Hrvatska na 1,5 % svjetskog i 2,8 % europskog turizma

Nakon snažne 2023. godine, međunarodni turizam je na dobrom putu da se 2024. godine vrati na razine prije pandemije, navodi se u posljednjem Turističkom barometru UNWTO-a odnosno Svjetske turističke organizacije pri Ujedinjenim narodima, koja je specijalizirana organizacija UN-a sa sjedištem u Madridu, usput budi rečeno, promijenila naziv i brending te se od sad zove UN Tourism.

Prema prvom ovogodišnjem Svjetskom turističkom barometru UNWTO-a, međunarodni turizam završio je 2023. na 88% razine prije pandemije, s procijenjenih 1,3 milijarde međunarodnih dolazaka. Očekuje se da će oslobađanje preostale zadržane potražnje, povećana zračna povezanost i snažniji oporavak azijskih tržišta i odredišta (s Kinom kao ključnom) poduprijeti potpuni oporavak do kraja 2024.

Bliski istok, Europa i Afrika bili su najbolji u 2023.

Ključni zaključci kažu:

Bliski istok predvodio je oporavak u relativnom smislu kao jedina regija koja je prevladala razine prije pandemije s dolascima 22% većim u odnosu na 2019.

Europa, najposjećenija regija na svijetu, dosegnula je 94% razine iz 2019., podržana potražnjom unutar regije i putovanjima iz Sjedinjenih Država.

Afrika je oporavila 96% posjetitelja prije pandemije, a Amerika je dosegla 90%.

Azija i Pacifik dosegnuli su 65% razine prije pandemije nakon ponovnog otvaranja nekoliko tržišta i odredišta. Međutim, učinak je mješovit, pri čemu se južna Azija već oporavila za 87% od razine iz 2019., a sjeveroistočna Azija oko 55%.

Tko su rekorderi rasta

Dostupni podaci pokazuju da je nekoliko odredišta, uključujući i velika, etablirana odredišta kao i mala i ona u nastajanju, prijavila dvoznamenkasti rast međunarodnih dolazaka u 2023. u usporedbi s 2019. Primjer na Bliskom Istoku su Katar (+90%) i Saudijska Arabija (+56%), u Europi Srbija je na + 15%, Portugal + 11%, Turska +7%, u Africi Etiopija (+30%), Tanzanija (+20%), Maroko (+11%), u Amerikama Salvador (+40%), Kolumbija (+33%)...

Četiri podregije premašile su svoje razine dolazaka iz 2019.: Južna/Mediteranska Europa, Karibi, Srednja Amerika i Sjeverna Afrika. Kako i mi u Hrvatskoj spadamo u naznačenu Južnu/Mediteransku Europu reći je da više nismo “rekorderi” u smislu najboljih prolaza u usporedbi sa 2019. već nas je niz zemalja ovog područja pretekao, ali spadamo u zemlje koje su istina u broju stranih gostiju u blagom zaostajanju za 2019. ali u broju noćenja smo za simbolično (0,3%) pod 2019.

Međunarodni turizam dostigao je 1,4 bilijuna američkih dolara u 2023.

Najnoviji podaci UNWTO-a također naglašavaju ekonomski učinak oporavka. Prihodi od međunarodnog turizma dosegnuli su 1,4 bilijuna (tisuća milijardi, a što neke zemlje zovu trilijun) USD 2023. prema preliminarnim procjenama, oko 93% od 1,5 bilijuna USD koliko su destinacije zaradile 2019.

Ukupni izvozni prihodi od turizma (uključujući prijevoz putnika) procjenjuju se na 1,6 trilijuna USD u 2023. godini, što je gotovo 95% od 1,7 trilijuna USD zabilježenih u 2019. godini.

Preliminarne procjene ekonomskog doprinosa turizma, mjerenog izravnim bruto domaćim proizvodom turizma (TDGDP), upućuju na 3,3 trilijuna USD u 2023. ili 3% globalnog BDP-a. To ukazuje na oporavak TDGDP-a prije pandemije potaknut snažnim domaćim i međunarodnim turizmom.

