Pravilnik o kućnom redu u zgradama, kojeg potpisuje ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, stupio je na snagu prije nekoliko dana i donosi brojne novosti za stanare zgrada, od kojih su mnoge već u prvim danima izazvale snažne reakcije građana.
Pravilnik je općeg je karaktera, sadrži 23 članka koji propisuju pravila koja se odnose na korištenje zajedničkih prostora u zgradi, dopuštenu razinu buke u korištenju posebnih dijelova zgrade, sprječavanje skupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, satnicu kućnog mira, obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove, kao i odstupanja u iznimnim slučajevima.
Zabranjeni romobili i bicikli, obvezan mir posebno vikendima
Prema Pravilniku, kućni red i mir ne smije se remetiti radnim danom od 15 do 17 sati i od 22 sata do 7 sati ujutro, a neradnim danom odnosno vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati ujutro. Isto tako, propisano je vrijeme održavanja građevinskih radova u stanovima. Naime, osim zbog hitnih popravaka, radovi su dozvoljeni je isključivo u razdoblju od 8 do 20 sati radnim danom, a subotom od 9 do 19 sati. Nedjeljom, praznikom i blagdanom, osim zbog hitnih popravaka, nije dozvoljeno izvođenje građevinskih radova u posebnim dijelovima zgrade. Spomenute odredbe suvlasnici zgrade mogu i drugačije napisati, odnosno mogu odrediti drugačija vremena za mir i građevinske radove Također, nije dozvoljeno ostavljanje bicikala, skutera, motocikala, romobila, ormara, kuhinjskih aparata, vreća, kutija, obuće, otpada i drugih stvari koje mogu izazvati požar ili narušavati izgled u kućnim vežama, prolazima, zajedničkim hodnicima, terasama, tavanima i stubištima i na okućnici, a izuzetak je držanje bicikala i romobila u unutarnjim zajedničkim dijelovima zgrade pod uvjetom da je korisnicima osiguran slobodan prolaz od najmanje 125 centimetara.
Također, u zajedničkim dijelovima zgrade mogu se držati vaze s cvijećem, ali uredno postavljene tako da ne ometaju kretanje osoba. Ako netko drži cvijeće i drugo bilje na balkonu, ono mora biti u posudama osiguranima od pada i koje zadržavaju vodu da prilikom zalijevanja voda ne bi oštetila prozore, pročelje ili fasadu zgrade, a stanari ne smiju ni prolijevati tekućine, isprašivati posteljinu, tepihe ili krpe te bacati predmete, opuške i slično kroz prozore, vrata, balkone i lođe zgrade.
Proslava u stanu samo do ponoći i uz obveznu najavu
Na pročeljima zgrade, balkonima, lođama i terasama dozvoljeno je postavljanje tendi, roloa ili sjenila na način da ih se pričvrsti na zajedničko pročelje pod uvjetom da je odlukom donesenom natpolovičnom većinom suvlasnika odlučeno o njihovom izgledu, a kućne veže, stubišta, prolazi i zajednički hodnici moraju biti osvijetljeni, a u podrumu je zabranjeno držanje lakozapaljivih stvari i tekućina.
Pravilnik propisuje i da je svaki suvlasnik dužan brinuti da ulazna vrata zgrade budu stalno zatvorena i osigurana električnom bravom ili zaključana, a stanari su dužni održavati čistoću stubišta, hodnika i ostalih zajedničkih dijelova i čuvati ih od oštećenja. Zimi su dužni organizirati čišćenje snijega i leda s krovova i pločnika te spriječiti nastanak moguće štete drugim korisnicima zgrade i trećim osobama na svim površinama koje se nalaze na građevinskoj čestici zgrade.
Jedna od zanimljivijih odredbi tijekom javnog savjetovanja bila je i da suvlasnici mogu jednom godišnje organizirati proslavu u stanu, ali uz prethodnu najavu barem dva dana prije održavanja i da ne traje dulje od ponoći. No, u konačnoj verziji Pravilnika to je promijenjeno i sada piše da stanari mogu prilikom održavanja proslava (nema više pojma "jednogodišnjih") postupiti drugačije od odredbi koje propisuju vrijeme mira i tišine, ako najave proslavu dva dana prije njezina održavanja i ako proslava ne traje duže od ponoći.
