Kako zaštititi mentalno zdravlje od uznemirujućih ratnih vijesti i podjela?

Ljudi koji plaču nad mrtvim članovima obitelji, stoje obliveni krvlju pokraj uništenih domova, ili bježe od ratnih sukoba u panici i gnjevu. Rijetko tko može izbjeći, ili ignorirati svakodnevna mračna izvješća i jezive slike rata u Ukrajini, ili sukoba između izraela i Hamasa na televiziji, a posebno na društvenim mrežama.

Sve te slike mogu ostaviti traga na Vašoj psihi, "pa biste, s psihološkog stajališta trebali pokušati ‘pauzirati‘ i bar dijelom ih ne pratiti, posebno kada je riječ o moćnim snimkama, ili fotografijama", savjetuje Nathalie Krahe, članica Profesionalne udruge njemačkih psihologa (BDP).

Da biste zaštitili svoje psihičko zdravlje trebali biste naučiti kako se nositi s uznemirujućim sadržajima o ratovima o kojima svakodnevno čitate, slušate, ili ih gledate na TV-u ili portalima.

‘Doomscrolling‘

Najčešće, kada pojedinac vidi objavu sa strašnim i uznemirujućim slikama, on i dalje traga za dodatnim informacijama, člancima, ili objavama. Nevjerojatno je i nelogično, ali on traži potvrdu putem dodatnih slika i informacija. Ovo beskonačno "konzumiranje" negativnih vijesti na internetu poznato je kao ‘doomscrolling‘.

Krahe predlaže tri rješenja. Prvo je – pokušati se suzdržati od gledanja fotografija i videozapisa. Za dobro Vašega mentalnog zdravlja ne biste trebali tragati za dodatnim uznemirujućim sadržajima, fotografijama, ili videozapisima objavljenim na društvenim mrežama, jer na psihu imaju snažniji emocionalan utjecaj od pisanih informacija.

Smatrate li da vas takve fotografije previše uznemiruju, bolje je posegnuti za manje grafičkih medija. Ponekad su mentalne slike dovoljne – ne trebaju vam one stvarne. Da biste ponovno vratili vlastitu emocionalnu ravnotežu, pokušajte se prebaciti na medije koji nemaju slike ni fotografije, poput podcasta ili radija.

Drugo rješenje koje Krahe predlaže je druženje s bliskim osobama, jer će Vam to omogućiti da se psihički rasteretite, da podijelite svoje emocije i saznate na koji se način drugi iz Vaše okoline nose s užasima s kojima se svakodnevno susreću u vijestima.

Treće je rješenje ispitati motive ljudi koji objavljuju uznemirujuće sadržaje. Pratite li određene grupe na društvenim mrežama, uvijek se trebate zapitati u čijem je interesu da se određene slike i fotografije objavljuju. Želite li takvo što i Vi podržati? Ako je odgovor negativan, takav sadržaj ne biste trebali dijeliti dalje.

No, to ne znači da biste trebali u potpunosti prestati pratiti svakodnevne vijesti i informacije. Na koncu konca, one su važne, jer pridonose stvaranju Vaših stajališta i mišljenja.

Nepomirljiva stajališta

Ponekad su stajališta različitih ljudi nepomirljiva. No, kako postupiti ako se to dogodi u Vašoj obitelji, u odnosu s partnerom, u krugu prijatelja, ili suradnika?

Krahe podsjeća kako je riječ o nečemu što nam je poznato otprije – iz doba vrhunca pandemije koronavirusa. Tada su neki ljudi bili za cijepljenje, drugi su cjepivo smatrali opasnim i nepotrebnim, no sada je, smatra Krahe, u igri drugačija dinamika. S drugim su nas ljudima povezivale određene sklonosti i interesi i prije nego što smo razvili stav o aktualnim ratnim sukobima.

I u ovom slučaju ona predlaže tri moguća rješenja.

Prvo: ako ne možete postići barem slično stajalište o ratu u Ukrajini i/ili između Izraela i Hamasa, pokušajte se držati tema koje će među vama izazvati manje podjela; sve dok to odgovara i vašem sugovorniku.

Drugo: kritičko preispitivanje vaših stajališta moglo bi rezultirati sličnim stajalištem. Brojne razlike u mišljenju ostaju na mrtvoj točki manje zbog sadržaja nego zbog nevoljkosti obaju sugovornika da priznaju kako su bili u krivu. Drugu osobu možete pitati na čemu temelji svoje stavove i kako je do njih došla. I Vi se zapitajte isto.

Treće: trebalo bi razmisliti potiču li stvari koje nisu povezane s aktualnom temom međusobno neslaganje. Možda ste pod velikim stresom zbog situacije u obitelji, ili na poslu, zbog čega dajete oduška Vlastitoj pritajenoj frustraciji izlažući svoj stav o ovome, ili onome ratu s posebnom žestinom kada započnete razgovor o toj temi.

Kako smiriti strasti o suprostavljenim stajalištima?

Eskaliraju li suprotstavljena stajališta o ratu na Bliskom istoku, ili u istočnoj Europi u žestoke rasprave, kako je najbolje smiriti strasti?

Ovdje nema zlatnog pravila. Ako opetovano ne uspijete pronaći zajednički jezik, možete se složiti da se ne slažete i prekinuti razgovor o spornoj temi. Možete kazati svome sugovorniku da su Vas "svladale emocije" i predložiti da se "sve izrečene uvrede povuku".

I na kraju, podsjeća Krahe, treba shvatiti da je nezrelo nekoga nazivati glupim samo zato što se njegovi pogledi na nešto razlikuju od Vaših. Stajalište po kojemu "baš Vi morate biti u pravu" sprečava tolerantnost kada su posrijedi suprotna stajališta.