<p>Hrvatska je u 2023. imala 19,5 milijuna stranih turista</p>
Hrvatska je u 2023. imala 19,5 milijuna stranih turistaLinda Vidović
StoryEditor
GLEDAJUĆI GLOBALNO S NADAMA ZA LOKALNO

Hrvatska na 1,5 % svjetskog i 2,8 % europskog turizma

Hrvatska, poglavito Zadarska županija, već su dosegle brojke iz 2019. (minus noćenja u RH je tek 0,3%), a s financijskim rezultatom ih znatno i nadmašivši, makar ni iz daleka nismo rekorderi oporavka

Nakon snažne 2023. godine, međunarodni turizam je na dobrom putu da se 2024. godine vrati na razine prije pandemije, navodi se u posljednjem Turističkom barometru UNWTO-a odnosno Svjetske turističke organizacije pri Ujedinjenim narodima, koja je specijalizirana organizacija UN-a sa sjedištem u Madridu, usput budi rečeno, promijenila naziv i brending te se od sad zove UN Tourism.

Prema prvom ovogodišnjem Svjetskom turističkom barometru UNWTO-a, međunarodni turizam završio je 2023. na 88% razine prije pandemije, s procijenjenih 1,3 milijarde međunarodnih dolazaka. Očekuje se da će oslobađanje preostale zadržane potražnje, povećana zračna povezanost i snažniji oporavak azijskih tržišta i odredišta (s Kinom kao ključnom) poduprijeti potpuni oporavak do kraja 2024.

Bliski istok, Europa i Afrika bili su najbolji u 2023.

Ključni zaključci kažu:

Bliski istok predvodio je oporavak u relativnom smislu kao jedina regija koja je prevladala razine prije pandemije s dolascima 22% većim u odnosu na 2019.

Europa, najposjećenija regija na svijetu, dosegnula je 94% razine iz 2019., podržana potražnjom unutar regije i putovanjima iz Sjedinjenih Država.

Afrika je oporavila 96% posjetitelja prije pandemije, a Amerika je dosegla 90%.

Azija i Pacifik dosegnuli su 65% razine prije pandemije nakon ponovnog otvaranja nekoliko tržišta i odredišta. Međutim, učinak je mješovit, pri čemu se južna Azija već oporavila za 87% od razine iz 2019., a sjeveroistočna Azija oko 55%.

UNWTO postaje “UN Turizam” kako bi označio novu eru za globalni sektor

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) ulazi u novu eru s novim imenom i brendom: UN Tourism. Ovim novim brendom Organizacija ponovno potvrđuje svoj status specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda za turizam i globalnog lidera turizma za razvoj, potičući društvene i ekonomske promjene kako bi osigurali da su “ljudi i planet” uvijek u središtu pozornosti.

Kako bi se postigao ovaj cilj, UN Tourism angažirao je usluge Interbranda, vodeće globalne agencije za brendiranje. Interbrand je uspješno pretočio obnovljenu viziju Organizacije za turizam u novi vizualni identitet i narativ brenda.

To je uključivalo preimenovanje Organizacije, prijelaz iz UNWTO-a u UN Tourism. U isto vrijeme, novi narativ brenda pomno je osmišljen, onaj koji se besprijekorno usklađuje sa središnjom misijom i prioritetima UN turizma. Ovaj se narativ vrti oko tri glavne poruke: UN-a kao globalne altruistične organizacije, ideje povezivanja ljudi diljem svijeta i koncepta proaktivnosti i kretanja.

Poboljšanje dobrobiti pojedinaca, očuvanje prirodnog okoliša, poticanje gospodarskog napretka i poticanje međunarodnog sklada ključni su ciljevi koji su temeljna bit turizma UN-a

Udaljavajući se od akronima, UN Tourism zauzima pristupačniji stav i kapitalizira svoje snage: “UN”, koji označava autoritet, i turizam, jednostavan i razumljiv koncept za sve.

Sa 160 država članica i stotinama podružnica privatnog sektora, UN Tourism ima svoje sjedište u Madridu, Španjolska, i regionalne urede u Nari (Japan) koji pokriva Aziju i Pacifik, Rijad (Saudijska Arabija) za Bliski istok, kao i buduće regionalne urede za Ameriku (Rio de Janeiro, Brazil) i Afriku (Maroko). Njegovi prioriteti usredotočeni su na promicanje turizma za održivi razvoj u skladu s UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 globalnih ciljeva.

