tri mjeseca zatvore odlagalište otpada u Diklu, najavio kako će do toga i doći.
- Vjerojatno se neće zatvoriti u tri mjeseca. To je nešto što smo očekivali i mi sami želimo da se to odlagalište u Diklu zatvori, izjavio je tada Dukić.
Deponij bez promjena
Četiri godine kasnije apsolutno ništa se nije promijenilo, a Dukić je u prosincu prošle godine još jednom najavio dugoočekivano zatvaranje i sanaciju odlagališta otpada.
- Diklo se zatvara, a ostat će odlaganje građevinskog otpada kojim će se deponija sanirati. Za sve dalje odgovoran je CGO Biljane Donje. Zadar konačno sanira Diklo, što je bio i cilj. Novci za sanaciju Dikla postoje dugi niz godina u Ministarstvu za zaštitu okoliša i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s njima smo imali niz sastanaka. Imamo određene imovinsko pravne probleme koji su sada pri kraju i kad taj dio bude riješen, kreće sanacija Dikla. Neće više biti odlaganja otpada u Diklu, rekao je Dukić.
U Diklu sve češće gori
Dukićevim najavama su se stanovnici Dikla zasigurno razveselili, uvjereni kako će napokon biti riješen, njihov višegodišnji problem. Ipak, stvari, čini se, idu na gore, umjesto na bolje, pa tako u posljednje vrijeme deponij nerijetko gori.
- Uzroci požara su različiti. Najčešće dođe do eksplozije od raznih sprejeva ili baterija od igračaka koje se prethodno ne odvoje. Visoke temperature i suša samo pogoduju požarima, koji se i na drugim odlagalištima, u pravilu događaju, kroz ljetni period, rekao je direktor zadarske Čistoće John Ivan Krstičević.
Dim i neugodni mirisi sve češće se šire ovim turističkim naseljem, dodatno opterećenim dugotrajnim radovima na aglomeraciji koji su ušli u svoju četvrtu godinu, a stanovnici sve manje vjeruju kako će problem odlagališta otpada ikad biti riješen.
- Kažu da je to gotovo, da je ove godine preseljenje, a to kažu svake godine. Tako da nije čudo da nitko ne vjeruje, rekla je jedna stanovnica Dikla za Dnevnik HRT-a.
CGO bez tehničkog zbog duga
Glavni razlog zbog kojeg je deponij u Diklu i dalje otvoren je Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje, čije otvaranje poprilično kasni. CGO je u probni rad pušten u prvoj polovici prošle godine, kada ga je posjetio i premijer Andrej Plenković koji je ustvrdio kako smo “pametno uložili 90 milijuna eura jer ovaj projekt iz korijena mijenja pitanje odlaganja otpada i dovodi nas u novu fazu, a to je recikliranje, zaštita okoliša te kvalitetan i siguran način gospodarenja otpadom”.
Tehnički pregled trebao je biti obavljen u prosincu, no nije završen zbog duga prema izvođaču radova, slovenskoj tvrtki Riko d.o.o. Uspješan tehnički pregled postrojenja uvjet je za dobivanje uporabne dozvole, primopredaju objekta i puštanje Centra u pogon.
Na sjednici održanoj 19. ožujka Vlada Republike Hrvatske odlučila je da će osigurati sredstva za podmirenje duga prema izvođaču radova kako bi se završio tehnički pregled i kako bi tvrtka Eko d.o.o. iz Zadra, koja će njime upravljati, mogla preuzeti Centar. Projekt će se završiti uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- Prekid radova zbog nemogućnosti daljnjeg financiranja projekta u kojem je investitor Eko d.o.o. iz Zadra ugrozio bi projekt sufinanciran sredstvima Europske unije. Kako bi se projekt dovršio, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će 3,161 milijuna eura na ime nepodmirenih troškova, obrazložila je ministrica zaštite okoliša i energetske tranzicije Marija Vučković.
Tko će podmiriti dug?
Gradsko vijeće Zadra odbilo je prethodno zahtjev tvrtke Eko da se zaduži kako bi podmirila dug pa je zatražena pomoć države. Projekt CGO Biljane Donje vrijedan je 87,2 milijuna eura (657 milijuna kuna), od čega su 76 posto bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda EU, 14 posto iz državnog proračuna, a preostalih 10 posto namaknulo se iz proračuna Grada Zadra, Grada Benkovca i Zadarske županije. No, troškovi gradnje su porasli zbog pandemije, rasta cijena građevinskog materijala, a sporna su i financijska potraživanja koja se odnose na izgradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Riko je tražio da mu se podmire dodatni troškovi koji su nešto veći od tri milijuna eura.
Premda je stvar izgledala riješena nakon intervencije Vlade RH, CGO i dalje nije stavljen u funkciju, iako je Toni Kozina, direktor tvrtke Eko d.o.o. najavljivao kako će s radom početi početkom lipnja, od toga nije bilo ništa.
- Tehnički pregledi u Centru za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim su završeni, a u tijeku je uklanjanje uočenih nedostataka. Nakon toga slijedi izdavanje uporabnih dozvola koje su uvjet za dozvolu za gospodarenje otpadom. Nezahvalno je prognozirati dan kad će sve to biti gotovo, ali se nadamo i radimo sve s naše strane kako bi u što skorijem roku Centar bio u punoj funkciji, rekao je Kozina, koji je potvrdio i kako dug prema tvrtki Riko d.o.o. još uvijek nije podmiren.
Kada će CGO Biljane Donje krenuti s radom očito ne zna nitko, uključujući i Tonija Kozinu koji njime upravlja, a građani dotad plaćaju visoke račune za odvoz smeća iako je upravo odvoz otpada u Biljane bio jedan od razloga povećanja računa Čistoće.
