Bruxelles tek piše novi europski proračun od 2027. do 2034., no već je jasno kako će u nadolazećem programskom razdoblju prevladavati obrambena politika, to jest naoružavanje koje za EU postaje jedno od prioriteta. Europa se, u ovim turbulentnim vremenima, mora pripremiti za ‘’ne daj Bože’’, a čini se kako će dosadašnje okosnice EU politike, kao primjerice EU fondovi za regionalni razvoj ili poljoprivredu, izvući deblji kraj iz briselskog zaokreta prema jačoj vojsci i obrani.
Jačanje obrane neće do kraja zapostaviti EU fondove
Iz resornog ministarstva ipak kažu kako jačanje obrane treba gledati kao utjecaj geopolitičkih promjena te kako unatoč tome EU neće do kraja zapostaviti svoju politiku EU fondova.
- Europa se već neko vrijeme suočava s izazovima u područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije te energetika. Imajući u vidu kako to više nisu privremene okolnosti, već sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost, Europska komisija je u procesu srednjoročne evaluacije omogućila preusmjeravanje sredstava Kohezijske politike iz trenutnog programskog razdoblja 2021. - 2027. u nove EU strateške prioritete. Bez obzira na nove okolnosti i izmijenjenu arhitekturu EU proračuna, on i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i, prije svega, zajedničku budućnost Unije, kažu iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Kako će se europski prioriteti odraziti na Zadar?
Za Zadar i Zadarsku županiju EU fondovi su do sada bili važan izvor financija za gotovo sve, od dječijih vrtića do gospodarskih zona te je pitanje kako će se novi prioriteti EU odraziti na nas. Iz zadarske razvojne agencije kažu da je rano govoriti o reperkusijama nove briselske politike na Zadar i županiju, no, do sada, EU fondovi postali su glavni pokretač razvoja.
- Konačna raspodjela sredstava za države članice, uključujući Hrvatsku, još nije definirana, stoga je prerano govoriti o konkretnim učincima na razvojne projekte u Zadarskoj županiji. Značaj svih projekata financiranih EU sredstvima u Zadarskoj županiji je neupitan, jer su ta ulaganja doprinijela gospodarskom i društvenom razvoju te unapređenju kvalitete životnih uvjeta stanovnika naše županije. U suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, aktivno ćemo zastupati interese Zadarske županije kako bi razvojne potrebe bile adekvatno uključene u budući financijski okvir EU-a, komentirala je Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije ZADRA NOVA.
Za privatne investicije znatno manje sredstava
No, iz HGK u Zadru kažu kako su, unatoč silnom povlačenju novca iz EU fondova, to uglavnom bile javne investicije dok su one privatne uzimale znatno manje europskih sredstva.
- Financijska sredstva iz fondova EU koristio je relativno malen broj gospodarstvenika u Zadarskoj županiji, a to je i potvrđeno u anketama koje je HGK – Županijska komora Zadar provodila među svojim članicama. Korisnicima su fondovi donijeli koristi kroz proširenje proizvodnih pogona, podizanje poljoprivrednih nasada, uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih energija i drugo, sve u svrhu povećanja konkurentnosti pojedinog gospodarskog subjekta, kaže Dinko Basioli iz županijske komore HGK.
Oko pitanja jačanje obrane u EU, Basioli kaže kako treba imati na umu da mi nemamo velikih proizvođača vojne opreme koji bi mogli pridonijeti gospodarstvu, ali i da će Zadar i Hrvatska trebati sve manje EU sredstava zbog sve veće razvijenosti, tako da će učinak zaokreta prema obrambenoj politici na nas biti manji.
- U Hrvatskoj postoji malen broj značajnih proizvođača vojne opreme, a ni jedan nije u Zadarskoj županiji. Ovdje imamo tek nekoliko manjih proizvođača tzv. dual use proizvoda za vojnu i civilnu upotrebu, koji će eventualno moći koristiti ta sredstva u manjem obujmu. Izgledno je da će u narednom razdoblju ukupno gospodarstvo imati manje potpore iz fondova EU. Međutim, to gospodarstvo je dobro razvijeno, svake godine iskazuje bolje poslovne rezultate i uspješno će poslovati i s manjim dotokom europskog novca. Okosnica gospodarstva Zadarske županije je turizam s pratećim djelatnostima, a to je i dalje rastuća profitabilna branša na Sredozemlju, ali i u cijelom svijetu, zaključio je Basioli.
