Nezaobilazni dio svakog izbornog ciklusa i općeg procjenjivanja stanja na političkoj sceni, zadnjih godina su postale ankete, pogotovo uoči izbora. Puni su ih portali, društvene mreže i televizije te se sve češće krivo tumači kako su one glavno mjerilo dinamike kampanje i izbora. No, po pitanju anketa, valja biti oprezan i ne uzimati sve zdravo za gotovo. Posebice kad neke ‘‘ekskluzivne‘‘ ankete s ‘‘preciznim‘‘ rezultatima iskoče na nekima od popularnih portala, a iz njih vrišti ‘‘navijački‘‘ karakter.
Koristan pokazatelj raspoloženja birača
Upravo zbog takvih slučajeva, važno je pokušati približiti običnom čovjeku ulogu anketa u izbornoj utrci, kako one nastaju i zašto su često predmet rasprava i raznih interpretacija. Odgovore na pitanja vezana uz problematiku predizbornih anketa i ispitivanja javnog mišljenja, potražili smo kod Ivana Junakovića, direktora lanca za istraživanje tržišta, Ipsos d.o.o. u Hrvatskoj.
Koliko su predizborne ankete mjerilo popularnosti i podrške kandidatima na terenu i služe li više građanima kao orijentir ili političarima kao vjetar u leđa?
Predizborne ankete mjere stavove građana u trenutku provođenja istraživanja i mogu biti koristan pokazatelj raspoloženja birača i podrške kandidatima. No važno je imati na umu da su one samo slika javnog mnijenja u određenom trenutku. Ankete mogu poslužiti građanima kao orijentir u političkoj situaciji, ali i političarima kao pokazatelj uspješnosti njihovih kampanja i smjernice za daljnje djelovanje. Tako se neki građani mogu mobilizirati za podršku svom kandidatu, ili se obeshrabriti, pa odustati od podrške ili, ako su neodlučni, prikloniti se nekom tko dobro kotira. Međutim, ne treba ih shvaćati kao apsolutnu istinu, već kao jedan od faktora u kompleksnoj političkoj areni.
Razlike u metodologiji
Koja je osnovna i ključna razlika između vaših istraživanja i anketa te onih medijskih anketa po portalima?
Razlika je u metodologiji. Ipsosova istraživanja su reprezentativna, a uzorak slučajan. Reprezentativnost znači da je uzorak proporcionalan strukturi populacije po svim bitnim karakteristikama, a slučajnost da se ispitanici biraju nekim slučajnim odabirom. Na ankete na portalima, s druge strane, odgovaraju samo oni koji čitaju određeni portal i koji su raspoloženi za odgovaranje, a često su "navijački" obojene, sukladno preferencijama uredništva i čitatelja, dakle, uzorak nije ni reprezentativan, ni slučajan.
Možete li nam ukratko objasniti metodologiju stvaranja rezultata jedne predizborne ankete?
Metodologija predizborne ankete uključuje nekoliko ključnih koraka: definiranje ciljeva istraživanja ("što želimo saznati anketom?"), određivanje ciljne populacije ("koga anketiramo?"), kreiranje uzorka ("kako odabrati reprezentativan uzorak ispitanika?"), kreiranje upitnika ("koja pitanja postaviti kako bismo dobili relevantne odgovore?"), prikupljanje podataka ("kako provesti anketiranje - telefonski, online, licem u lice?"), obradu i analizu podataka ("kako statistički obraditi prikupljene podatke?") te na koncu, što je u pravilu zadatak naručitelja, a ne agencije, interpretacija rezultata ("što nam rezultati govore o političkoj situaciji?"). Predizborne ankete se uglavnom provode telefonskim anketiranjem ili terenskim anketiranjem, čime se osigurava i reprezentativnost i slučajnost uzorka. Eventualna odstupanja strukture uzorka od strukture populacije naknadno se korigiraju ponderiranjem baze podataka. Veličina uzorka u nekoj mjeri se prilagođava veličini populacije, pogotovo kod lokalnih izbora gdje se istraživanja provode i u manjim jedinicama lokalne samouprave. Ipak, statistička pogreška uzorka u pravilu je do 3-4%.
Izvor krivih interpretacija
Na koji način formirate statističku grešku u anketama?
Statistička greška izračunava se na temelju veličine uzorka, veličine populacije te varijabilnosti odgovora i stupnja pouzdanosti koji želimo postići. Što je uzorak veći i homogeniji, statistička greška je manja. Na primjer, ako je rezultat istraživanja 30%, a statistička pogreška 3%, stvarni rezultat između je, uz veliku vjerojatnost, između 27% i 33%. Zanemarivanje statističke pogreške uzorka česti je izvor krivih interpretacija predizbornih istraživanja.
