Fafarikule na Putu DiklaFacebook/grupa Trn u oku
StoryEditor
Prekomjerna betonizacija

Nitko nije protiv razvoja grada, ali trebamo odlučniju inicijativu u zaštiti zelenih površina

Gradnja zgrada, kuća, poslovnih objekata, kao i infrastrukturni projekti Grada, trebali bi se u što većoj mjeri prilagoditi postojećim zelenim površinama, a ne da situacija uvijek bude obrnuta

Suočeni smo s posljedicama klimatskih promjena i sve češćim, ekstremnim vremenskim uvjetima - od obilnih kiša, toplinskih valova, suša, poplava, požara... Naravno, sve to utječe na prirodu, njezinu bioraznolikost i održivost. Budući da nismo odvojeni od prirode, već smo sastavni dio iste, odgovornost je na svima nama da pronađemo način kako da smanjimo i ublažimo posljedice, ali i spriječimo uzroke.

I u svom gradu bili smo svjedoci rušenja stabala na nekim frekventnim cestama i svi su mediji to popratili, građani su reagirali, objavljivali na društvenim mrežama zgražanje, slali fotografije posječenih stabala, održani su i prosvjedi, traženi su odgovori od nadležnih...

Općepoznati benefiti

Napomenut ćemo nekoliko benefita koji su svima općepoznati, ali ih treba iznova ponavljati; stabla smanjuju temperaturu i stvaraju hlad tijekom ljetnih vrućina, poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju buku i izuzetno su važna za održavanje ekosustava.

Važno je istaknuti da se stabla ipak sade, o čemu nam svjedoče i redoviti izvještaji na službenim stranicama gradskog poduzeća “Nasadi”. No, jednako tako, trebamo poduzeti sve mjere kako bismo sačuvali postojeća stabla i održali prirodnu ravnotežu u gradu. Gradnja zgrada, kuća, poslovnih objekata, kao i infrastrukturni projekti Grada, trebali bi se u što većoj mjeri prilagoditi postojećim zelenim površinama, a ne da situacija uvijek bude obrnuta.

Invazija gradnje

Dovoljno je u nekom arhivu pronaći slike grada prije i poslije invazije gradnje, gdje je itekako primjetan nedostatak zelenila. U pojedinim gradovima EU, betonirane i asfaltirane površine prekopavaju se i sade se drvoredi stabala. Trebali bismo i mi slijediti takav primjer, zašto bi u našem gradu bilo sve manje zelenih, a sve više betoniziranih površina?

Samo letimičnim pogledom po gradu uočava se invazija gradnje novih zgrada, okoliš betoniziran uz potpuni ili djelomični izostanak zelenog pojasa. U Prostornom planu uređenja grada Zadra propisano je 20 % zelene površine unutar građevinske čestice, a tih 20 % u većini je slučajeva betonirani parking sa zasađenim stabalcem i grmom uz rub zida. Tomu nažalost pogoduje pravni okvir koji privatnim investitorima to omogućava, a koji na dobrobit svih nas građana i budućih generacija pod hitno treba mijenjati.

Svakako, nitko nije protiv razvoja grada i njegova širenja, dapače, ali trebamo odlučniju inicijativu u zaštiti zelenih površina, poboljšanju zelene infrastrukture novim zakonskim pravilima uz uvijek dobrodošlu što veću građansku angažiranost, individualno ili kroz civilne udruge, mjesne odbore, društvene mreže...

image

Vijećnica Adela Frank

Zadarski tjednik arhiva

Prijava uzurpacije zelenih površina

Adela Frank, gradska vijećnica Nezavisne liste Enija Meštrovića, istaknula je kako su javne i zelene površine od izuzetnog interesa ne samo za Republiku Hrvatsku, već i za lokalnu samoupravu.

- Jedinice lokalne (regionalne) samouprave dužne su u postupcima izrada planova svih razina promicati razvoj zelene infrastrukture, mreže zelenih površina, sukladno, između ostalih zakona, Strategiji prostornog razvoja RH. Nadležnost mjera u sprječavanju devastacije zelenih površina, pritužbi kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti, pripada Državnom inspektoratu RH (DIRH), objašnjava Frank.

U skladu s Odlukom o komunalnom redu Grada Zadra, provode se mjere usmjerene ka sprječavanju oštećenja zelenih površina i ilegalnog rušenja stabala.

- Građani uvelike mogu doprinijeti očuvanju zelenih i javnih površina na način da, čim primijete uzurpaciju, nepravilnost ili išta što je u suprotnosti s uporabnom dozvolom neke građevine prijave Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti I zaštitu okoliša Grada Zadra na broj telefona: 023/208-126 i/ili putem maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., poziva Frank.

Zajedničke snage

Pohvaljuje sve građane koji hrabro prijavljuju nepravilnosti vezane uz bilo koji oblik uzurpacije zelenih površina i naglašava da je taj korak ključan za očuvanje prirodnog okoliša.

- Komunalno redarstvo nažalost nema dovoljno resursa kako bi bili svakodnevno prisutni u svim dijelovima grada, ističe Frank.

Osim što je protuzakonito, estetski je ugodnije promatrati pažljivo uređenu okućnicu s raznolikim biljkama i cvjetnim aranžmanima, kaže Frank, nego gledati betonske površine koje su napravljene samo radi lakšeg prolaza osobnih vozila.

- Nadam se da ćemo, svi zajedno, uspjeti osigurati u Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Zadra zaista velike promjene u postotku obveznih okrupnjenih zelenih površina, kako bi, osim toplotnih udara, spriječili u većoj mjeri bujice i poplave, zaključuje Frank.

Samo zajedničkim naporima možemo postići značajne promjene i osigurati očuvanje zelenila našeg grada Zadra za sadašnje i buduće generacije. Svaki pojedinac ima ulogu u očuvanju okoliša te je ključno osvijestiti važnost očuvanja prirode i aktivnog sudjelovanja u inicijativama za zaštitu okoliša.

23.03.2024., 08:30h
:
Marina Knežević
19. svibanj 2024 02:26