Pozitivan pomak prema uređenijem životu stanara
Tin Bašić, savjetnik i suosnivač platofrme ZGRADOnačelnik.hr, smatra kako je Pravilnik o kućnom redu pozitivan pomak prema uređenijem životu stanara u zgradama koei su po prvi put od 1997. godine dobili definirana pravila.
- Pravilnik o kućnom redu donosi jasno propisana pravila ponašanja suvlasnika i stanara u zgradama, jasno se propisuje što se smije, što se ne smije, što je zabranjeno te na neki način propisuje sve ono što bi trebala biti naša civilizacijska tekovina. To ukratko znači ne bacati otpatke od hrane i smeće s balkona, održavati zajedničke prostore čistima i urednima, ne divljati i imati konstantne tulume. Propisano vrijeme tišine, kao i vrijeme građevinskih radova u zgradama. Naravno, određene stvari u tom osnovnom kućnom redu mogu se promijeniti ovisno potrebama ljudi koji žive u zgradama, odnosno oko trećine odredbi suvlasnici mogu priolagoditi svojim potrebama. Ono što je ključno za istaknuti je da do sada suvlasnici u zgradama nisu imali konkretne alate za rješavanje svojih nekakvih problema, a sada su kakav takav alat dobili, rekao je Bašić.
Propisane i novčane kazne, ali...
Za nepridržavanje odredbi kućnoga reda stanari mogu dobiti novčanu "kaznu" od 50 do 500 eura, no veliko je pitanje hoće li oni koji ih se ne pridržavaju uopće moći biti sankcionirani.
- "Sankcioniranje", pod navodnicima zato što govorimo o povredi kućnog reda, i kada se dogodi takva povreda unutar zgrade, suvlasnici su ti koji provode postupak utvrđivanja te povrede i u konačnici novčanog sankcioniranja. Tu nije odgovoran ni nadležan ni upravitelj, ni komunalni redar, ni predstavnik suvlasnika, nego se oko takvih financijskih sankcija, kojima prethode dvije opomene, suvlasnici među sobom moraju dogovoriti i za to donijeti odluku, pojašnjava Bašić.
U slučaju povrede kućnog reda, bilo koji suvlasnik može taj prekršaj primjereno dokumentirati i o njemu obavijestiti ostale suvlasnike i upravitelja zgrade. Nakon što se o prekršaju obavijesti upravitelja, on piše odluku da je utvrđeno da je određeni suvlasnik prekršio odredbu kućnog reda i da mu se zbog toga izriče opomena. Tu odluku zatim mora potpisati natpolovična većina suvlasnika, a ako se ona potpiše dostavlja se upravitelju koji izriče opomenu. Opomena se dostavlja suvlasniku koji je povrijedio kućni red i bilježi se u registru zajednica suvlasnika, a prilikom njezinog izricanja upravitelj mora naložiti i otklanjanje uzroka povrede kućnog reda u određenom roku.
- Ako to suvlasnik ne napravi, procedura kreće iz početka i ona rezultira izricanjem druge opomene. Ako suvlasnik ni nakon toga ne otkloni uzrok povrede kućnog reda, procedura se ponavlja, s time da treća opomena rezultira financijskom sankcijom u iznosu od 50 do 500 eura, no važno je naglasiti da se mogućnost financijskog sankcioniranja mora ugraditi u međuvlasnički ugovor. Ako toga nema u međuvlasničkom ugovoru, onda nema financijskih sankcija, pojašnjava Bašić.
Odgovornost prebačena na suvlasnike
Pravilnik o kućnom redu, dakle, djeluje po sličnom principu kao i zakonska odredba o iznajmljivanju apartmanima u zgradama prema kojoj svi oni koji se žele baviti tom djelatnošću u višestambenim zgradama moraju imati potpisanu dozvolu dvotrećinske većine suvlasnika. Odnosno, jednostavnije rečeno, odgovornost je praktički u potpunosti prebačena na suvlasnike u zgradi.