UN Tourism ima novi dizajnerski jezik počevši od svog simbola. “Približavanje svijeta” novi je slogan koji inspirira koncept Pangee koja oblikuje ljudsku figuru na djelu. Ova drastična evolucija u odnosu na nekadašnje simbole globusa odražava naglasak Organizacije na dinamičnu prirodu turizma i stavljanje ljudi na prvo mjesto.

Tko su rekorderi rasta

Dostupni podaci pokazuju da je nekoliko odredišta, uključujući i velika, etablirana odredišta kao i mala i ona u nastajanju, prijavila dvoznamenkasti rast međunarodnih dolazaka u 2023. u usporedbi s 2019. Primjer na Bliskom Istoku su Katar (+90%) i Saudijska Arabija (+56%), u Europi Srbija je na + 15%, Portugal + 11%, Turska +7%, u Africi Etiopija (+30%), Tanzanija (+20%), Maroko (+11%), u Amerikama Salvador (+40%), Kolumbija (+33%)...

Četiri podregije premašile su svoje razine dolazaka iz 2019.: Južna/Mediteranska Europa, Karibi, Srednja Amerika i Sjeverna Afrika. Kako i mi u Hrvatskoj spadamo u naznačenu Južnu/Mediteransku Europu reći je da više nismo “rekorderi” u smislu najboljih prolaza u usporedbi sa 2019. već nas je niz zemalja ovog područja pretekao, ali spadamo u zemlje koje su istina u broju stranih gostiju u blagom zaostajanju za 2019. ali u broju noćenja smo za simbolično (0,3%) pod 2019.

Međunarodni turizam dostigao je 1,4 bilijuna američkih dolara u 2023.

Najnoviji podaci UNWTO-a također naglašavaju ekonomski učinak oporavka. Prihodi od međunarodnog turizma dosegnuli su 1,4 bilijuna (tisuća milijardi, a što neke zemlje zovu trilijun) USD 2023. prema preliminarnim procjenama, oko 93% od 1,5 bilijuna USD koliko su destinacije zaradile 2019.

Ukupni izvozni prihodi od turizma (uključujući prijevoz putnika) procjenjuju se na 1,6 trilijuna USD u 2023. godini, što je gotovo 95% od 1,7 trilijuna USD zabilježenih u 2019. godini.

Preliminarne procjene ekonomskog doprinosa turizma, mjerenog izravnim bruto domaćim proizvodom turizma (TDGDP), upućuju na 3,3 trilijuna USD u 2023. ili 3% globalnog BDP-a. To ukazuje na oporavak TDGDP-a prije pandemije potaknut snažnim domaćim i međunarodnim turizmom.

Hrvatske igre velikih brojki

U igri velikih brojki kada je Hrvatska u pitanju znamo da su nam prihodi skočili i 30% iznad 2019. prvenstveno zahvaljujući povećanju cijena odnosno inflaciji. Procjene su na preko 14 do 14,5 milijardi eura, a vaš se autor usuđuje već od polovice ove godine tvrditi da će to biti 15 milijardi eura. Također znamo da Hrvatska službeno pripisuje turizmu oko 20% BDP-a. Štoviše, makar nije predmet ovog osvrta, vidimo da je europska procjena da se ovdje oko 29% BDP-a ostvaruje na sivom tržištu (?!), a u tome golem udjel ima turizam i s njim povezane djelatnosti, pa je to ona i bitno više, a u krajevima poput Zadarske županije i enormno više.

Nekoliko je destinacija izvijestilo o snažnom rastu prihoda od međunarodnog turizma tijekom prvih deset do dvanaest mjeseci 2023., koji je u nekim slučajevima premašio rast dolazaka, a Hrvatska, mahom i većina Europe spada u takve. Nekoliko velikih izvornih tržišta u ovom je razdoblju također izvijestilo o velikoj potražnji za odlaznim putovanjima, a mnoga su premašila razine iz 2019.

Održivi oporavak također se odražava na uspješnost industrijskih pokazatelja. Prema UNWTO-ovom sustavu za praćenje oporavka turizma, međunarodni zračni kapacitet i potražnja putnika vratili su se na oko 90% razina prije pandemije do listopada 2023. (IATA). Globalne stope popunjenosti smještajnih objekata dosegnule su 65% u studenom, nešto iznad 62% u studenom 2022. (na temelju STR podataka).

Hrvatska na 1,5% svjetskog i 2,8% europskog turizma!

