U povodu nedavnog obilježavanja Svjetskog dana bubrega i globalne kampanje uz slogan “Zdravlje bubrega za sve, ujednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja” s ciljem podizanja svijesti o bubrežnim bolestima te ranom otkrivanju i prevenciji, razgovarali smo s poznatim zadarskim nefrologom doc. dr. sc Darijem Nakićem, dr. med, liječnikom specijalistom interne medicine, subspecijalistom nefrologije.
Obrazložio je što je to kronična bubrežna bolest, kao i što ju može uzrokovati, upozorio na iznimnu važnost prevencije i ranog otkrivanja te dao savjete pacijentima.
Značajan porast
- Bubrežna bolest je bolest koja zahvaća ponajprije bubrege, a karakterizira je poremećaj u građi i funkciji bubrega. Najjednostavnije rečeno, bubrezi zajedno imaju 50 % rezervi koji se počinju trošiti i kad se potroši ta rezerva, dolazi do zatajenja funkcije ovisno o stupnju bubrežne bolesti. Postoji pet različitih stupnjeva, od trećeg stupnja dolazi do zatajenja bubrega i kad dođe do petog, kad je u potpunosti oslabljena funkcija bubrega, potrebno je to nadomjestiti liječenjem i to na dva načina: dijalizom koja može biti hemodijaliza ili peritonejska dijaliza i druga je opcija transplantacija bubrega. Ono što se primjećuje u svijetu, pa tako i kod nas, značajan je porast kronične bubrežne bolesti koja se u našoj populaciji kreće od 12-13 % stanovništva. Najčešća bolest koja dovodi do oštećenja bubrega je dijabetes ili šećerna bolest, iako je incidencija dijabetesa manja i iznosi 9 %, premda je i ona u porastu, zatim hipertenzija (povišeni krvni tlak), imunološke bolesti bubrega (glomerulonefritis) koji se kreću od 15-20 %, objašnjava dr. Nakić.
Postoje različiti faktori rizika za bolesti srca, krvnih žila i smrtnosti, upozorava liječnik, kronična bubrežna bolest značajno pogoršava prognozu i kardiovaskularnu smrtnost.
- Oni koji nemaju bubrežnu bolest su šest puta manje ugroženi od bolesnika koji su trećem stupnju kronične bubrežne bolesti, a oni ljudi koji su u četvrtom stupnju petnaest su puta ugroženiji, a ljudi koji su na dijalizi su dvadeset puta u većem riziku smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, naglašava dr. Nakić.
Važnost prevencije
Cilj je što duže prolongirati, odnosno usporiti pogoršanje bubrega kad već do njega dođe.
- Ne možemo se vratiti natrag, ali možemo usporiti pogoršanje funkcije bubrega, a ne da to bude naglo jer o tome ovisi i kvaliteta života, vitalna prognoza i prognoza smrtnosti. Nije svejedno hoće li dijaliza započeti s pedesetak godina života ili sa sedamdeset pet jer to mijenja kvalitetu života. Naime, kad je riječ o ljudima koji su već u četvrtom stadiju bolesti, samo će jedan od pet doći do dijalize, a četiri će preminuti i zato se daje naglasak i u svjetskim kampanjama; ukoliko se na vrijeme prepozna bolest i na vrijeme krene liječiti, tada se maksimalno usporava, tumači dr. Nakić.
Riječ je o pritajenoj bolesti, pa je ljudi ponekad ne prepoznaju, najčešće nemaju simptoma ni bolova.
- Kad počnu primjećivati, javi se simptom umora, anemije i kad je bolest već uznapredovala, jave se nama liječnicima i često, ne uvijek, kad više nema puno mogućnosti na raspolaganju, nego krenuti liječenjem dijalizom, govori dr. Nakić.
Najčešći uzroci, saznajemo od dr. Nakića, koji dovode do zatajenja bubrega su: dijabetes, hipertenzija, globularna bolest bubrega i policistična bolest bubrega koja je nasljedna bolest, to nisu obične ciste nego su to grozdovi cista koje se nalaze po bubrezima i nasljeđuju se dominantno obiteljski i zato, ako se uoči kod jednog člana obitelji, cijela se obitelj mora skenirati, napraviti ultrazvuk i ostalu obradu. Prevencija je izuzetno bitna!
Savjeti o prehrani
Na kraju, dr. Nakić savjetovao je pacijentima, ali i svima ostalima, kako postići bolju kvalitetu života, pa samim time i zdravije bubrege.
- Ako imate dijabetes, vrlo je važno imati kontrolu nad šećernom bolesti ili ako imate povišeni krvni tlak, kontrolirati ga. To je izuzetno važno jer na taj način usporavate pogoršanja funkcije bubrega. Ljudima koji imaju povišeni krvni tlak preporučujemo da kontroliraju tlak u razumnom vremenskom periodu jednom ili dva puta tjedno, ne treba deset puta u jednom danu. Nije cilj da čovjek postane ovisan o nečemu, nego da u razumnim okvirima vrši kontrolu i da ima što normalniji život, objašnjava ugledni liječnik.
Nažalost, puno je pacijenata pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu težinu što dodatno pogoršava stanje bubrežne bolesti, stoga se njima savjetuje smanjenje tjelesne težine i povećanje fizičkih aktivnosti.
- Za pacijente koji nisu u završnim fazama zatajenja bubrega jako je dobra ishrana koja zadrži puno voća i povrća, vrlo je korisna za sniženje krvnog tlaka i na taj se način utječe povoljno na bolest bubrega. No, kad ljudi dođu u petu terminalnu fazu zatajenja bubrega oni ne smiju konzumirati voće i povrće, odnosno vrlo reducirano i oprezno jer ima puno kalija i kalij je taj koji će ih ugroziti, govori dr. Nakić i dodaje da su voće i povrće koji sadrže kalij banane, rajčice, suho voće, suhe šljive, grožđe, smokve, kivi, šparoge..., a kad je riječ o mesu i mesnim prerađevinama, mogu se konzumirati u umjerenim količinama.
Vrlo je važno dolaziti na redovne kontrole jer se kontrolama utvrđuje u kojoj je fazi stanje bubrega.
- U početnoj fazi to je najčešće jednom ili dva puta godišnje, u kasnijim fazama tri do četiri puta godišnje. Nisu to pretjerane ni zahtjevne kontrole, Vi sebi možete organizirati život, ali morate na preglede jer sami ne možete ništa, morate napraviti kontrole laboratorijskih nalaza da biste vidjeli u kojoj je fazi stanje bubrega. Hrvatska je jedna od zemalja u samom vrhu transplantiranih, izmjenjujemo se sa Španjolskom za prvo mjesto, tako da su kod nas velike šanse za transplantaciju bubrega, pa time raste i šansa za normalan život, zaključuje dr. Nakić.