- Namjera zakonodavca je da zapravo suvlasnici među sobom rješavaju svoje probleme i da oni budu ti koji će biti odgovorni za svoju imovinu i način života koji vode u zgradama. Sada je pitanje jesi li ljudi u zgradama na to spremni ili nisu. U nekom određenom dijelu zgrada jesu, u određenom dijelu zgrada nažalost nisu. Činjenica je da su stanovi i zgrade u kojima živimo zapravo financijski najvrjednija imovina koju mi svi posjedujemo. Recimo, zamislite zgradu od 20 stanova, svaki stan ima 50 kvadrata i svaki taj kvadrat vrijedi 3.000 eura, to je 3 milijuna eura vrijednosti u stanovima, a na to dodajte i 30 posto vrijednosti na zajedničke prostore i dolazimo do toga da jedna zgrada od 20 stanova sa 50 kvadrata vrijedi gotovo 4 milijuna eura. Dakle, govorimo o ogromnoj vrijednosti koju netko ima u svojim rukama, rekao je Bašić.
Hoće li se ova regulativa pokazati uspješnom i kvalitetnom, pokazat će vrijeme, ali Bašić smatra kako je dobro da su se stvari po pitanju reguliranja pravila u višestambenim zgradama napokon pomaknule s mrtve točke.
Kako pravilima postići balans?
- Tamo gdje je situacija dobra i uređena, kada dođu novi stanari susjedi im se prvo predstave i kažu: "ovo su pravila igre u našoj zgradi, ovo je naša mala zajednica". I tako se ljudi automatski infiltriraju u zajednicu i odgaja ih se da budu u skladu sa stvarima i načinom ponašanja koji je već implementiran u njihovoj zajednici. S druge strana, kada promatramo krajnost, problem je kada imamo 14 "luđaka" u zgradi i onda dođe 15. stanar koji je "normalan" i želi implementirana pravila, pa je onda taj 15. u pravu, ali je i u manjini. Nažalost, i takve se situacije događaju. Ovdje govorimo o međuljudskim odnosima, o psihologiji, o pedagogiji, o financijama, o menadžmentu, o upravljanju. Dakle, tu imamo nekoliko disciplina koje se tiču jednog objekta. Dakle, nije sve jednostavno. I sada je pitanje kako izbalansirati život da nisi u zatvoru, a opet s druge strane da postoje pravila. Da se razumijemo, svi mi govorimo o tome kako je kod Nijemaca ili Švicaraca sve lijepo funkcionira. Ali, vi u Švicarskoj kad se parkirate pred zgradom, a niste kotače ostavili ravno, nego ste ih okrenuli, neće vas komunalac kazniti i prijaviti, nego će vas susjed prijaviti. Je li to ono čemu težimo? Ne znam, mi smo drugačiji mentalitet od Švicaraca, dodao je.
Vlasnici stanova u njima ne smiju raditi što god žele
Bašić naglašava kako je najvažnije da suvlasnici u zgradama shvate kako u svojim stanovima, premda su njihovo privatno vlasništvo, ne mogu raditi što god žele.
- On će stan shvatiti kao svoj, što je točno, to je njegovo, ali ono što je problematično je da će on u stanu reći da on može raditi što god želi i kako god želi, ali ne može. Primjerice, ne može tijekom građevinskih radova mijenjati vertikalne cijevi bez dozvole suvlasnika. Ne smije ih taknuti. Ako ima nosivi zid u stanu, ne smije ga taknuti. Zid se nalazi u njegovom stanu, ali on nije njegov, nego je zajednički. Ono što je još veći problem je kada ljudi ono što je ispred njihovog stana, dakle stepenice, lift, žarulje, hodnik, ne smatraju da je njihovo, nego da nečije tuđe i da će se netko drugi pobrinuti za to. Ali to je njihovo, zajedničko svima u zgradi. Znači sve te stepenice su i njihovo vlasništvo i to je ono što je ključno za shvatiti, zaključio je Bašić.