Sve više mladih ljudi u Hrvatskoj odlučuje spakirati kofere i potražiti bolji život izvan granica svoje domovine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, samo u posljednjih deset godina Hrvatsku je napustilo više od 350.000 građana, a velik dio njih čine upravo mladi između 20 i 35 godina. Glavni razlozi iseljavanja su potraga za boljim ekonomskim prilikama, stabilnijim tržištem rada, višim plaćama te kvalitetnijim obrazovnim i zdravstvenim sustavima. Ovaj zabrinjavajući trend ostavlja duboke posljedice na demografsku strukturu i budućnost zemlje, potičući rasprave o nužnosti reformi i stvaranju uvjeta koji bi mlade zadržali u Hrvatskoj. Koji su izazovi u asimilaciji, koje su prednosti i nedostaci života i rada u pojedinim državama, planiraju li se vratiti u domovinu? Mladi ljudi, u potrazi za boljim životom i uvjetima za zasnivanje obitelji, progovorili su o svojim iskustvima, motivima, ali i izazovima života i rada u inozemstvu.
U Njemačkoj razlika plaće i troškova puno povoljnija
- Život u Njemačkoj po mnogo čemu se razlikuje od života u Hrvatskoj. Mnoge mi stvari nedostaju, naš dalmatinski mentalitet, kultura, toplina i pristupačnost ljudi. Međutim, ovdje, premda troškovi života jesu nešto veći, razlika plaće i troškova puno je povoljnija. Društveni život mnogo je bolji doma (u Hrvatskoj). Međutim u godinu dana koje sam proveo ovdje navikao sam se na društvenu i radnu dinamiku. Imam se želju vratiti, ali nemam za to konkretne planove, a nije isključeno da ću ovdje i ostati dugi niz godina. U Hrvatskoj sa srednjom stručnom spremom mogao bi biti sretan sa 1100 eura mjesečnom plaćom i stanarinom od 600 eura. to je neki hrvatski prosjek. Ovdje je život puno stabilniji u financijskom smislu, a i generalno mnogo bolji ako si orijentiran na posao, priča Goran (23).
U Irskoj život brži, ali plaće su jako dobre
- Već tri i pol godine živim u inozemstvu - točnije u Irskoj. Preselila sam se prvenstveno zbog posla jer nikako nisam mogla naći posao u Hrvatskoj. Ljudi su ljubazni, uglavnom, trude se olakšati ti i izaći ususret, iako i ovdje ima iznimki, i ovdje se mogu doživjeti vrlo neugodna iskustva. Što se tiče radnog vremena, puno je dulje nego u Hrvatskoj i počinje se raditi uglavnom oko 9 i onda izgubiš cijeli dan. Napornije je. Teže. Nema baš toga da možeš koristiti mobitel i slične stvari ili po potrebi ići na WC, kao što sam čula od prijateljice da to radi u Sparu u Hrvatskoj. Očekuje se da naučiš stvari - na nekim poslovima imaš vremena za to, na nekima ih nije briga uopće za tim, pa se ti snalazi. Ali plaće su jako dobre. Stil života je definitivno brži. Nemaš vremena za ići na kave, eventualno vikendom ili petkom ako radiš manje i ako si odmoran, što često nisi. Hrana je katastrofalna u odnosu na Hrvatsku, pola toga mi smeta što mi uopće ne smeta u Hrvatskoj. Meso zna biti kao guma i većina toga nema okusa. Ali Irska stvarno ima ukusno mlijeko, puno bolje, nego u Hrvatskoj. Prijevoza nema. Ako planiraš raditi u drugom mjestu, moraš naručivati taksi. Na autobuse se ne možeš osloniti jer će doslovno proći pokraj tebe ako je pun. Svi se Irci šale oko toga kako imaju jedan od najgorih prijevoza u svijetu, osvrt je Marije (23), Zadranke koja živi i radi u Irskoj.
Irska, premda slična po troškovima, u odnosu na Hrvatsku ima mnogo bolje plaće, što usprkos lošijoj hrani i klimi, privlači mlade Hrvate.
Da nam Hrvatska pruža dovoljno, ne bi nas toliko bilo vani
- Što se tiče stanarine, režija i toga, sve je to slično kao u Hrvatskoj. Imaš bolju plaću, ali su i cijene nešto veće. Međutim, onaj tko ne troši na poroke, izlaske i slično, lijepo će uštediti. Definitivno mislim kako Hrvatska ne pruža dovoljno svojim ljudima. Prilično je jednostavno - da pruža, ne bi nas toliko bilo vani. Kada bi se mogućnost dobivanja posla popravila i cijene bile u skladu s plaćama, onda bih se možda i vratila. Što se tiče ljudi, ima iznimki, ali uglavnom mi se više sviđaju međuljudski odnosi ovdje u inozemstvu, kazala je Marija.
