<p>ivica vlatković</p>
ivica vlatkovićAndrea Kršlović
StoryEditor
NOSI PRIZNANJE ZA ŽIVOTNI DOPRINOS UNAPRJEĐENJU MASLINARSTVA

DR. IVICA VLATKOVIĆ, DOBITNIK PRIZNANJA ‘BRANKO ŠKARICA’: Svi imaju svoju filozofiju oko sadnje masline, nema univerzalnog recepta...

Nagrada će mu biti uručena tijekom ovogodišnjeg Međuna­rod­nog susreta maslinara i uljara Noćnjak 2023., koji se ovaj vikend održava u Tučepima...

U povodu 25. Međunarodnog susreta maslinara i uljara Noćnjak 2023., koji se ovog vikenda održava u Tučepima, od 30.03. do 02.04., razgovarali smo s liječnikom Ivicom Vlatkovićem, specijalistom ginekologije i opstetricije, kojemu će na ovome jubilarnom susretu biti uručeno veliko Priznanje “Branko Škarica” za životni doprinos unaprjeđenju maslinarstva i uljarstva.

Priznao nam je kako je ostao ugodno iznenađen kada ga je o nagradi obavijestio Zadružni savez Dalmacije, ali je iznimno počašćen što su primijećeni njegov rad, kao i aktivnost u podizanju svijesti o bavljenju maslinarstvom. Prisjetio se utemeljitelja Noćnjaka, Joška Niskote i Sinaja Bulimbašića, koji su zaslužni za razvoj vrhunske kvalitete maslinovoga ulja danas jer su njihova strast, angažiranost i upornost u održavanju visokih standarda privukli brojne mlade maslinare i njihova je neizmjerna zasluga što danas postoje na tisuće vrhunskih maslinara.

20

miligrama fenolnih spojeva sadrži jušna žlica maslinovog ulja

Neiscrpna ljubav prema maslinarstvu rodila se još prije 20 godina, kada je svoje slobodno vrijeme liječnik Vlatković htio kvalitetno iskoristiti radom u prirodi, a s obzirom na pohađanje medicinskoga fakulteta kemija i biokemija mu nisu bile strane te je kao liječnik dodatno bio potaknut da iz stručne literature mnogo toga nauči o nutritivnim sastavnicama maslinovoga ulja.

Dodatan vjetar u leđa bila su mu priznanja s prvih natjecanja, a uvelike su mu pomogla i saznanja o maslinarstvu i sortama maslina velikih hrvatskih agronoma – Pavla Bakarića i Dobroslava Elezovića. Istaknuo je kako smatra da su najpogodnije sorte za uzgoj na našem području Lastovka, sorta otoka Korčule, kao i Levantinka ili Šoltanka. Obje daju izvrsnu kvalitetu maslinovoga ulja, dok su specifične po tome što je Lastovka otporna na paunovo oko, dok je Levantinka najrodnija sorta.

Visoke temperature protiv maslinove muhe

Nametnici predstavljaju najveći problem u maslinarstvu jer mogu u velikoj mjeri oštetiti plod i smanjiti prinos, stoga je potrebno sustavno kontrolirati njihovu pojavu kako bi se na vrijeme spriječila šteta. Daleko najveći štetnik je maslinova muha, dok priobalni dio ima problem s moljcima, a u kamenitim područjima zapreka je svrdlaš. Iako klimatske promjene nisu nimalo povoljne, što se tiče nametnika ipak imamo sreću jer se pojavom visokih temperatura muha ne može razmnožavati.

- Svi imaju svoju filozofiju oko sadnje masline, nema univerzalnoga recepta, svatko zna što mu je najbolje činiti na svojoj podlozi. Uglavnom kosim motornom kosilicom i nabacujem travu na krug oko masline. U jesen kada poberem masline, tada gnojim stajskim ovčjim gnojivom; koristim isključivo organsko gnojivo jer su naša tla siromašna organskim tvarima. Kada režem masline, orezane grane usitnim i sameljem sve u papar pa i to stavim. Dakle, na neki način kompostiram ispod svake masline. To mi se s vremenom pokazalo uspješno pa se toga namjeravam držati i dalje, kazao je Vlatković.

Maslinovim uljem protiv moždanog udara

Ponekad su za potrošače zbunjujući razni nazivi maslinovoga ulja – djevičansko, ekstra djevičansko, lampante. Vlatković nam je pojasnio da ekstra djevičansko ulje označava kako su masline ubrane, prerađene i skladištene pod zaštitom istoga dana, a od neizmjerne je važnosti da su skladištene u tamnome prostoru bez prisutnosti kisika i da se tako čuvaju sve do potrošnje. Kvaliteta maslinovoga ulja ocjenjuje se senzorički od strane kvalificiranih ljudi koji svojim osjetilima mirisa, okusa i vizualne procjene analiziraju karakteristike ulja. Uz to rade i kemijske analize, ocjenjuju se slobodne masne kiseline, a postoje i dodatne analize u kojima se gleda što je karakteristično za pojedinu sortu maslinovoga ulja.

