Gimnazija Jurja Barakovića Zadar domaćin je školama iz Portugala, Njemačke, Rumunjske i Francuske u okviru Erasmus+ projekta "Reconstructing individual fates in World war one"...
- Ovo je već treći projekt u kojem sudjelujemo kao partneri u Erasmus+ projektima. Cilj je nastavak partnerskog odnosa i dodavanje novih partnera, kao i angažman što više učenika koji tako imaju priliku upoznavati druge kulture i druge obrazovne sustave. Glavna je svrha ovog projekta sjećanje na sve žrtve Prvog svjetskog rata i rekonstrukcija individualnih sudbina, odnosno onih koji su bili ljudi svakodnevice. Ovaj se projekt trebao realizirati 2018. godine, no prolongirali smo zbog pandemije, započinje Štefan Štivičić, profesor povijesti, koji posebno zahvaljuje Državnom arhivu u Zadru, Zavodu za povijesne znanosti i Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru, partnerima bez čije pomoći i ustupanja građe, tumači Štivičić, projekt ne bi bio moguć.
U radnoj skupini su, osim Štivičića, Nino Mencl, profesor informatike te Franka Dvorski, profesorica engleskog jezika.
Timski rad ključ uspjeha
Istraživali su sudbinu pradjeda Ante Gverića iz Državnog arhiva, a učenici Jakov Parić, Ana Mikulić, Ecija Todorović i Roko Strika sudjelovali su u projektu i bili nedavno u Portugalu. Ispričali su nam kako su se pripremali, što su naučili, izdvojili najvrjednije iskustvo i najavili dokumentarni film kao krunu projekta.
- Prvo smo trebali prikupiti izvore i sve istražiti, to je bilo poprilično zabavno. Naša je škola prije bila vojarna, to je baš zanimljivo. Uložili smo puno truda u prezentaciju, htjeli smo da sve bude savršeno, predstavljali smo drugima čovjeka koji je dao velik doprinos. Boravak u Portugalu je bio savršen, potpuno druga kultura, jela, izgled okoliša, ljudi, jezik..., kaže Jakov.
Ana Mikulić naglasila je važnost timskog rada kao ključa uspjeha.
- Svatko je imao svoju ulogu i svoj dio prezentacije, ali smo trebali ipak biti cjelina i ispričati zajedničku priču. U Portugalu je bilo odlično, povezali smo se s drugim učenicima, naučili puno jedni o drugima i dobro se zabavili. Posebno me oduševila arhitektura. Ipak, najveća je vrijednost to što smo dodatno upoznali svoj grad, naučili povijest i spoznali kako je bilo našim ljudima, govori Ana.
Ljubav prema povijest
Ecija Todorović govorila nam je o snimanju filma i ljubavi prema povijesti, kao i entuzijazmu zbog realizacije projekta.
- Poanta je da se na kraju napravi film, točnije dokumentarac o procesu istraživanja bitnih odrednica istraživanja individualnih sudbina u Prvom svjetskom ratu. Netko od učenika snima, netko govori... Snimamo svoja iskustva, iskustva prošlih maturanata, iskustva sljedeće grupe itd. Na isti način rade i učenici iz ostalih zemalja. Iako će film možda izgledati amaterski, sigurna sam da će biti vidljivo da je to nešto što su učenici radili s velikom ljubavlju. Svi koji su u ovom projektu obožavaju povijest, ističe Ecija i dodaje da je zajedništvo velika vrijednost i da su tjedan dana u Portugala svi, bez obzira na razlike, bili jedna velika obitelj.
Ekranizirali su dosad pismo koje šalje jedan od junaka Prvog svjetskog rata, Stipan Šimunić Stipica, pradjed Ante Gverića, ženi u Bibinje te ispitivanje Giuseppa Petriciolija koji je preživio torturu talijanskih vlasti i koji je prisilno preseljen na Ugljan.
Roko Strika je, između ostalih zadaća na projektu, vodič po bunkerima.
- Profesor je imao ideju da predstavimo fortifikaciju u Zadru. S obzirom da su neki od mojih predaka bili povezani s tim bunkerima, odnosno moji su preci gradili te bunkere, imao sam priliku istraživati razgovarajući s djedom koji se prisjećao priča svoga djeda. Kasnije smo imali biciklističku turu po bunkerima, po sektoru na Musapstanu i po sektoru između Ploča i Dračevca. Razgledali smo bunkere i proučili njihovo stanje. Grad Zadar planira ih pretvoriti u turističku atrakciju koja će biti poučna i za turiste i za nas mlade i naglasiti bogatu povijesnu baštinu, priča Strika i naglašava da su bunkeri bitan faktor povijesti, stoga se nada sve većem interesu mladih i sve detaljnijim istraživanjima.
