Ilegalni migranti - val terorizma, sijanje neutemeljenog straha ili skupljanje političkih poena?

U prvih deset mjeseci ove godine, hrvatska policija evidentirala je oko 62.500 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice, što je za 73 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka, navodi se u Vladinom Izvješću o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor.

Također, Vlada je istaknula kako migranti na rutama kretanja mogu stvoriti osjećaj nesigurnosti i straha, ali da, u odnosu na stvarnu sigurnosnu prijetnju, pokazatelji ukazuju da su ti strahovi neutemeljeni.

Razgovarali smo s Matom Lukićem (HSP), Brunom Milinom (HDZ) i Jurom Zubčićem (SDP) o (ne)utemeljenosti straha, sigurnosti granica, odnosno države, kao i o tome smatraju li se da se na granice treba priključiti vojska i što misle jesmo li trebali prihvatiti ponuđenu pomoć savezne policije.

Komentirali su je li naše zakonodavstvo i društvo dovoljno uređeno da u isto vrijeme pružimo potrebnu pomoć, ali da se i zaštitimo od potencijalnih napada.

Na koncu, provjerili smo misle li da će nas pretjerana politička korektnost skupo stajati u bliskoj budućnosti.

Svjedoci smo ugroze

Mate Lukić kaže da smo svi svjedoci ugroze sigurnosti i da su u javnosti dostupne snimke ilegalnih ulazaka muškaraca iz arapskih zemalja za koje nitko ne zna tko su i kakve su im namjere.

- Nemamo informacije jesu li napustili našu zemlju, jesu li ostali, i ako jesu, što rade. Ono što sa sigurnošću možemo reći je to da su u naseljima kroz koja prolaze njihove rute mještani prestrašeni. Provaljuju u vikendice i prazne kuće, uništavaju imovinu, pljačkaju, a ono što je najgore je strah stanovništva da ne dođe do većeg zla. Jer je riječ o ljudima koji imaju potpuno drugačije poimanje odnosa prema ženama, nego što je to slučaj u zapadnim demokracijama. Zatim, ni jedna ozbiljna država ne može sebi dopustiti da ulaze ljudi van graničnih prijelaza i da se to prešutno odobrava. Upravo zbog tog prešutnog odobravanja naših vlasti i ignoriranja problema suspendiran je Schengen, govori Lukić i nastavlja:

- Ako žena u dijelu europskih gradova ne smije sama izaći na ulicu jer će je netko silovati, što je to nego ugrožavanje države i njenih ljudi? Ako će naši trgovi i javna okupljališta postati nesigurna zbog terorizma, što je to nego ugrožavanje države? Hrvatske vlasti ovaj problem moraju puno, puno ozbiljnije shvatiti, ističe Lukić koji smatra da su vojska i policija u većem broju odavno trebale biti na hrvatskim granicama te da se granice trebalo učiniti nepropusnima za ilegalne migrante.

Također, Lukić dodaje da svakako treba pojačati broj ophodnji na rutama u kojima se kreću da se zaštiti stanovništvo.

- Uostalom, Hrvatska je trebala štititi Schengen i očito nije dorasla tome. HSP o ovom problemu itekako govori, dodaje.

Dok naši branitelji teško žive...

Lukić govori da Hrvatska ima solidan zakonodavni okvir.

- Nigdje u zakonima ne piše da osobe iz trećih zemalja mogu bez dokumenata ušetati u Hrvatsku. Problem je što se ti zakoni striktno ne provode. Još jedna stvar - ne treba miješati legalne i ilegalne migrante iako su i jedni i drugi dugoročni problem za Hrvatsku i Europu. Među ilegalnim migrantima sigurno ima onih koji u Europu ne bježe od rata ili siromaštva, već imaju drugačije planove. Pokazuje to niz terorističkih napada u Europi, ali ne samo terorističkih. Gotovo na dnevnoj bazi u europskim gradovima događa se ozbiljno nasilje koje su uzrokovali migranti. O tome mediji ne izvještavaju da se ne stvore dodatne tenzije, svakodnevno dobivam videozapise takvog nasilja. Dakle, to se već događa u Europi, pitanje je kada će se preliti na Hrvatsku. Smatram da ljudi u Hrvatskoj moraju biti informirani i da moraju znati kolika je opasnost od ilegalnih migranata već sad, kazuje Lukić.

Švedska, Francuska, Slovenija, Italija i neke druge europske zemlje već su pooštrile svoje mjere, no, smatra Lukić, prekasno.

