Za otoke kažu da su preko lita – krasota puna života, a da su preko zime zapravo – lipota bez života.
- Otok je naš život, sudbina i sloboda, tvrdi vitalna 85-godišnja Ljubica Ljuba Kuštera iz Kraja na otoku Pašmanu, koja je do pandemije korone na mega popularnom Škrapingu bila najstarija sudionica među oko 1.500 škrapera iz 10-ak zemalja.
Legendarna baka Ljuba prvi put je sudjelovala na Škrapingu kad je imala 74 godine (7. Škraping 2012.).
- Godine nisu bitne, već treba biti samo živ i imati želju za pustolovinom, sasvim ozbiljno će superbaka Ljuba, Krajka iz poznate obitelji brodograditelja iz Škvera Kuštera.
U vremenima pandemije i zveckanja oružja sve više se cijene mjesta na kojima je mir, a upravo su naši otoci gdje je mir jedino čega ima u izobilju. Dakako, i kvalitetnog maslinovog ulja.
- U Kraju je ka’ u raju. Zato dođi na otok Pašman i u Kraj i naći ćeš mir, ljepotu i sadržaj koji će tvoj život učiniti kvalitetnijim, poziva meštar od kužine Mladen Lukačić, dobro znani turistički djelatnik, ribar i maslinar.
Život na otoku ima mnoge pogodnosti, a ljudi već stoljećima govore da je blizina moru korisna za njihovo zdravlje.
- Život na otoku ima iscjeliteljsku moć i dobar je za um, tijelo i dušu, poručio je Mladen.
Život ljeti i zimi kao nebo i zemlja
Mišulići, Bačinići i Kraj sačinjavaju naselje Kraj na jugoistočnom dijelu otoka Pašmana. Broji 253 stanovnika, 28 manje nego prije 10 godina.
- Liti je ovdje 10 puta više ljudi, najviše Slovenaca. Što to vridi kad se u dvorima ne suše dječje mundane, male dice gotovo da i nema. To je naša stvarnost, nažalost, govore nazočni mještani za bogatim stolom na fascinantnoj feštici za pamćenje, na ovdašnjoj Plivnici kod slovenske obitelji Rožič iz Maribora.
Sve obitelji s više djece, dodaju, pokazuje se kao nezdrave naivce, vjerske fanatike, zaostale ljude i slično.
- Pašmanu bi trebao pod hitno most s kopnom, a u međuvremenu trajekt koji će ploviti od 5 sati ujutro do ponoći kako bi i otočani mogli raditi na kopnu bez ograničenja, reći će Sreten Bačinić, vlasnik popularnog Sidrišta Lanđin na južnoj strani Pašmana.
U Kraju ima 394 stambene jedinice, 257 za stalno stanovanje, dok u 106 kućanstva žive 253 Krajanina i Krajki prezimena: Bačinić, Banić, Bobić, Božić, Benčić, Kuštera, Lukačić, Ljubanović, Mazić, Peričić, Goleš, Poljak…
- U liti imamo tri kafića, restorane u uvalama Soline i Lanđin. Sve je živo na plažama Tratica i Dražica, u cilom Kraju sa sjeverne i južne strane di su uvale, jedrilice, jahte, restorani, robinzonske kućice. Zimi je sve zatvoreno, sve je u Kunu (Tkonu), dućan i mesnica, doktor i apoteka, pošta i trajekt, sve. Što je tu je, malo smo misto, reći će Josip Joža Božić, koji je na trajekt došao s biciklom.
Mišulića siđa u pitoresknom ambijentu
U zaboravljenom dijelu Kraja, u Mišulićima, održava se autohtona ljetna fešta zvana Mišulićeva siđa koja s pravom slovi da je među najboljima, najautentičnijim i najorginalnijim na Pašmanu i otocima. Rekli bi i na srednjem Jadranu.
- Mala družina entuzijasta udahnula je život kamenu i kućicama. U pitoresknom, slikovitom i bajkovitom ambijentu između zidina i starih kuća uz koje su kamene siđe za sjedenje održava se ljetna fešta za poželjeti, ponosno će Ines Kuštera.