Hrvatske igre velikih brojki

U igri velikih brojki kada je Hrvatska u pitanju znamo da su nam prihodi skočili i 30% iznad 2019. prvenstveno zahvaljujući povećanju cijena odnosno inflaciji. Procjene su na preko 14 do 14,5 milijardi eura, a vaš se autor usuđuje već od polovice ove godine tvrditi da će to biti 15 milijardi eura. Također znamo da Hrvatska službeno pripisuje turizmu oko 20% BDP-a. Štoviše, makar nije predmet ovog osvrta, vidimo da je europska procjena da se ovdje oko 29% BDP-a ostvaruje na sivom tržištu (?!), a u tome golem udjel ima turizam i s njim povezane djelatnosti, pa je to ona i bitno više, a u krajevima poput Zadarske županije i enormno više.

Nekoliko je destinacija izvijestilo o snažnom rastu prihoda od međunarodnog turizma tijekom prvih deset do dvanaest mjeseci 2023., koji je u nekim slučajevima premašio rast dolazaka, a Hrvatska, mahom i većina Europe spada u takve. Nekoliko velikih izvornih tržišta u ovom je razdoblju također izvijestilo o velikoj potražnji za odlaznim putovanjima, a mnoga su premašila razine iz 2019.

Održivi oporavak također se odražava na uspješnost industrijskih pokazatelja. Prema UNWTO-ovom sustavu za praćenje oporavka turizma, međunarodni zračni kapacitet i potražnja putnika vratili su se na oko 90% razina prije pandemije do listopada 2023. (IATA). Globalne stope popunjenosti smještajnih objekata dosegnule su 65% u studenom, nešto iznad 62% u studenom 2022. (na temelju STR podataka).

Prognoze za 2024.

Očekuje se da će se međunarodni turizam u potpunosti oporaviti na razini prije pandemije 2024. godine, a početne procjene ukazuju na rast od 2% u odnosu na razine iz 2019. godine. Ova središnja prognoza UNWTO-a ostaje podložna brzini oporavka u Aziji i evoluciji postojećih ekonomskih i geopolitičkih negativnih rizika.

Pozitivni izgledi odražavaju se u najnovijem istraživanju indeksa povjerenja u turizmu UNWTO-a, pri čemu 67% turističkih stručnjaka ukazuje na bolje ili puno bolje izglede za 2024. u usporedbi s 2023. Oko 28% očekuje sličan učinak, dok samo 6% očekuje da će turistički učinak u 2024. biti gore nego prošle godine. Ključna razmatranja uključuju:

U cijeloj Aziji još uvijek postoji značajan prostor za oporavak. Očekuje se da će se kineski odlazni i dolazni turizam ubrzati 2024. zbog olakšavanja viznog režima i poboljšanog zračnog kapaciteta. Kina uvodi bezvizni režim za građane Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Malezije na godinu dana do 30. studenog 2024.

Mjere za olakšavanje viza i putovanja promovirat će putovanja na i oko Bliskog istoka i Afrike sa zemljama Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) kako bi se uvele jedinstvene turističke vize, slične schengenskoj vizi, i mjere za olakšavanje unutarafričkih putovanja u Keniji i Ruandi.

Očekuje se da će Europa ponovno potaknuti rezultate 2024. U ožujku će se Rumunjska i Bugarska pridružiti schengenskom području slobodnog kretanja, a Pariz će biti domaćin Ljetnih olimpijskih igara u srpnju i kolovozu. Snažna putovanja iz Sjedinjenih Država, podržana jakim američkim dolarom, i dalje će koristiti odredištima u Americi i šire. Kao i 2023., snažna izvorna tržišta u Europi, Americi i na Bliskom istoku nastavit će poticati turističke tokove i potrošnju diljem svijeta.

Rizici i opasnosti

Ekonomski i geopolitički vjetrovi i dalje predstavljaju značajne izazove održivom oporavku međunarodnog turizma i razinama povjerenja. Stalna inflacija, visoke kamatne stope, nestabilne cijene nafte i poremećaji u trgovini mogu nastaviti utjecati na troškove prijevoza i smještaja u 2024.

U tom kontekstu, očekuje se da će turisti sve više tražiti vrijednost za novac i putovati bliže domu. Održive prakse i prilagodljivost također će igrati sve veću ulogu u izboru potrošača.

Nedostatak osoblja i dalje je kritičan problem jer se turistička poduzeća suočavaju s nedostatkom radne snage kako bi se nosila s velikom potražnjom.

Razvoj sukoba između Hamasa i Izraela mogao bi poremetiti putovanja na Bliskom istoku i utjecati na povjerenje putnika. Neizvjesnost proizašla iz ruske agresije na Ukrajinu, kao i druge rastuće geopolitičke napetosti, i dalje opterećuju povjerenje.