Murvica je kroz 18. i 19. stoljeće često mijenjala stanovništvoArhiv
StoryEditor
235 GODINA OD “MURVIČKE POBUNE” (6)

LJETNI FELJTON Epilog pobune iz 1780. i murvička prezimena od 1709. do 1872. godine

Nestala je Venecija, nestao je i dio zadarskih plemića, a nestali su i neki stanovnici Murvice. Stigla je Austrija, stigli su neki novi plemići i neki novi seljaci. “Poveri Morlacchi” su nakon pobune 1789. dobili zemlju, ali ne onoliko koliko su očekivali, plemići i veleposjednici su izgubili puno manje nego su se bojali da će izgubiti, odnos između velikaša i seljaka suštinski je ostao isti: međusobno nepovjerenje i mržnja su se nastavili, većina “siromašnih Morlaka” Murvice i dalje je živjela u bijedi i umirala od gladi i čestih epidemija različitih zaraznih bolesti. Ali, ostali su u Murvici vezani za zemlju za koju su se borili

Što je pobuna iz 1789. značila za mještane Murvice i je li im bitka vođena u posljednjim godinama postojanja Republike Venecije donijela priželjkivanu pravdu i mogućnost opstanka na zemlji koju su smatrali svojom? Podaci austrijskog katastra iz 1826. pokazuju da je baš ta pobuna iz 1789. većini siromašnih “Morlaka” omogućila ostanak u Murvici gdje su nastavili živjeti idućih 200 godina.

Nestala je Venecija, nestao je i dio zadarskih plemića, a nestali su i neki stanovnici Murvice. Stigla je Austrija, stigli su neki novi plemići i neki novi seljaci. “Poveri Morlacchi” su nakon pobune 1789. dobili zemlju, ali ne onoliko koliko su očekivali, plemići i veleposjednici su izgubili puno manje nego su se bojali da će izgubiti, odnos između velikaša i seljaka suštinski je ostao isti: međusobno nepovjerenje i mržnja su se nastavili, većina “siromašnih Morlaka” Murvice i dalje je živjela u bijedi i umirala od gladi i čestih epidemija različitih zaraznih bolesti. Ali, ostali su u Murvici vezani za zemlju za koju su se borili.

Sastav stanovništva

Mletački katastri iz 1709. i 1789. godine pokazuju da je sastav stanovništva Murvice u tih 80 godina gotovo u cijelosti izmijenjen, jer se velika većina prezimena iz 1709. ne pojavljuje ni u popisu ni u katastarskim knjigama iz 1789. godine. Do promjene stanovništva, ali ne u tolikoj mjeri, došlo je i od drugog mletačkog katastra (1789.) do katastra kojeg je 1826. godine izradila Austrija.

Murvica po popisu iz 1709. ima 118 stanovnika, od čega je 30 muškaraca sposobnih za oružje. Prezimena u katastru iz 1709. su: Bubić, Buljičić, Butorac, Dražić, Jašić, Kožarović, Ljubigrad, Petričić, Rašljan, Šunjadžija, Vlašinović, Vranović, Vučinović, Vujanković, Vuković i Zović. Osamdeset godina kasnije (1789.) u popisu stanovništva i katastru preostala su samo tri (Bubić, Petričić, Vuković). Za 37 godina, u katastru iz 1826., u odnosu na prvi mletački katastar preživjelo je još samo prezime Vuković.

