Počela je ovogodišnja kampanja arheoloških istraživanja na rtu Ljubljana u Ljupču. Arheološko nalazište koje se posebno ističe bogatstvom i raznolikošću vrijednih artefakata (primarno iz srednjeg i novog vijeka) i ove je godine poligon za suradnju, učenje i profesionalan razvoj budućih hrvatskih znanstvenika. U istraživanje je uključeno je 45 studenata arheologije sa Sveučilišta u Zadru i dvije studentice sa Sveučilišta u Brnu, a kampanja se odvija pod vodstvom pročelnika Odijela za arheologiju, dr. sc. Daria Vujevića. Sveučilište u Zadru ima dugu tradiciju istraživanja ovog područja, a od 2021. godine u sklopu terenske nastave istražuju se ostaci srednjovjekovnog grada na samom sjeverozapadnom rubu Ljubačke kose.
Tri prapovijesne gradine velike vrijednosti
- Ljubačka zona prepuna je arheoloških nalazišta. Na Ljubačkoj kosi smjestila se liburnska gradina Venac sa svojom nekropolom, a na širem području je pronađen velik broj drugih arheoloških ostataka, koji ovo područje izdvajaju kao jedno od najvrjednijih arheoloških cjelina sjeverne Dalmacije. Nedaleko od Venca nalazi se pozicija Dvorine, svojevrsna mala gradina, a još jedna gradina nalazi se na rtu Ljubljana. Tri prapovijesne gradine na malom prostoru velika su kulturna i znanstvena vrijednost. Njihova vrijednost dodatno je pojačana s preko 500 grobnih humaka i više od stotinu grobova na ravnom raspoređenih između gradina. Na kraju kose, na rtu Ljubljana, nalaze se ostatci srednjovjekovnog utvrđenog grada koji se još 1205. u ispravi kralja Andrije II. spominje se kao “castrum Lubey/Jubae”. Ujedno je to i prvi spomen da su ivanovci imali svoje posjede na ovome položaju. Osim ivanovaca, kastrum je i jedna od rezidencija benediktinki. Stoga ne čudi navod zadarskog povjesničara Bianchia koji uz crkvu sv. Marije spominje i nekoliko samostana unutar i izvan gradskog bedema. Tijekom kasnog srednjeg vijeka, Ljubač je bio kontrola strateški važne pomorske linije Pag - kopno na ulazu u Ljubački zaljev. Potkraj 15. i početkom 16. stoljeća Ljubljana/Liuba je imala status mletačke komune ili grada. Tako ostaje sve do prodora Osmanilija kada gubi svoj prijašnji status a, a tadašnji generalni providur Foscolo naređuje rušenje utvrde da ne bi došla pod osmansku vlast, istakao je voditelj istraživanja, dr. sc. Dario Vujević.
Cilj je definiranje kulturnih faza
- Cilj ovogodišnje terenske kampanje je, osim činjenice da je riječ o studentskoj praksi koja za svoj cilj ima usavršavanje studenata u domeni arheoloških iskopavanja, definiranje kulturnih faza starijih od kasnog srednjeg vijeka, a koji su za sada jedino pronađeni na širem prostoru oko crkve sv. Marije. Stoga su ovogodišnja istraživanja usmjerena isključivo na poziciju spomenute crkve. Kao uvod u sustavna istraživanja, u sklopu terenske nastave Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru već pet godina se provode probna istraživanja na nekoliko pozicija na lokalitetu Ljubljana: područje oko ulaznog dijela u utvrdu, crkva sv. Marcele i groblje uz nju, crkva sv. Marije, središnji dio i zapadna terasa. S obzirom da vrlo malo znamo o ovome, po povijesnim podatcima, vrlo važnom naselju, istraživanjima se pokušava utvrditi osnovna stratigrafija i kronologija lokaliteta. Dosadašnje istraživačke kampanje ponudile su odgovore na pojedina pitanja, ali i postavila smjernice za sustavna iskopavanja. Kao neki opći zaključak možemo reći da većina vidljivih struktura na Ljubljani pripada razdobljima kasnog srednjeg i novog vijeka. Ispod njih pronađeni su ostaci kasnoantičkih struktura i prapovijesni kulturni slojevi, pojašnjava Vujević koji se dotaknuo i najistaknutijih nalaza do sad pronađenih na lokalitetu te istaknuo kako se neka od važnih otkrića još uvijek iščekuju.
Sakralni objekt koji tek treba biti otkriven
- Među nepokretnim nalazima svakako se ističu ostaci dvaju crkava, sv. Marije i sv. Marcele. Kada govorimo o pokretnim arheološkim nalazima, svakako treba istaknuti ulomke kamenog namještaja i dijelove nošnje pronađene u grobovima uokolo crkava koji nam govore da je na ovom prostoru postojao i stariji sakralni objekt, još iz 9. stoljeća, koji tek treba biti otkriven, zaključuje dr.sc. Dario Vujević.
- Atmosfera na terenu je odlična. Premda je fizički rad u domeni arheologije iscrpljujuć, kampanja se odvija u duhu druženja, suradnje i dobre volje. Svi studenti, a pogotovo oni s prve godine, imaju priliku steći vrijedna iskustva i dati svoj doprinos znanosti. Dok se studenti nižih godina tek upoznaju s metodologijom rada na terenu, studenti diplomskog studija samostalno vode sonde i uče se nadgledanju istraživanja, kaže studentica arheologije i dugogodišnja sudionica na istraživanju Nika Krečak.
Arheološka istraživanja ovog lokaliteta još jednom potvrđuju koliko je važno sustavno otkrivati, proučavati i očuvati našu bogatu povijesnu baštinu. Ova lokacija predstavlja dragocjeni izvor znanja o načinu života na području sjeverne Dalmacije. Uz stručni nadzor i angažman mladih arheologa, istraživanja ne samo da pridonose znanstvenom napretku, već i jačaju svijest o važnosti očuvanja kulturnog nasljeđa za buduće generacije.