Postoji li prostor za ciljane interpretacije i moguće manipulacije predizbornim anketama koje izrađuje vaša tvrtka te koliko to ovisi o vašem radu, a koliko o zahtjevima naručitelja?
Dizajnom niti očekivanim rezultatima ne može se manipulirati. Cijeli proces je pod našom kontrolom, od definiranja metodologije i uzorka, preko anketiranja, do analize podataka i isporuke izvještaja. Uzorak se nikad ne kroji prema nečijoj želji. Ipsos je ozbiljna, objektivna, stručna i u cijelosti nepristrana istraživačka agencija. Prostor za ciljane interpretacije i manipulacije rezultatima anketa uvijek postoji, no to nije u domeni niti kontroli istraživačke agencije. Naručitelji mogu imati određene interese, ali istraživači su dužni provesti istraživanje neovisno i prezentirati rezultate na jasan i nepristran način. Kad govorimo o interpretaciji, postoje brojni čimbenici koji mogu utjecati na interpretaciju rezultata, kao što su način postavljanja pitanja ili kontekst ankete. Pažljivo formulirana pitanja mogu navesti ispitanike na određene odgovore. Recimo, pitanje "Podržavate li smanjenje poreza?" vjerojatno će dobiti više pozitivnih odgovora od pitanja "Podržavate li smanjenje poreza, čak i ako to znači smanjenje javnih usluga?". Kod konteksta je važan i trenutak nekog događaja. Anketa provedena neposredno nakon terorističkog napada vjerojatno će pokazati veću podršku za strože sigurnosne mjere.
Unutarstranačke ankete za moguće kandidate
Osim onih profesionalnih,otvorenih anketa i onih koje, pogotovu u jeku predizborne kampanje, kolaju na sve strane po raznim medijima, i velike stranke s jakom strukturom provode svoje interne ankete i istraživanja mišljenja njihovog članstva o potencijalno najboljim kandidatima za izbore i tijeku same kampanje.
- Veliku važnost za stranke i pojedine kandidate osobito imaju unutarstranačke interne ankete koje se provode u najvećim strankama. HDZ, tako na primjer, provodi svoje ankete par mjeseci prije svakog izbornog ciklusa i tu navode par istaknutih imena koje u stranci vide kao moguće kandidate. Naravno, ako na kraju iskoče na primjer dva imena,unatoč rezultatu anketa, ipak na kraju, primjerice u kontekstu lokalnih izbora za gradove i županije, o svemu zadnju odluku donosi središnjica stranke u Zagrebu. Stranke svoje ankete provode i kao pokazatelj smjera u kojem ide njihova kampanja, no vrlo često rezultate ne uzimaju kao mjerilo na osnovu kojeg bi trebali prilagoditi taktiku u izbornoj utrci. Nekako sve to gledaju sa zrnom soli, pa čak i s lažnom samouvjerenošću i podcijenjivanjem. Uz sve to, preko svojih ljudi u medijskom prostoru, pokušavaju po raznim portalima stvoriti nerealnu sliku svoje podrške u narodu. Medijske ankete puno više govore o tome što određeni portal ili drugi medij priželjkuje te one samo opipavaju puls kod birača, ali ne govore ništa konkretno kakvo je stanje na terenu. S druge strane, prijevremene ankete i rezultati izbora,koji obično izlaze u 19 sati u izbornoj večeri, su se zadnjih godina dosta promijenili te se vidi profesionalni napredak na tom polju. Ipak, sve se na kraju svodi na to kome vjeruješ i u što želiš vjerovati te tko zaslužuje imati vjerodostojnost u javnom prostoru, navodi izvor upućen u stanje na našoj političkoj sceni i zakulisne stranačke igre.
Dan izbora je najtočnija anketa
Ankete su samo jedna karika u lancu raznih čimbenika u izbornoj utrci koja može doprinijeti, ali nikako odlučiti po pitanju krajnjeg ishoda. Nužno je za običnog čovjeka i birača, kojeg se bombardira ovakvim ili onakvim ‘‘rezultatima prije rezultata‘‘, da barem zna razlučiti približnu analizu od namještaljke. Također, kao što kaže naš sugovornik, sve se svodi na to tko ima vjerodostojnost u javnosti. Ipak na kraju, najtočnija anketa, kao što naši političari često samodopadno kažu, će svakako biti sam dan izbora i službeni rezultati DIP-a.
