Katamaran Melita, u vlasništvu kompanije G&V Line Iadera, prošli je mjesec doživio havariju, koja je, na sreću, prošla bez ozljeđenih. Havarija Melite posljednja je u nizu pomorskih nesreća koje su se dogodile u posljednjih godinu dana na Jadranu.
Pomorska nesreća za nesrećom
Naime, u studenom prošle godine kod Premude se nasukao katamaran Princ Zadra, tjedan dana nakon nesreće Princa Zadra u Božavi se nasukao Jadrolinijin katamaran Silba, a u kolovozu se na Malom Lošinju dogodila nezapamćena tragedija u kojoj su pri padu iskrcajne rampe Jadrolinijinog trajekta Lastovo smrtno stradala tri pomorca. Šest mjeseci nakon tragedije smijenjena je Uprava Jadrolinije, na čelu s Davidom Soptom, dok je DORH pokrenuo istragu protiv zapovjednika broda, prvog časnika palube i vođe palube. Rampa je pala i na trajektu Supetar, no sve je, srećom, prošlo bez ozljeđenih, a slična se situacija dogodila i na trajektu Mljet. Osim toga, u studenom je došlo do prodora mora u jedan od tankova trajekta Petar Hektorović, uzrokovanog probojem galvanske korozije, procesa u kojem dolazi do oštećenja metala uslijed djelovanja elektrokemijskih reakcija.
Putnički pomorski promet sve nesigurniji
Koliko je siguran putnički pomorski promet na Jadranu, odnosno brodovi i trajekti koji prevoze putnike?
- Sve je nesigurniji i to pokazuju statistike. Samo u posljednjih godinu ili dvije dana imali smo niz situacija koje to potvrđuju. Prije dvije ili tri godine, razgovarao sam na tu temu sa Sinišom Orlićem, ravnateljem Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. To je bilo prije svih ovih nesreća, a on se tada pozivao na statistiku i tvrdio da je stanje sigurnosti izvrsno. Godinu ili dvije kasnije, tvrdio je isto. Međutim, ljudi već ginu. Mi smo, na primjer, prije dvije godine imali razgovor s jednim kapetanom trajekta koji je upozoravao na situacije gdje je velika gustoća prometa i kako se nautičari doslovno bacaju ispod trajekta, ne pazeći pritom na pravila sigurnosti povidbe. Upozoravali smo i Ministarstvo da treba nešto napraviti po pitanju ulaza u luku Split, ispred luke Hvar i tamo gdje je najgušći promet, no ništa se nije napravilo. Da su napravili nešto, možda bi spasili život jednom ribaru koji je poginuo netom poslije, jer ga je poklopio brod. To su stvari koje se događaju redovno. Mislim da je generalno razmišljanje o kontroli sustava sigurnosti povidbe krenulo u jednom krivom smjeru, smatra Jurica Gašpar, glavni urednik portala Morski.hr koji o ovim temama često piše.
Stariji brodovi jesu kvalitetni, ali se moraju održavati
Brodovi koji prevoze putnike u Hrvatskoj su stari, što je najveći problem. Do 2014. u Pravilniku je postojala odredba (članak 8.) koja je ograničavala starost brodova za javni prijevoz: 35 godina za trajekte i putničke brodove, 20 godina za katamarane. Melita je danas dvostruko starija od tog ograničenja. Taj je članak iz Pravilnika izbrisan 2014. godine.
- Vi imate danas brodove praktički bez ograničenja, a da imate vremensko ograničenje, onda Lastovo uopće ne bi plovilo, kao ni čitav niz starih brodova za koje kažu da su dobri. Iako, treba napomenuti da starost broda nije identična kao starost automobila ili zrakoplova, jer su brodovi nekad izrađivani od kvalitetnijih materijala. Međutim, ti stari brodovi, iako realno jesu kvalitetniji, moraju se održavati, smatra Gašpar.
Kada je riječ o havariji Melite, zasad nije poznato zbog čega joj se odlomio dio trupa i to bi trebala utvrditi istraga. Riječ je o brodu starom 40 godina, te je pitanje bi li došlo do takve nesreće da je brod bio novijeg datuma. No, zanimljivo je da je Melita nekoliko tjedana prije havarije došla s remonta, kao što su nerijetko i Jadrolinijini trajekti doživljavali razne tehničke probleme netom nakon izlaska iz remonta.
Pad kriterija i nedostatak kvalitetnog kadra
- Svi ti brodovi dobiju certifikate za plovidbu. U Jadranu imate i ove mini kruzere koji također prevoze putnike za novac. Nakon što dobiju certifikat od Hrvatskog registra brodova, neki od njih se nadograđuju. I ako se oni nadograđuju, je li ih netko provjeravao? To je kao da dobijete dozvolu za gradnju kuće, vi je napravite i onda nadogradite jedan kat. Spoznaje koje mi imamo su da dio tih brodova ili većina njih uopće ne smije ploviti izvan hrvatskog Jadrana, odnosno izvan naših teritorijalnih voda. Ja ne znam što rade u Hrvatskom registru brodova i jesu li kriteriji pali. Oni daju certifikate i nama se kunu da tamo rade stručnjaci. No, stručnjak može raditi bilo gdje, ali ako ga se ne sluša ili ako mu se daju kriteriji koji su labavi, onda on nema što drugo nego raditi po onome što mu je zadano, rekao je Gašpar koji ističe da je problem kod nas nedostatak kvalitetnog kadra.