- Dio tih zemalja godinama je prihvaćao i pozivao migrante. Pri tome su ignorirali činjenicu da je riječ o ljudima koji nikad neće prihvatiti zapadnu civilizaciju i kulturu. Oni ne poznaju pojam demokracije, niti ga žele upoznati. Zato su se i pri dolasku u europske države izolirali u getima u kojima žive po zakonima koji su vrijedili u njihovim zemljama. Zemlje koje su to dopustile plaćaju veliku cijenu, a to što sada pokušavaju zatvoriti granice nije dovoljno jer već u svojim centrima imaju žarišta koja će kad-tad buknuti, tvrdi Lukić.

Hrvatska je mala zemlja, nastavlja Lukić i ima puno gospodarskih i socijalnih problema.

- Naši umirovljenici jedva spajaju kraj s krajem. Više od trećine stanovništva je na rubu siromaštva, a oni ostali se krpaju od mjeseca do mjeseca. Hrvatski branitelji teško žive, a mi ugađamo migrantima koji su tu došli iz tko zna kojeg razloga. Nužno je najprije pomoći svojim građanima, naglašava Lukić i komentira da legalni migranti mahom neobrazovani ljudi koji u Hrvatskoj rade slabije plaćene poslove i tako spuštaju cijenu rada svima.

- HSP smatra da je važno provoditi selektivnu migracijsku politiku, a ne da primamo sve one koji izraze želju, dodaje Lukić.

Sve zemlje koje su u prvi plan, zaključuje Lukić, stavile političku korektnost sada na svojim ulicama imaju val terorizma i najgoreg oblika nasilja - od silovanja do ubojstava.

- Nitko me ne može uvjeriti da su mladi muškarci u Hrvatsku dolazili zbog straha od rata ili političkog progona, a pritom su “hrabro” ostavili majke, sestre… Upravo suprotno, uvjeren sam u to da su ti migrantski valovi samo dio dobro smišljene politike koja će Europu destabilizirati i dobro poljuljati, kaže Lukić.

Sve pod kontrolom

S druge strane, Bruno Milin mišljenja je da je situacija pod kontrolom i da će Hrvatska, ukoliko bude potrebe, pravovremeno reagirati budući da za to ima materijalne i ljudske resurse.

- Svaki ilegalni prelazak granice jest ugroza. No, prema procjeni onih koji su za to zaduženi, policije, vojske, obavještajnih agencija itd., poduzimaju se mjere, imamo materijalne i ljudske resurse. Na granici je od 6 000 do 9 000 policajaca, to su tri brigade, dovoljno. Mi imamo iskustvo iz nedaleke prošlosti i trebamo biti mudri, razboriti i jačati vlastite kapacitete. U svakom slučaju, kao građaninu mi se čini da držimo situaciju pod kontrolom, kaže Milin.

Međutim, smatra da bismo trebali diplomatski pomoći susjednim državama, BiH i Srbiji, s obzirom da su kandidati za ulazak u EU.

- Imaju sad priliku, kad je riječ o ovoj problematici, pridonijeti samima sebi, a onda i zajednici u koju žele ući, dodaje Milin.

Osim toga, Milin ističe potrebu i važnost usklađivanja političkih razmišljanja i djelovanja unutar Europske unije, kao i važnosti potpunih informacija za što su zadužene službe u koje se, prema njegovoj ocjeni, kao građani možemo pouzdati.

- Dakle, ja smatram da trebamo uskladiti politička stajališta unutar EU i zajednički djelovati prema potrebi inteziteta prodora migranata koji ilegalno prelaze granicu. Znam da je ovo top tema što se tiče političkih opcija i moguće je da svaka od njih želi zaraditi pokoji politički poen. No, za mene je ovo sigurnosno pitanje koje nadilazi politička prepucavanja i nadmudrivanja, ovdje se traži odgovornost, racionalnost, mudrost te odlučnost na temelju relevantnih podataka, zaključuje Milin.

Prije svega - humanost

Na početku razgovora Jure Zubčić napominje kako prema preporuci UN-a i Vijeća Europe ne treba koristiti naziv “ilegalni migranti” jer je on prije svega pravno netočan, odnosno nepostojeći, a i često ga svi koriste u svrhu dehumaniziranja migranata i/ili izbjeglica pa ga svi tako olako koristimo.

- Ljudi, naime, ne mogu biti ilegalni. Mogu imati reguliran ili nereguliran status, ističe Zubčić.

Jedna od bitnih uloga države je da pruži sigurnost građanima na svom području i država treba, na zakonit način, štiti svoju granicu.

- Prema svim, trenutnim dostupnim podacima, stopa kaznenih djela koje čine migranti nije veća niti ozbiljnija nego što to čine državljani Republike Hrvatske, stoga bismo mogli postaviti pitanje smatramo li da građani RH ugrožavaju sigurnost države. Ključno je pitanje zašto je naša percepcija da su oni izuzetno opasni za društvo i sigurnost u cjelini, naglašava Zubčić koji smatra da je velik priljev ljudi uvijek određeni sigurnosni izazov kojem treba pristupiti ozbiljno i sustavno, ali prije svega humano, no u ovom trenutku ne vidi ozbiljnu ugrozu sigurnosti.