Prema istraživanju Instituta za istraživanje migracija iz 2024. godine, čak 72% mladih u dobi od 18 do 30 godina stalno, često ili ponekad razmišlja o iseljavanju iz Hrvatske. Od Popisa stanovništva 2001. do Popisa 2021., broj mladih u dobi od 15 do 29 godina smanjen je za 280.680 osoba. Ovakve brojke objašnjava nepovoljna ekonomska situacija; prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj 2025. iznosila je 1.392 eura (samo pravni subjekti), što je nominalno povećanje od 12,3% u odnosu na siječanj 2024. Iako su plaće porasle, taj porast nije proporcionalan cijenama osnovnih životnih namirnica i troškova stanovanja. Kao rezultat toga, kućni budžeti, osobito kod mladih ljudi, pod sve su većim pritiskom. Usporedba sa zemljama članicama Europske unije dodatno osnažuje razloge zbog kojih sve veći broj mladih razmišlja o odlasku. Zbog te neusklađenosti između plaća i troškova života u Hrvatskoj, razlika u životnom standardu postaje očita, a osjećaj nesigurnosti i ograničenih mogućnosti sve prisutniji. Upravo je ta kombinacija – skromna primanja, visoki troškovi života i manjak dugoročne perspektive – jedna od ključnih razloga zbog kojih se mnogi mladi odlučuju potražiti bolju budućnost u inozemstvu.
Ne razmišljam o povratku iz Austrije
- Već tri godine živim i radim u Salzburgu (Austrija). Trenutačno ne razmišljam o povratku jer sam zadovoljna životom ovdje. Ne nužno iz nezadovoljstva prema Hrvatskoj, već zato što trenutno vidim nešto više mogućnosti za profesionalni razvoj i kvalitetan život u inozemstvu. No, ne zatvaram vrata mogućem povratku u budućnosti, ističe Eva (26). Dotaknula se i najvećih izazova u asimilaciji na novu kulturu i jezik, ali i razlika u cijenama osnovnih potrepština.
- Jezik je zasigurno bio najveći izazov. I dalje svakodnevno učim i usavršavam se, ali smatram da se već sada vrlo dobro snalazim. Postigla sam visoku razinu znanja jezika, što mi je uvelike olakšalo integraciju i svakodnevno funkcioniranje u radnom okruženju. Jedna važna okolnost je to što živim sa svojim zaručnikom, što uvelike olakšava financijsku situaciju. Uspijevamo pokriti sve troškove bez većih problema. Cijena stana nam je prihvatljiva, s obzirom na zajedničke prihode. Što se tiče prehrane, u nekim je segmentima čak i jeftinija nego u Hrvatskoj. Izdvojila bih kućanske potrepštine koje su znatno povoljnije u odnosu na one u Hrvatskoj, kazala je.
- Po mom mišljenju, radni mentalitet uvelike određuju kolege, radno okruženje i njihova kulturna pozadina. Kada sam radila u internacionalnim timovima u kojima je bilo kolega iz Hrvatske, Srbije ili Bosne i Hercegovine, osjećala sam se prirodnije i bilo mi je lakše, posebno kada sam imala priliku komunicirati na svom jeziku. U takvom okruženju radna atmosfera djeluje opuštenije. S druge strane, radila sam i u timovima bez kolega s prostora bivše Jugoslavije, gdje je atmosfera bila nešto stroža i formalnija. Ako bih trebala generalizirati austrijski radni mentalitet, rekla bih da su Austrijanci vrlo vrijedni i fokusirani, a na nama je hoćemo li se u to uspjeti uklopiti. Smatram da, ako sam se već odlučila preseliti u drugu državu, najmanje što mogu učiniti jest nastojati se integrirati i prilagoditi. A pitanje stanovanja za mlade - ono zaslužuje posebnu pažnju i to je područje koje bi svakako trebalo poboljšati kako bi mladima u Hrvatskoj bilo lakše započeti samostalan život, kaže Eva.
Masovno iseljavanje je ukorijenjeni hrvatski problem
Masovno iseljavanje mladih iz Hrvatske nije samo demografski izazov, već i duboko ukorijenjen društveni, ekonomski i politički problem koji zahtijeva hitne i efikasne reforme, a ne samo prozirna i nesprovediva predizborna obećanja. Iskazi mladih Hrvata koji su svoju budućnost odlučili potražiti u inozemstvu jasno pokazuju da motivi njihova odlaska nadilaze pitanje većih plaća, oni su naime u potrazi za sigurnošću, stabilnošću i sustavom koji funkcionira. Sustavom koji Hrvatska - ne nudi. Nameće se pitanje - kada će Hrvatska, ako želi spasiti ostatke ostataka svoje demografske slike, početi raditi na dubinskim promjenama koje će uključivati modernizaciju tržišta rada, priuštivo stanovanje, jačanje obrazovnog i zdravstvenog sustava te stvaranje zdravog, poticajnog društvenog i političkog okruženja? Dok zemljom haraju korupcija, visoke cijene te horde radnika iz trećeg svijeta, Hrvatska polako ali sigurno zatire svoju budućnost. Naime, Hrvatsku njezina budućnost svakim danom, malo po malo, napušta jednosmjernim letovima u inozemstvo.