Djeca učila o kraterima na Veneri, roverima na Marsu, kroz teleskope gledala Sunčeve pjege...

Više od 200 djece, svemirskih istraživača svih uzrasta, jutros je na Poluotoku tragalo za blagom. Riječ je o predaktivnosti ususret Noći istraživača, koja se ove godine održava 29. rujna, a cilj joj je upoznati mlade s istraživačima te ih potaknuti da se u svojim vrtićima, školama i predavaonicama posvete proučavanju svijeta oko sebe.

Jučerašnja ekspedicija zamišljena je na način da su polaznici vrtića Sunce i Školjkica i more laganom šetnjom polazili od mosta te na različitim postajama, u dvorištu palače Cedulin, Narodnom trgu, HNK Zadar, Stupu srama, sve do Gospe od zdravlja, gledali pokuse koje su za njih pripremili učenici osnovnih škola Šimuna Kožičića Benje, Ive Mašine i Bartola Kašića.

- Svemirski lov na blago osmislili su sami učenici i studenti, kako bi podijelili svoje znanje o planetima. Polaznici vrtića nešto će naučiti od učenika osnovnih škola, oni nešto od srednjoškolaca, srednjoškolci od studenata i tako će sve aktivnosti biti povezane u jednu, jednako kao što kroz projekt BlueConnect plavetnilo neba povezuje sve zemlje Europske Unije, rekla ja na početku obilaska rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

- Cilj je da senzibiliziramo djecu za znanost i učenje, jer kroz njega postaju snažniji i prodorniji. Razbijamo koncept strogog učitelja i učenika koji ovise o njima, jer se oni obrazuju neformalno i informalno, a ne samo u učionicama. Drugi cilj je osloboditi učenike i pokrenuti ih prema inovativnosti i poduzetnosti.

Već na štandu kod Gradske lože polaznici vrtića mogli su se upoznati s kraterima na Veneri, iz kojih bi sukljala lava kada bi u njih ulijevali vodu. Bilo je tu i zanimljivih modela Solarnog sustava, pa čak i pravih astronauta odjevenih u skafandere. Učenici Bartola Kašića demonstrirali su kako se planeti okreću oko Sunca i koliko traje dan na svakome od njih.

Kod HNK dočekala ih je poznata Zemlja, kod Arheološkog muzeja Jupiter s prikazom oluje u boci, a kod knjižare Znanje Mars, na kojemu su se okušali u spuštanju rovera na površinu planeta. Nije se radilo o slučajnosti, jer je učenik OŠ Šimuna Kožičića Benje Marino Kosović, jedan od demonstratora pokusa, ne državnom natjecanju iz astronomije sudjelovao s maketom rovera izrađenom od jednostavnih svakodnevnih predmeta – papirnate čaše, slamki, najlonske vrećice…

- Na ideju za izradu makete rovera došao sam gledajući kanal NASA-e. Volim prirodne znanosti, posebno astronomiju i nadam se da ću jednoga dana biti molekularni astrofizičar, rekao nam je Marino, a mi ne sumnjamo da će u tome i uspjeti. Zadnji planet Neptun bio je smješten u parku kod Gospe od Zdravlja, nakon čega su predškolci na Pozdravu suncu teleskopima mogli promatrati Sunčeve pjege. U projektu su sudjelovali i učenici Pomorske škole su sa svojim profesorom izračunali brzinu kretanja planeta i njihov položaj.

Predaktivnost Svemirski lov na blago za male istraživače nastala je suradnjom Sveučilišta u Zadru, Pomorske škole Zadar, Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje, Osnovne škole Bartola Kašića, Katoličke osnovne škole Ivo Mašina, DV Sunce i DV Školjkica i more. Sveučilište u Zadru sudjeluje u provedbi projekta Reconnect science with the blue society - BLUE CONNECT financiranog iz programa HORIZON-MSCA.2022-CITIZENS-01-01, ukupne vrijednosti 314.073,78 €. Glavni cilj projekta je prezentacija istraživanja i znanosti na razumljiv način te poticanje uključivanja šire javnosti, a prvenstveno djece i mladih u znanost. Na taj način se želi povezati različite dionike kako bi istražili i pokušali iznaći rješenja za različite izazove s kojima se susreće mediteranska regija.