Zadar – grad brojnih povijesnih previranja, antičkih temelja i suvremenog aktivnog svijeta – već desetljećima balansira između očuvanja bogate kulturne baštine i turističkog razvoja. I dok se rimski ostaci ulica, foruma i bedema svakodnevno promatraju očima prolaznika, nameće se pitanje koristi li Zadar uistinu potencijal svoje antičke baštine? U zemlji gdje svaki kamen ima priču, a svaki trg skriveni sloj prošlosti, čini se da još nedostaje platforma koja bi tu priču, osobito onu antičku, učinila živom, dostupnom i atraktivnom svima, pogotovo s modernim razvojem tehnologije.
Priča o antičkom Zadru za nove generacije
U tom kontekstu, je li Zadru potreban festival antičke baštine? Bi li takav događaj oživio povijest grada i potaknuo novu kulturnu i obrazovnu dinamiku, ne samo za turiste, nego i za same građane?
Zadar je jedan od gradova na jadranskoj obali čija se urbana jezgra još oslanja na rimski raster ulica i prostorni raspored antičkog foruma. Ipak, unatoč vrijednosti tih ostataka, mnogi građani i posjetitelji nisu svjesni njihove važnosti, niti im je ona interpretirana na suvremen, dojmljiv način. Festival antičke baštine mogao bi biti odgovor na to – spoj znanosti, kulture i zabave kojim bi se antički Zadar ispričao novim generacijama.
Zamislimo dane kada bi rimski vojnici ponovno prošetali Kalelargom, kada bi djeca učila mozaike izrađivati rukama, a studenti vodili kostimirane ture gradom. Svečane večeri antičke glazbe, javna predavanja arheologa, radionice latinskog jezika, rimska kuhinja u modernom ruhu, sve bi to moglo približiti baštinu onima koji je inače promatraju tek kao “kamenje”. Osim kulturnog značaja, festival bi imao i snažan turistički potencijal, osobito u predsezoni ili posezoni, kada je gradu potrebna dodatna ponuda.
Antički dani - gdje je zapelo?
Nekad se takav festival održavao u gradu, a organizirali su ga zadarsko Sveučilište i studenati klasične filologije, povijesti, povijesti umjetnosti i arheologije, Arheološki muzej i brojne druge institucije. Zašto je to stalo?
- S obzirom na to da je Zadar povijesni i antički grad, apsolutno sam za da se tako nešto konstantno održava, zašto nije i ove godine niti prošle, stvarno ne znam, ali najbolje je da kontaktirate pročelnika Odjela za arheologiju, rekao je Zlatko Begonja, pročelnik Odjela za povijest zadarskog Sveučilišta.
- Što se tiče antičkih dana ja mogu samo izjaviti da je Odjel, kao i svih godina do sada, osigurao podršku za njihovo održavanje. Od financijske do traženja dozvola za korištenje parka i prostora ispred faksa. No, sama organizacija je na studentima pa oni mogu ponuditi odgovor na pitanje o neodržavanju. Ja mogu samo obećati da će Odjel i dalje stajati iza projekta, komentirao je Dario Vujević, pročelnik Odjela za arheologiju.
Studentski entuzijazam nedovoljna valuta
Studenti su, primjerice, zadnji put organizirali Antičke dane 2023. godine kada je car Trajan sa svojom caricom doplovio u barci kako bi nazočio gladijatorskim borbama. Bilo je tu i edukativnih predavanja u Arheološkom muzeju, raznih radionica za građane i posjetitelje koji su mogli kušati tradicionalnu starorimsku kuhinju. Sve je to ostavljalo jednu vedru, povijesnu, edukativnu i kulturnu sliku grada i kod turista koji su početkom lipnja, kada je manifestacija bila održavana, mogli sudjelovati u svim programima. Primjer iz 2023. godine pokazuje kako uz malo resursa, ali mnogo volje, grad može prodisati duhom prošlih vremena. Rimski Zadar, oživljen kostimiranim likovima, vrtnjom lončarskog kola i okusima punjenih datulja i vina, tada je bio više od muzeja na otvorenom – bio je živi organizam u kojem su svi, barem nakratko, postali dijelom te priče. Što je prošle pa i ove godine zakočilo studente od organizacije?
- Dobili smo projekt od strane Studentskog zbora kojeg je raspisao predstavnik našeg odjela. Međutim, puno nas je imalo ideja, jako dobrih ideja, ali nam je falilo inicijative i falio nam je netko tko će nas pogurati, tko će nam objasniti kako. Dosta je toga bilo u planu, a na kraju je sve propalo, rekao je Duje Galić, zamjenik predstavnika studenata arheologije.
Iako su prethodne godine pokazale kako studentska energija može oživjeti cijeli grad, čini se da je, bez mentorske podrške i jasne strukture i organizacije, entuzijazam nedovoljna valuta. Sustavna organizacija festivala, uz jasno vodstvo i institucionalnu podršku koju vidljivo imaju, mogla bi biti ključ za naredne generacije i održavanje ovakve vrste festivala. Nedostatak inicijative, fragmentirana organizacija, manjak vodstva – sve su to problemi koji ne moraju biti trajni. Dapače, oni su i poziv, posebno onima koji su najbliže znanju i entuzijazmu: studentima arheologije, povijesti, klasične filologije, povijesti umjetnosti i srodnih područja. No, studenti ne mogu i ne bi trebali sami.
Ključne institucije trebaju prepoznati važnost festivala
Zato je ključno da sveučilište, muzeji, gradske vlasti i lokalne kulturne organizacije prepoznaju važnost festivala, ne samo kao sezonskog događaja, već kao dijela kulturne strategije grada. Uz trajnu mentorsku i organizacijsku podršku, Festival antičke baštine može postati zadarska tradicija, ponosna i prepoznatljiva koliko i sama Salona ili Pula.
Jer povijest ne pripada samo udžbenicima i kamenim natpisima. Ona pripada ljudima koji je žele razumjeti, osjetiti i prenijeti dalje. A Zadar, grad koji već nosi temelje Rimskog Carstva pod svojim pločnicima, itekako ima o čemu pričati. Zadar ne smije dopustiti da mu prošlost izblijedi u kamenu šutnje i manjka energije. Festival antičke baštine ne bi bio samo događaj već povratak identitetu.
Treba se nadati da će se već iduće godine nešto promijeniti. Možda je upravo sad vrijeme da se ponovno okupi tim koji će, uz novu energiju, ideje i staru strast prema prošlosti, pokrenuti kotač koji je samo nakratko zastao. Povijest čeka – tko će je sljedeći ispričati? Jer, grad čiju povijest ne poznaješ ne možeš ni voljeti.
