Frane Šupraha pripada onom pokoljenju Kolanjaca koji su, kao težaci, ribari i ovčari, svoje slobodno vrijeme koristili kako bi poboljšali ili uljepšali život u Kolanu. I sve su to radili nesebično, iz entuzijazma, nikada ne tražeći plaću niti bilo što zauzvrat. Radili su to za sebe, radili su to za svoje Kolanjke i Kolanjce, za svoj Kolan.
U obrazloženju nagrade navodi se Zavičajna (Etnografska) zbirka Kolan, smještena u srcu Kolana nastala je zahvaljujući trudu i entuzijazmu članova Kulturno-umjetničkog društva Bartul Kašić koji su 1978. godine pokrenuli inicijativu za njezino osnivanje. Među najzaslužnijima za ovaj projekt ističe se Frane Šupraha, barba Frane, koji je s velikom strašću predvodio cijeli proces.
U prikupljanju predmeta sudjelovali su gotovo svi mještani Kolana, darujući vrijedne uspomene iz svojih domova. Zbirka je dovršena i postavljena u prostorije nekadašnje mjesne škole, tada Doma kulture, te je svečano otvorena za javnost 30. studenoga 1980. godine.
Frane Šupraha je, u ime KUD-a, aktivno surađivao sa stručnjacima i institucijama. U početku je ostvario kontakt s etnologinjom Zdenkom Palčić, a kasnije i s Olgom Oštrić iz Etnografskog odjela Narodnog muzeja u Zadru. Posljednjih godina, suradnja je nastavljena s tadašnjom kustosicom Jasenkom Lulić Štorić.
Na stručnom postavu zbirke radili su djelatnici zadarskog muzeja, a 2008. godine izvršena je službena inventarizacija, čime je zbirka dobila status kulturnog dobra. Tada je vlasništvo preneseno s KUD-a na Općinu Kolan, a zbirka je i službeno preimenovana iz etnografske u zavičajnu.
Barba Frane imao je veliku ulogu i u obnovi zbirke. Predano je radio na prikupljanju sredstava i ponovnom uređenju postava. Barba Frane se 2019. godine ponovno obratio struci tražeći pomoć, te je kustosica Lulić Štorić predložila angažiranje etnologinje Petre Valovičić, koja se i danas brine o zbirci i njezinu očuvanju.
Zahvaljujući obnovljenom postavu i novoj stručnoj dokumentaciji, u rujnu 2023. godine zbirka je još jednom dobila potvrdu svog značaja, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro.
Frane Šupraha često je bio gost na Radio Pagu. U jednom razgovoru za Radio Pag, na pitanje kako su se osnivači KUD-a u Kolanu usudili KUD-u dati naziv Bartola Kašića odgovorio je: "Mi smo tako htjeli, a nisam bio siguran kako će to proći. Ipak, kada smo to odlučili, pošao sam u Milicijsku stanicu Pag, jer je po tadašnjem zakonu, tamo trebalo prijaviti naziv KUD-a. U miliciji je radio Pažanin Fačini kojem sam dao papire. On je sve pogledao i rekao da je dobro. Za ime KUD-a nije rekao ništa protiv. Bio sam iznenađen i šutio sam dok se sve završilo. Tako je KUD u Kolanu dobio ime Bartol Kašić."
U vrijeme osnivanja KUD-a u Kolanu bio je to hrabar potez, jer se Bartola Kašića smjelo slaviti samo u crkvi, a posebno slavlje bilo je svake godine na rođendan Bartola Kašića na Velu Gospu 15. kolovoza. U školskim udžbenicima Bartol Kašić se samo usputno spominjao, zajedno s drugim piscima iz 15., 16. i 17. stoljeća.
Etnografska zbirka u Kolanu dugo je bila prvi i jedini izložbeni prostor na otoku Pagu s povijesnom i folklornom tematikom.
O tome je Frane Šupraha rekao: To je bila ideja da se sačuvaju stvari koje su se tada sve manje koristile, a neke se više nisu koristile. Željelo se sačuvati te predmete, alate i drugo za buduća pokoljenja, da se to sačuva."
Frane Šupraha bavio se i istraživanjem prošlosti Kolana. U razgovoru za Radio Pag govorio je o iskopu ugljena lignita, o Maunu, o Poljoprivrednoj zadruzi i općenito o nekadašnjem načinu života u Kolanu.
Frane Šupraha rado kontaktira s medijima i u razgovorima iznosi podatke potkrijepljene dokazima. Kao sugovornik uvijek je spontan, zanimljiv, jasan i konkretan, a njegova sjećanja bogata su riznica podataka o Kolanu koji je od malog sela postao uspješna samostalna jedinica lokalne samouprave, Općina Kolan. (Radio Pag)
