Osnovna škola Petra Preradovića Zadar, smještena u srcu grada, na Poluotoku, prošlog je petka proslavila Dan škole, a tim smo povodom razgovarali s ravnateljem Antom Baraćem, prof. o najvećim uspjesima protekle nastavne godine, mnogim projektima, brojem učenika kako u matičnoj školi, tako i u područnima. Također, Barać je prokomentirao (ne)uključivanje u eksperimentalni program cjelodnevne škole, kao i prepreke za energetsku obnovu škole.
Izvrsni rezultati na natjecanjima
Ove su se godine, započinje Barać, vratili na stare staze, na način rada kao i prije tri godine, prije pandemije koronavirusa.
Sajmovima učenici uče razne vještine - od izrade do izlaganja, a svi ti susreti pokazali su, potvrdio je Barać, da su i učenici i roditelji i šira obitelj bili itekako željni druženja.
“Preradović” je već odavno poznat kao škola koja je, između ostalog, posvećena i STEM-u pa tako nekoliko puta godišnje imaju zabavne programe u kojima sudjeluju razne udruge i edukatori predstavljajući svoja područja znanosti. Svake se godine učenici rado odazivaju i istražuju svijet oko sebe s posebnim naglaskom na ekologiju.
Ove su godine odlučili prvi put, prilikom pripreme za Dan škole i nakon odluke Školskog povjerenstva, istaknuti osmero najboljih učenika kako bi ukazali ostalim učenicima da se isplati truditi i biti odgovoran.
- Bilježimo izvrsne rezultate iz stranih jezika - prvi smo u Županiji na natjecanju iz njemačkog jezika, engleskog jezika te iz geografije. Bili smo odlični i na LiDraNu, natjecanju iz hrvatskog jezika, na sportskim natjecanjima. Naši “Mali tehničari” išli su na državno natjecanje, jedna učenica ide na državno natjecanje iz geografije..., nabraja ponosno Barać.
Područne škole bilježe pad broja učenika
A ponosan je i jer je broj učenika u matičnoj školi godinama isti što je, s obzirom na nepovoljnu demografsku sliku u Lijepoj Našoj, zaista vrijedno istaknuti.
- Uvijek smo na istoj brojci od 610-615 učenika, upisujemo redovno po tri prva razreda. Sve to dugujemo činjenici da je naša škola u jednoj smjeni, da imamo četiri skupine produženog boravka, a to je važno roditeljima iz drugih dijelova grada, ali i nekih drugih, okolnih mjesta. Kada bismo govorili samo o učenicima koji geografski pripadaju našoj školi, upisivali bismo po dva razreda. Prema pilot projektu Grada Zadra, upisali bismo ove godine, prema tom projektu, 50 učenika, no s obzirom da su roditelji zatražili suglasnost i žele upisati svoju djecu u našu školu, imat ćemo 70-ak prvašića i imati tri razreda, tumači Barać i dodaje da je u područnim školama Petrčane i Kožino ipak uočljiva blaga stagnacija.- U PŠ Petrčane imamo jedan kombinirani razred, od prvog do četvrtog, a PŠ Kožino ima 80-ak učenika, tu se osjeća blagi pad. Mislim da ćemo dogodine imate dvije kombinacije - prvi, drugi, treći i četvrti razred kad je riječ o razrednoj nastavi te predmetna nastava, od petog do osmog. U odnosu na prošlu godinu, u Kožinu je deset učenika manje, kaže Barać.
Grad Zadar, osnivač, ima u planu do 2028. godine izgraditi novu školu u Kožinu i to će sigurno biti “magnet” za upis učenika, kako iz Kožina, tako i ostalih okolnih mjesta kao što su Diklo, Zaton...
Škola u Kožinu je mala i prilikom prelaska na jednosmjenski rad, napominje Barać, prekrojili su učionice kako bi to bilo moguće.
- Učionice jesu male i roditeljima to ne odgovara pa djecu upisuju u neke druge škole, velik broj djece iz Kožina pohađa gradske škole. No, kada bismo imali uvjete za produženi boravak, to bi bilo drukčije. Škola je prije odgovarala potrebama mjesta, no u Kožinu se zaista sve više i više gradi, ljudi se doseljavaju i kapacitet škole jednostavno nije više dovoljan, govori Barać.
(Ne)uključivanje u cjelodnevnu školu
S obzirom da je riječ o školi koja radi u jednoj smjeni, nameće se pitanje o (ne)uključivanju u cjelodnevnu školu.
- Napravili smo sve što je Vlada naložila, obavili smo proceduru i o svemu tome odlučivali na Učiteljskom vijeću i na Vijeću roditelja. Osnivač je definitivno bio za, vidjeli su benefite - financijsku injekciju, dobrobit za djecu, dulji boravak, manje repeticija... I ti argumenti zaista stoje. Iznio sam ih na Vijeću, međutim nitko od navedenih nije bio zainteresiran, a da bismo prijavili školu, trebamo potvrdu Školskog odbora, kazuje Barać i dodaje da je Školski odbor odbio zbog nedovoljno dobrih uvjeta u školi, nedostatak dvorane, kao i blagavaonice, manji broj učionica s obzirom da se uvode novi predmeti.
No, pitanje infrastrukture nažalost nije novost za ovu uspješnu školu. Kako saznajemo od ravnatelja, ove su godine planirali energetsku obnovu.
- Problem je što je naša škola starija od 100 godina i kao takva je kulturno dobro. Konzervatorski odjel ne dozvoljava bilo kakve zahvate na suvremeni način, stoga ne bismo smjeli dirati vanjsku fasadu. Međutim, nažalost, ako se budemo vodili tom činjenicom, škola će biti sve neupotrebljivija i ne znam kamo to vodi. Trebali bismo je obnoviti koristeći sredstva iz EU fondova. Planiramo razgovore s gospodinom Miletićem iz Konzervatorskog odjela, priča Barać.
