Priredbu Dani Gospe Loretske 2025. tradicionalno priređuje Društvo zadarskih Arbanasa još od 1994. godine. Ove godine obilježavaju trideset i prvu obljetnicu neprekidnog trajanja Dana Gospe Loretske kojom se uveličava blagdan župe 10. svibnja te prikazuje obilje kulturnih i folklornih događaja u Arbanasima.
Običajsko pivanje na tri arbanaška govora
- Program je započeo u utorak, kad smo na otvaranju imali prilike vidjeti nastup Leonarda Perovića s Napjevom običajskog pivanja na tri arbanaška govora i izložbu ‘’Zadar u keramičkim pločicama’’ slikara Jadrana Zelenčića u našoj knjižnici. Jučer je predstavljena knjiga poezije ‘’Svjetlost u vrijeme nevremena’’ barskog maslinara i poeta Bože Šaltića uz profesorice Elivru Katić i Mariju Ivoš te je također predstavljen naš godišnjak ‘’ Arbanaški Librić’’ u kojem smo prikazali sva važna kulturna događanja u proteklih godinu dana. Na sam blagdan, nema aktivnosti već idemo na tradicionalnu misu i procesiju te obiteljska i susjedska druženja. Još nas u utorak očekuje, meni omiljeni dio, predavanja Arbanasistika, to jest djelovanje našeg odjela za arbanaški govor ‘’ folum’’ koji je srodan starohrvatskom i šćipetarskom, to jest albanskom jeziku uz kazivanje našeg člana Doriana Perovića te predavanje mlade arbanaške znanstvenice Sare Stipčevič ‘’kulturni i jezični identitet zadarskih Arbanasa’’. Sva ova događanja imaju za cilj dodatno naglasiti važnost blagdana Gospe Loretske za Arbanase te povezati to sa privrženosti naše zajednice kulturnom i tradicijskom očuvanju naše arbanaške baštine, poručuje Dario Tikulin, podpredsjednik Društva zadarskih Arbanasa.
Folum iz barske dijaceze je znamen predaka
Arbanasi su poznati po svom specifičnom trogovoru koji uključuje hrvatski dalmatinski govor, primjese tršćansko- venecijanskog govora vezanog uz talijanski te izvornog ‘’folum’’ govora koji poteječe iz Barske dijaceze (današnja Crna Gora), a vezan je uz albanski jezik. Njihov osebujni trogovor temeljno oblikuje kulturno-povijesni identitet Arbanasa koji se istodobno izdvaja, ali i obogaćuje širi zadarski identitet.
- Pokušavamo njegovati naš trogovor tako da se naši ljudi mogu bez poteškoća u nekakvom razgovoru služiti sa sva tri jezična oblika koja su znamen naših predaka. Također, Arbanasi su povijesno uvijek bili jaka hrvatska i rimokatolička sredina u kojoj je bio očuvan hrvatski jezik s glagoljicom, za razliku od središta grada i stare varoši gdje je bio jak talijanski utjecaj. Svetkovina je duboko ukorijenjena u povijesti Arbanasa, naselja osnovanog početkom 18. stoljeća doseljenjem Arbanasa pod vodstvom nadbiskupa Vicka Zmajevića. On je 1734. godine dao izgraditi župnu crkvu posvećenu Gospi Loretskoj, koja je do dan danas ostala duhovno središte zajednice, istaknuo je Tikulin.