Zabrinuti u Poljoprivrednoj komori
S druge strane, iako iz Gospodarske komore dolaze optimistična predviđanja kako bi se novi proračun EU eventualno trebao odraziti na nas, iz Poljoprivredne komore zabrinuto kažu kako će njihov sektor biti prvi na udaru rezova za obranu. Naime, prema najavama iz Bruxellesa, udio Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) pao bi za više od 20 posto, te bi se srozao na povijesni minimum od 15 posto europskog proračuna. To sigurno neće dobro djelovati ni na zadarske poljoprivrednike.
- Podaci koji su prezentirani pokazuju da će u novom programskom razdoblju ZPP-a od 2027. do 2034. godine ukupan proračun za ZPP iznositi oko 300 milijardi eura (prema aktualnom prijedlogu EU komisije), što je tek 15 posto ukupnog proračuna EU, dok je udio u prethodnom programskom razdoblju za poljoprivredu iznosio 32,22 posto EU proračuna. Takav pristup ugrožava održivost europske poljoprivrede, konkurentnost na globalnom tržištu, kao i sposobnost sektora da odgovori na rastuće zahtjeve povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću hrane i ruralnim razvojem. Umanjeni iznos značajno će utjecati na buduće investicije te održavanje sadašnje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i postizanje strateških ciljeva povećanja proizvodnje i samodostatnosti. Izuzetno smo zabrinuti, jer s ovakvim prijedlogom proračuna moramo računati ili na smanjenje proizvodnje u EU ili na značajno povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane, objasnio je Mladen Jakopović, predsjednik HPK.
Ugroza nedovršenih projekata
Uz sve već navedeno, važno pitanje vezano uz budući proračun je i što će biti s već ugovorenim projektima čija realizacija neće biti dovršena do početka idućeg razdoblja? Na to odgovore daju iz ekonomske struke i dodatno naglašavaju da treba izbjeći financiranje istih projekata iz državne i EU blagajne.
- Ugovoreni projekti u Zadru i županiji, primjerice oni vezani uz obnovu kulturne baštine, razvoj poduzetničkih zona i potporu poljoprivrednicima, ne bi trebali biti ugroženi jer imaju osigurano financiranje iz tekućih programa. No, mogući rebalans europskog proračuna mogao bi utjecati na rokove isplata ili dodatne administrativne zahtjeve. Na nacionalnoj razini, važno je zadržati stabilnost sufinanciranja i izbjeći preklapanje između europskih i nacionalnih fondova kako bi se spriječila fragmentacija ulaganja, rekao je prof.dr.sc. Mladen Rajko s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru.
Profesor Rajko dodatno pojašnjava i širi kontekst oko EU fondova, vezan uz hrvatski vječni problem učmalog birokratskog aparata koji je još uvijek kamen spoticanja za aktivnije izvlačenje novaca iz Europe.
Sporost administracije i manjak stručnog kadra
- Glavni problem u Zadru, kao i u ostatku Hrvatske, nije nedostatak projekata nego sporost administracije i manjak stručnih timova koji mogu voditi kompleksne EU projekte od ideje do provedbe. Često se projekti pripremaju “na brzinu”, bez jasne razvojne logike i kvalitetnih studija izvodljivosti, što kasnije usporava realizaciju i isplate. Gradovi poput Zadra trebali bi više ulagati u specijalizirane timove i digitalne alate za praćenje provedbe projekata, kako bi se povećala učinkovitost i transparentnost. Ako Hrvatska želi zadržati jednaku razinu financiranja u novom razdoblju, morat će dokazati da novac koristi brzo, svrhovito i uz mjerljive učinke na lokalnu zajednicu. Na razini države, nužna je jača koordinacija između ministarstava, agencija i regionalnih razvojnih centara kako bi se izbjeglo dupliciranje projekata i ubrzalo povlačenje preostalih sredstava, istaknuo je profesor Rajko.
Naposljetku, jasno je kako idu sušne godine za mnoge sektore koji su navikli na izdašna sredstva iz europske finacijske pipe. Obrana, naoružanje i bildanje mišića prema potencijalnim neprijateljima s istoka, za Europu postaje pitanje od egzistencijalne važnosti i u svemu tome nema više toliko mjesta za koheziju, solidarnost, poljodjelstvo i socijalne programe. Zadar i Hrvatska, neki kažu, proći će neokrznuto, drugi pak kažu sve će nas ovo skupo koštati. Teško je za procijeniti, no jedno je sigurno, dobit ćemo onoliko koliko nam europski birokrati odrede ‘’odrišit’ kesu’’ i koliko se, na kraju krajeva, sami izborimo za svoje interese.