Tekstualni dio austrijskog katastra Murvice iz 1826. još uvijek je pisan na talijanskom koji je i nakon propasti Venecije ostao službeni jezik, pa su u njemu kao posjednici zemlje navedeni: Grgo Božić (pok. Grge), Mate Baričević, Ante Baričević, Pilip Ćustić, Nikola Ćustić, Ante Ćustić, Jakov Ćustić, Jakov Ćustić (pok. Domenika), Šime Grgeč, Vito Ivandić, Mate Ivandić, Bariša Bartolomeo, Modrić Domeniko, Antonio Matijašević, Josip Milovac, Pantelija Opačić, Vasilije Opačić, Jovan Opačić, Pilip Opačić, Marko Pavelja, Šime Baričević, Josip Zdrilić, Šime Surać, Stipan Surać, Grgo Zdrilić, Marko Starčević, Jakov Ivanišević, Roko Maruna, Nikola Milovac, Toma Pastuović, Mijat Smokrović, Toma Starčević, Josip Šarlija, Josip Simera, Mate Surać, Jakov Žilić, Ante Žilić, Grgo Župan, Adam Grgeč, Nikola Ćustić, Mate Mašić, Petar Smokrović i Ivan Maruna.

image

Državni arhiv Split čuva dokument s popisom vlasnika kuća u Murvici 1872. godine

Državbi Arhiv Split

Dokumenti u Splitu

Osim Murvičana, u katastar su “ušli” i seljaci iz dva susjedna sela: Marko Njeguš, Jovan, Stevan, Špiro, Aleksa, Đuro i Jakov Paravinja iz Smokovića, te Grgo i Josip Šarlija, Vito Mitrović i Domeniko Marinović iz Briševa. Kao zemljoposjednici u Murvici registrirani su Nicollo Cattich (Zadar), Allesandro Mircovich (Zadar), Matteo Knesevich (Zadar), Nicolo Guidi (Zadar), Giacomo Calvi (Dubrovnik), Giuseppe Scarpi (Zadar), Andrea Vuletich (Zadar), Michele Schelini (Zadar), svećenik Tomaso Milassinovich (Zadar), Antonio Licini (Zadar), Domenico Osigovich (Zadar), Andrea Vucovich (Zadar), Antonio Parma Ruste (Zadar), Matteo Antelia (Zadar), Antonio Dellavia (Zadar) i Pietro Fallis (Kotor).

U Državnom arhivu Split čuva se cijeli niz dokumenata iz prošlosti Murvice. Među njima su i popisi iz 1872. godine: u jednom od njih su imena ljudi koji su plaćali porez jer su u Murvici imali zemlju, a u drugom vlasnici svih kuća. Na tim se popisima nalaze i neka odavno izumrla prezimena, ali i većina još uvijek postojećih – ti su ljudi uglavnom mještani Murvice, ali je među njima i dosta vlasnika zemlje iz Zadra i Arbanasa, Bologne, Preka, Kali i Zemunika, te okolnih sela Briševo, Smoković i Crno. U odnosu na prezimena s početka 18. stoljeća, preživjelo je jedino prezime Matijašević – kao vlasnice kuća 1872. godine navedene su Jurka i Jerka Matijašević.

Mještani kućevlasnici

Osim njih, od mještana Murvice kućevlasnici su bili i Surać Andrija, Surać Bariša, Surać Nikola, Surać Marko, Surać Jozo, Zdrilić Stoja, Lučić Marko, Ivanišević Ante, Ćustić Augustin, Ćustić Ivan, Ćustić Grgo, Ćustić Mate, Ćustić Dujo, Ćustić Šimun, Grgeč Adam, Grgeč Šimun, Opačić Simo, Opačić Andrija, Opačić Vasilije, Opačić Todor, Opačić Mijat, Opačić David, Opačić Luka, Žilić Ivan, Vrsuna Šimun, Žilić Marko, Šimurina Paval, Starčević Nikola, Milovac Starčević Šimun, Milovac Ivan, Šarlija Šimun, Bužonja Matija, Božić Ante, Pastuović Ivan, Pastuović Tome, Smokrović Ante, Ivandić Jure, Ivandić Filip, Petranović Božo (Zadar), Župan Ivan, Župan Ilija, Božić Mate, Baričević Marko, Žilić Andrija, Zdrilić Mate, Surać Šimun, Vales Špiro (Zadar), Zdrilić Mijo, Zdrilić Jozo, Papafava Domenik (Zadar) i Ramić Marko.

01.09.2024., 09:22h
:
Predrag Opačić
08. studeni 2024 00:15