- Mi u lučkim kapetanijama imamo izrazito malo zaposlenih, imamo sad brodove, paradoksalno, koji se nabavljaju leva-leva. Znači, ima novih, modernih brodova koji se ne mogu prevrnuti, a onda umre dečko s Lastova ispred kojeg je cijeli život. I nitko ne snosi odgovornost zbog toga. A rekli smo im, evo ja sam im govorio, postavite brod na Lastovu, što će vam brod u Dubrovniku iz kojeg ti treba sat ili dva do bilo kojeg otoka. Ista stvar je i u Zadarskom akvatoriju i u bilo kojem drugom dijelu Jadrana. Strateški se moraju rasporediti plovila koja služe za hitne situacije. Primjera radi, da se ovo s Melitom dogodilo iza Ugljana, pitanje je koliko bi bilo nastradalih, dodao je.
Nesposobnost administracije na primjeru Melite
Gašpar ističe kako je neprihvatljivo da Melita danima nakon havarije pluta privezana za remoker, umjesto da su se dovukli atestirani tzv. “padobrani” ili “baloni” koji će olupinu održavati na površini da ne potone, te da se upravo u tome vidi sva nesposobnost administracije koja nije sposobna riješiti jednu hitnu situaciju poput ove.
- Primjer toga je i brod Deala koji je stajao nasukan godinu dana u Raškom zaljevu u Istri i raspadao nam se pred očima, gdje se vidjela sva tromost i nesposobnost hrvatske administracije i čelnih ljudi koji vode sigurnost plovidbe.Ja ne znam koči li njih administracija, ali ako ih koči, onda je moraju ubrzati. Ne možemo je ubrzati ni vi, ni ja, ni ljudi na terenu, nego Ministarstvo. Nitko se o Jadranu ne brine, a kad dođe do nereda, kažu sve je u redu. Dakle, ljudi iz struke kažu da se to moglo napraviti odmah. Znači postoji tehnologija, relativno je jeftina, ne treba vam plovna dizalica Veli Jože koju smo prodali, nego postoje ronioci koji dođu, pogledaju situaciju, stave balone i tako dalje. Princ Zadra, kažu mi upućeni, se mogao spasiti da su ljudi došli na vrijeme na teren. No, on je na kraju potonuo sam od sebe, smatra Gašpar
Gašpar ističe kako je sreća što se nalazimo blizu Italije koja ima određene kapacitete, pa nam Talijani mogu uskočiti u slučaju nesreće i potrebe za spašavanjem unesrećenih na moru.
Službe koje treba objediniti za nadzor i spašavanje
- Je li žalosno da pomorska zemlja koja ima razvedenu obalu od preko 1200 otoka i 6000 kilometara obale, nije u stanju voditi računa o sebi? Mi imamo službe koje se mogu objediniti. Ministar Božinović govorio je o objedinjavanju svih službi, naglašavajući kako nismo toliko bogata zemlja da rasipamo resurse. Ja se slažem, imaš carinu, policiju, imaš Lučku kapetaniju, Obalnu stražu i sad sve te službe treba objediniti za traganje i spašavanje, kao i za situacije kada je potreban nadzor. Trebamo početi kažnjavati one koji rade probleme. Što se tiče sigurnosti plovidbe na putničkim brodovima, tu je netko dobrano zakazao već odavno. Čitavom nizu brodara, ne samo Jadroliniji, jednostavno se omogućilo labav sustav slabije ili nikakve kontrole u kojem oni funkcioniraju, smatra Jurica Gašpar.
Zakazao sustav kontrole
Problem sigurnosti na moru predstavljaju i privatni brodovi, gliseri, jedrilice i jahte, a Gašpar ističe kako je najproblematičnije što ih nema tko kontorlirati.
- Mi imamo propise, koji su takvi kakvi jesu, ali nemamo dovoljno ljudi na terenu. Ja sam uvjeren da se jako može dobro zaraditi svakodnevnim kontroliranjem Jadrana. Znači, vi možete postaviti kamere za brzu plovidbu na frekventna područja, gdje znate da ljudi ne mogu izglisirati. I svaki dan im napišete kaznu. S druge strane imate registar brodova. Pa onda napišete propis koji kaže da brod morate dovesti u propisno stanje, ali onda taj brod treba i pregledavati na mikro pukotine i na sve druge stvari koje propisi nalažu. Držimo li se mi toga? Jesu li nam labavi propisi ili su labavi oni koji kontroliraju propise? Jednostavno ljudi nema koji će dovoljno učestalo to raditi. Nakon Lastova dogodile su se druge situacije i one će se, nažalost, događati i dalje jer je problem i dalje tu. Sad je turistička sezona, jako puno ljudi plovi i pitanje je samo što je sljedeće. Po meni, sustav kontrole u Hrvatskoj je potpuno zakazao, sustav prevencije je potpuno zakazao, a ono što je najgore, i kad se dogodi tragedija, sustav koji reagira nakon havarije na moru je u potpunosti zakazao. Mi nismo u stanju u roku od 24 sata sanirati situaciju koja može zaprijetiti životima ljudi, sigurnosti plovidbe ili okolišu, nego taj katamaran, koji nije čak ni velik, vucaramo tri dana po Zadarskom kanalu, zaključio je Gašpar.