- Po Uredbi Europske Unije svaki kilogram maslinovog ulja trebao bi imati 250 mg fenolnih spojeva, što znači da u jednoj jušnoj žlici čovjek dnevno unese 20 mg u svoj organizam. Smatra se da je to povoljno raditi kao prevenciju razvitku kardiovaskularnih bolesti ili da ne dođe do moždanoga udara, istaknuo je Vlatković.

Iako u maslinarstvu uvijek postoje nove inovacije i tehnologije, posebice kod prerade masline u ulje, i dalje stoji nepobitna činjenica da svi ti procesi ne mogu zamijeniti ulogu maslinara pri skladištenju svojega ulja, jer isključivo na taj način može osigurati očuvanje kvalitete i trajnost proizvoda od trenutka kada su masline prerađene...

MASLINOVO ULJE NAJBOLJE JE ZA KUHANJE

Bila je ovo i prigoda za upitati stručnjaka o mitu koji se stvorio u narodu, a koji kaže kako se maslinovo ulje u kulinarstvu nipošto ne smije zagrijavati. To nije istinita tvrdnja jer se maslinovo ulje vrhunske kvalitete itekako smije koristiti za kuhanje, pečenje i prženje, a da pritom zadržava svoje nutritivne vrijednosti i da ne stvara kancerogene tvari svojim zagrijavanjem.

- Znanstveno je dokazano da je najbolje ulje za kuhanje upravo maslinovo ulje. Točka dimljenja mu je na 220 stupnjeva te je iznimno otporno na termičke promjene. Ukoliko govorimo o ekstra djevičanskom maslinovom ulju, onda je znanstveno dokazano da se njegovim zagrijavanjem najmanje toga gubi u odnosu na druga ulja, iz razloga što je bogato sterolima koji sprječavaju polimerizaciju masnih kiselina, zaključio je Ivica Vlatković.

- Kvaliteta maslinovoga ulja se održava tako da je ulje spremljeno u posebnim bačvama, čiji natprostor mora biti ispunjen inertnim plinom argonom ili dušikom, te se nakon toga može puniti u tamne staklene boce sa specijalnim čepom. Boce moraju biti tamne jer prodor svjetlosti aktivira kisik u bocama te počinje proces fotooksidacije i tako dolazi do rizika da se ulje kvari. I vrlo je važno napomenuti da se maslinovo ulje uvijek treba čuvati na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva, nikako ne smije biti velikih oscilacija jer se onda riskira kvarenje, objasnio nam je Ivica Vlatković.

Aktivnosti Udruge maslinara

Udruga maslinara Zadarske županije, na čijem je čelu upravo Ivica Vlatković, na ljeto puni dvije godine postojanja te broji 30-ak aktivnih članova. Održavaju predavanja otvorenoga i zatvorenog tipa, stručna predavanja agronoma, vođene degustacije ulja, radionice na otvorenome, demonstraciju načina rezidbe... Cilj udruge prvenstveno je promicati kvalitetu maslinovoga ulja i educirati krajnje potrošače. Povezani su i s Odjelom za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Ove godine fokus je na organizaciji dodatne pomoći članovima Udruge u plasmanu njihovih proizvoda na tržište. Planiraju se udružiti s vinarima zadarskoga kraja kako bi zajedničkim snagama iskoristili ljeto i sezonu za promociju i razne aktivnosti. Udruga se za interese svojih članova bori na način da osigurava popuste pri kupnji zaštitnih sredstava i gnojiva, kako bi se čim više smanjili troškovi.

Sa svojim prijedlozima i mišljenjima aktivni smo i kod donošnja odredbi i zakona putem svojega člana i predstavnika pri Ministarstvu, Rade Bobanovića, koji je ujedno predsjednik Udruge vinara Zadarske županije. Suradnja nam je odlična a gospodin Bobanović je upućen u sve potrebe i probleme s kojima se suočavaju naši članovi, što mu omogućava da aktivno lobira i zagovara promjene. Revitalizacija im je prioritet, uzimaju u obzir očuvanje tradicionalne maslinarske proizvodnje u lokalnoj zajednici te žele proširiti svoj glas kako bi se obuhvatio što veći broj ljudi, pogotovo na manjim otočnim parcelama. Zalažu se i za to da ih se financijski potakne kako bi dobili dodatan interes za maslinarstvom.

Ekološka svijest

Dotakli smo se i zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti, koji su uz podizanje ekološke svijesti, ključni za održivi razvoj i budućnost, jer jedino takvim načinom razmišljanja možemo sačuvati prirodne resurse. Ne postoje posebne agrotehnike koje mogu utjecati na zaštitu okoliša i očuvanje bioraznolikosti, ali zato čovjek kao pojedinac može puno toga napraviti.

- Za očuvanje bioraznolikosti trebalo bi oko masline saditi lavandu i neven koji su repelenti, a ja sam posadio i murve i žižule. To je na savijesti svakog pojedinoga maslinara, koliko želi pružiti zaštiti svojega maslinika, ali i općenito. Kada bismo došli do toga da izgradimo ekološku svijest svima bi bilo lakše – da svatko tko ima i 5 maslina u dvorištu stavi lovke za odrasle jedinke maslinove muhe spasio bi i svoje masline, ali i okolinu jer bi se muha manje razmnožavala, rekao nam je dr. Ivica Vlatković.

31.03.2023., 20:02h
ANDREA KRŠLOVIĆ
24. travanj 2024 01:41