Europa kao najsnažnija turistička regija na svijetu imala je 2019. 742,2 milijuna gostiju od ukupno 1,46 milijardi koliko je te godine putovalo svijetom, što je bilo nešto više od 50 odnosno 51% svih putnika. U EU je od toga puiovalo 539,2 milijuna, a u našu podregiju odnosno Južnu/Mediteransku Europu 304,2 milijuna.

Lani je svijetom putovalo 1,29 milijardi ljudi od čega 700.4 milijuna u Europi što je sada 54% svih svjetskih putovanja. U EU ih je bilo 519.6% a u samoj podregiji Južna/Mediteranska Europa 307 milijuna, dakle više nego 2019. odnosno 23,9% svih svjetskih putnika.

Dok je svijet u zaostatku za 2019. za 12%, Europa zaostaje 5,7%, sama EU svega 3.6% a Južna/Mediteranska Europa je 1,1% iznad broja putnika iz 2019. godine.

Hrvatska je u 2023. imala 19,5 milijuna stranih turista te sada kao nikad do sad čini 1,5% svjetskog turizma, čak 2,8% europskog turizma, najjačeg na svijetu, te čak 6,3% turizma Južne/Mediteranske Europe kao najjače svjetske turističke podregije (tek bitno iza je Zapadna Europa).

Prognoze za 2024.

Očekuje se da će se međunarodni turizam u potpunosti oporaviti na razini prije pandemije 2024. godine, a početne procjene ukazuju na rast od 2% u odnosu na razine iz 2019. godine. Ova središnja prognoza UNWTO-a ostaje podložna brzini oporavka u Aziji i evoluciji postojećih ekonomskih i geopolitičkih negativnih rizika.

Pozitivni izgledi odražavaju se u najnovijem istraživanju indeksa povjerenja u turizmu UNWTO-a, pri čemu 67% turističkih stručnjaka ukazuje na bolje ili puno bolje izglede za 2024. u usporedbi s 2023. Oko 28% očekuje sličan učinak, dok samo 6% očekuje da će turistički učinak u 2024. biti gore nego prošle godine. Ključna razmatranja uključuju:

U cijeloj Aziji još uvijek postoji značajan prostor za oporavak. Očekuje se da će se kineski odlazni i dolazni turizam ubrzati 2024. zbog olakšavanja viznog režima i poboljšanog zračnog kapaciteta. Kina uvodi bezvizni režim za građane Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Malezije na godinu dana do 30. studenog 2024.

Mjere za olakšavanje viza i putovanja promovirat će putovanja na i oko Bliskog istoka i Afrike sa zemljama Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) kako bi se uvele jedinstvene turističke vize, slične schengenskoj vizi, i mjere za olakšavanje unutarafričkih putovanja u Keniji i Ruandi.

Očekuje se da će Europa ponovno potaknuti rezultate 2024. U ožujku će se Rumunjska i Bugarska pridružiti schengenskom području slobodnog kretanja, a Pariz će biti domaćin Ljetnih olimpijskih igara u srpnju i kolovozu. Snažna putovanja iz Sjedinjenih Država, podržana jakim američkim dolarom, i dalje će koristiti odredištima u Americi i šire. Kao i 2023., snažna izvorna tržišta u Europi, Americi i na Bliskom istoku nastavit će poticati turističke tokove i potrošnju diljem svijeta.

Rizici i opasnosti

Ekonomski i geopolitički vjetrovi i dalje predstavljaju značajne izazove održivom oporavku međunarodnog turizma i razinama povjerenja. Stalna inflacija, visoke kamatne stope, nestabilne cijene nafte i poremećaji u trgovini mogu nastaviti utjecati na troškove prijevoza i smještaja u 2024.

U tom kontekstu, očekuje se da će turisti sve više tražiti vrijednost za novac i putovati bliže domu. Održive prakse i prilagodljivost također će igrati sve veću ulogu u izboru potrošača.

Nedostatak osoblja i dalje je kritičan problem jer se turistička poduzeća suočavaju s nedostatkom radne snage kako bi se nosila s velikom potražnjom.

Razvoj sukoba između Hamasa i Izraela mogao bi poremetiti putovanja na Bliskom istoku i utjecati na povjerenje putnika. Neizvjesnost proizašla iz ruske agresije na Ukrajinu, kao i druge rastuće geopolitičke napetosti, i dalje opterećuju povjerenje.

12.03.2024., 11:38h
 DAMIR​ MARIČIĆ
19. svibanj 2024 22:39