Za razliku od 2015. godine, nastavlja Zubčić, ovoga je puta puno više ekonomskih migranata nego izbjeglica iz rata i tim je sam pristup osiguravanja sigurnosti drugačiji.

- Ponavljam, Hrvatska treba čuvati svoju granicu, poglavito ono što zovemo zelenom granicom i s tog aspekta sigurnost je donekle ugrožena, ali tim ljudima nit je ciljana država Hrvatska niti bilježimo ozbiljno povećanje kaznenih djela nego što je to među našom populacijom, tako da s te strane sigurnost nije ugrožena, ali to ne znači da se problemu treba pristupiti neozbiljno, kazuje Zubčić.

Suradnja Europe

Zubčić smatra da ne treba uključivati vojsku jer to podrazumijeva oružanu reakciju.

- Rješenje se treba tražiti i na europskoj razini jer je problem povezan. Način na koji se mi nosimo s problemom utječe i na države EU. Potreban je veći angažman i drugih članica EU s obzirom da se radi o vanjskoj granici cijele EU. Naravno, angažman drugih država podrazumijeva i konsenzus oko ključnih pitanja. Pitanje je i suradnje s državama regije poput BIH i Srbije u koje mnogi dolaze u bezviznom režimom. Diplomacija je na potezu kako bi suradnja s tim državama kandidatkinjama za članstvo u EU po ovom pitanju bila mnogo bolja. Tom bi suradnjom cijela EU mogla imati puno detaljnije podatke o migrantima što bi olakšalo pristup i djelovanje svih aktera u sustavu sigurnosti, govori Zubčić.

Nameće se pitanje je li naše zakonodavstvo i društvo dovoljno uređeno da u isto vrijeme pružimo potrebnu pomoć, ali se i zaštitimo od potencijalnih napada.

- Naše zakonodavstvo vezano za supsidijarnu zaštitu i azil je sasvim dobro. U njemu se već sadržane i direktive EU, ali često dolazimo do problema provedbe u kojoj se mogu napraviti značajni iskoraci. Veću opasnost po sigurnost vidim u odluci o glasanju na Generalnoj skupštini UN-a protiv primirja i uspostavljanja humanitarnog koridora nego što su to migranti na granicama, komentira Zubčić.

Također, kad je riječ o zatvaranju granica pojedinih europskih država, Zubčić to smatra licemjerjem zapadne Europe koja želi da policija RH za njih odrađuje “prljavi posao”.

- Ne smijemo zaboraviti da su “push back-ovi” protuzakonito postupanje. Zato je potreban zajednički dogovor svih članica o migrantskom pitanju. Pritom ne mislim samo na zaštitu granice, već i na integraciju, suradnju sa zemljama zapadnog Balkana, tržišta rada, zakonodavstva po pitanju azila i supsidijarne zaštite, govori Zubčić.

Manipulacija masama

Pitanje identiteta, nastavlja Zubčić, nije pitanje za trenutne migrante, već za ljude koji su tu dvije i više generacija.

- Pritom s desnog političkog spektra imamo sijanje straha, a da pritom ne znaju niti osnovne pojmove i razlike između multikulturalizma i interkulturalizma. Po tom pitanju imamo primjere uspješnih i neuspješnih politika. Siju svjesno strah jer je strah oduvijek bio najbolje sredstvo manipulacije masa, a zaboravljaju da su mnogi naši sugrađani, ne tako davno, bili izbjeglice, pa i ekonomski migranti. Zaboravljaju da je u jednoj Švedskoj najveći problem sigurnosti upravo mafija s područja Balkana, što pokazuju sva izvješća iz te države. Stoga, da, problemu treba pristupiti ozbiljno i sistemski uzimajući u obzir sve dosad pozitivne i negativne primjere jer će nam trebati i zbog svih stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku. Širenje straha na ovu temu je samo stvaranje još većeg problema što je destruktivno bez ikakvnog ponuđenog rješenja, naglašava Zubčić.

Na kraju, na pitanje o tome hoće li nas pretjerana politička korektnost skupo stajati u bliskoj budućnosti Zubčić odgovara da to ovisi o tome što smatramo političkom korektnošću.

- Ako je politička korektnost da se prema svim osoba odnosimo s poštovanjem, onda radije to doživljavam kao civilizacijski doseg. S druge strane, ako pod političku korektnost smatramo da su neke teme zbog osjetljivosti “zabranjene”, onda je to vrlo opasno. Upravo zbog toga govorim da je vrlo opasno kad se ove teme koriste za sitno politikanstvo koriste i za sijanje neutemeljenog straha zaključuje Zubčić.