Krajani i Krajke se svojom Mišulić siđom vraćaju u stare babine dvore, pod tepli fuštan da bi opet probudili one mirise crne kužine, domaćega kruha i vina, friške ribe i starih igara.
- Vesele se i stari i mladi, mještani, otočani i mi turisti, a Mišulića siđa kao da opet živi svoju mladost. Sve gotovo nadnaravno, govori dražesna Vlasta, Slovenka koja u Kraju sa suprugom Fredijem, pasioniranim ljubiteljem brodova, i sinom ljetuje preko 15 godina.
Škrtoj zemlji uvijek su uz bok darovi mora, ljetni susreti, fešte i druge priredbe uvijek su dobrodošla prigoda za kušanje izdašnih darova prirode i rada ruku čovječjih.
Najljepši ukras, franjevački samostan sv. Duje
- Maslinovo ulje u otočnoj tvornici ulja, u Kušterinoj uljari Tratica u Kraju je s mirisom minulih vremena. Sve arome otočkog bilja, zraka, soli i mora sačuvani su u kapljici zelenkastožute boje, kaže Bačinić, otočanin kojem je maslina “urasla pod kožu”.
- A ove godine grane su pune maslina, savile se sve do zemlje, Božji mirakul, kaže 80-godišnji Ante Bobić koji je sa suprugom Mirom u masliniku u kojem mlađi iz obitelji i prijatelji s čak tri tresača tresu masline u mreže...
Najljepši ukras Kraja je franjevački samostan sv. Duje koji potječe iz kraja 14. st. (oko 1380.), a ističe se svojim umjetničkim blagom i arhitekturom. Prema tradiciji utemeljio ga je brat Florio, subrat sv. o. Franje iz Asiza.
- Današnji samostan potječe iz 1392., a sagradila ga je gospođa, domina Pelegrina, zadarska plemkinja, kći Cose de Saludinis. Više puta bio je pregrađivan. Njegov klaustar ima oznake kasne renesanse, a malo dvorište i zvonik jednostavnih su baroknih oblika, objašnjavaju Krajke.
Iako dio mještana slavi blagdan sv. Duje (7. svibnja), svi zajedno slave staru franjevačku svetkovinu, Gospu od Anđela (2. kolovoza).
- Nakon euharistijskog slavlja u gotičkom franjevačkom samostanu Sv. Duje s crkvom svake godine, 2. kolovoza, održava se velebna procesija s kojom se proslavlja blagdan Gospe od Anđela, nebeski zaštitnik i nekad najveća crkveno-pučka fešta na otoku Pašmanu, kaže Rozalinde Banić, vlasnica OPG-a Lanđin, nositeljica oznake Hrvatski otočni proizvod (HOP).
Cijela obitelj Banić, Rozalinde djevojački Baćinić, i Ivana Banića iz zaselka Persole kod Sikova iznad Sv. Filip i Jakova, pomorca na Jadrolinijinim trajektima, je vrijedna i radišna.
- Svi proizvodi obrta i OPG-a Lanđin su ekološki, onako kako ih je Bog dao. Sve se može kad se želi i kad se hoće, kad je obitelj složna, zaključila je Rozalinda, koja je pored ugostiteljskog obrazovanja završila više škola i tečajeva za čak šest zvanja: maslinar, povrćar, ribar, ovčar, sirar i ljekovito bilje.
Pojačani osjećaj opuštenosti, koji se često povezuje sa životom na otoku nije samo bezazlen osjećaj, već dokazana činjenica.
- Otok nudi mnoge prirodne resurse koji posljedično utječu na zdravlje i poboljšanje kvalitete življenja ljudi, a nudi i odmak od zagađenih i bučnih gradova koji su sami po sebi uzrok mnogih bolesti, uključujući stres, lošu prehranu i manjak tjelesnih aktivnosti, mišljenja je Mirko Kuštera, jedan od sugovornika.
"Kako postići turističku održivost uključivanjem lokalne zajednice?" Druga panel-rasprava: Pag mladima ima što ponuditi, kao i mladi otoku