Mnogi ljudi nepropisno odlažu otpad na takozvanim divljim deponijima, što predstavlja ozbiljan problem za okoliš i zajednicu u kojoj žive. Različiti su razlozi za ovakvo ponašanje, od neznanja o pravilnome odlaganju otpada, nedostatka ekološke svijesti, pa sve do lijenosti. Ne možemo reći da u toj mjeri nemamo pristupačnost legalnih odlagališta otpada (iako smo svjesni činjenice da se na tome problemu itekako treba poraditi), jer vrlo često uviđamo komplikaciju po pitanju toga što ljudi i dalje odlučuju odlagati otpad na drugim mjestima, čak i u samoj neposrednoj blizini legalnoga odlagališta. Na taj način propuštaju priliku za besplatno i sigurno odlaganje otpada u za to predviđene kontejnere, što dovodi do nekontroliranoga odlaganja, a ujedno se stvaraju prepreke za okoliš glede zagađenja.
Aktivnost Zadarske županije...
Kontaktirali smo Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, kako bismo saznali kolika se svota iz Županijskoga proračuna izdvaja za ekološke projekte te o kojim je točno projektima riječ. Zaključili smo kako se Zadarska županija ističe svojim značajnim doprinosom u financiranju brojnih aktivnosti usmjerenih na zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih resursa i ujedno unapređenju kvalitete života građana Županije. Naglašavamo kako UOPUZOKP sudjeluje, između ostaloga, i u sufinanciranju ustanove Jadranskog edukativno-istraživačkog centra za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora, za što su iz proračuna osigurali za 2023. godinu ukupno 150.976,00 €.
- Najveća aktivnost i ulaganje koje UOPUZOKP provodi na području Županije svakako je izgradnja CGO Biljane Donje kroz financiranje djelatnosti društva Eko d.o.o. koje je nositelj izgradnje Centra i kroz financiranje svojeg udjela u samoj gradnji (prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi). Izgradnja i uspostava Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije, izgradnja transfer stanica te zatvaranje i sanacija postojećih neusklađenih odlagališta komunalnog otpada imat će za rezultat potpunu modernizaciju trenutnog sustava gospodarenja otpadom te će u pravom smislu riječi značiti uspostavu sustava gospodarenja otpadom na području Zadarske i dijela Ličko-senjske županije. Za ovu aktivnost u proračunu Županije je za 2023. godinu osigurano ukupno 1.348.605,18 €, poručili su iz Upravnoga odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije.
Divlji deponiji na otoku Ugljanu
Na eko-akciji Učinimo Privlaku privlačnijom jedan od sudionika bio je i Boris Glavočević, koji nam je prenio zapanjujuću priču o lociranju čak 51 divljeg odlagališta otpada na Otoku Ugljanu. Požalio nam se kako ne uspijeva riješiti problem organiziranja ekološke akcije zbrinjavanja otpada, a ne želi više trošiti vrijeme jer je situacija postala kritična. I dalje otkriva nova nezakonita odlagališta na otoku, što ukazuje na to da se problem pod hitno mora riješiti i neupitno zahtijeva daljnju akciju.
- Na otoku Ugljanu sam igrom slučaja. Dvije godine vodim dva projekta restauracije jahti, a kako po prirodi ne mogu biti zatvoren na jednome mjestu, onda u slobodno vrijeme hodam okolo pa vidim jedan, drugi, treći deponij i mislim se - ne može ovo ovako. Našao sam se s Rangerima - Čuvarima prirode Hrvatske, trebali smo prošlu subotu organizirati eko-akciju, ali evo već dva mjeseca čekam da se konačno dogovorimo, čekam potvrdu hoće li se išta organizirati. Vjerujem da im je ovo trenutno prevelik zalogaj, ali želim ukazati na to da ovdje nije riječ o problemu samo na otoku Ugljanu, već i u čitavoj Hrvatskoj, istaknuo je Boris.
Otpad ovih nezakonitih odlagališta čine vozila, kućanski aparati, namještaj, smeće, građevinski materijal koji su posvuda u okolišu... Boris nam je napomenuo kako se neka od ovih odlagališta nalaze se na zemljištima građana otoka Ugljana, ali najveći je izazov taj što se ne može pronaći tko točno ilegalno odlaže otpad na hrpama po čitavome otoku. Naglašavamo kako se u ovim slučajevima ne radi o reciklažnim dvorištima, koji su zakonskom regulativom određeni kao nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina opasnog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada i drugih propisanih vrsta otpada.
Zakon o gospodarenju otpadom
Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) kaže kako se gospodarenje otpadom mora provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš. Članak 18. Zakona o gospodarenju otpadom pod nazivom ‘Zabranjena postupanja s otpadom‘ navodi kako je zabranjeno odbacivanje otpada u okoliš, što uključuje svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom i ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnoga otpada.
Iako se na prvi pogled laicima može učiniti da bi jedinica područne samouprave (županija) trebala biti odgovorna za rješavanje problema nezakonitoga odlaganja otpada na otocima, prema Zakonu o gospodarenju otpadom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) donosi odluku o sprječavanju odbacivanja otpada koja sadrži mjere sprječavanja protuzakonitog odbacivanja otpada i mjere uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada. Navedene mjere uključuju evidentiranje lokacija protuzakonito odbačenoga otpada te uspostavu sustava zaprimanja obavijesti o odbačenom otpadu. Ova činjenica može biti zbunjujuća za sve koji nisu upoznati sa zakonskim okvirom gospodarenja otpadom, ali je ključna za razumijevanje kako bi se ovaj problem riješio na adekvatan način. Navedene činjenice su nam i službeno potvrđene iz Upravnoga odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, kao i činjenica da Odjel nije zaprimio prijavu o ilegalnim odlagalištima na Otoku Ugljanu, ali to ni nije u njihovoj nadležnosti.
Kako se Grad Zadar nosi s ovim problemima?
Kontaktirali smo Općinu Preko i komunalno redarstvo Preko, kako bismo došli do provjerenih informacija o tome jesu li zaprimili prijavu ili pismo namjere, te u kojoj mjeri komunalni redari dijele upozorenja i kazne na njihovome području, ali do trenutka zaključivanja članka nismo dobili službeni odgovor. Očito da je nebriga i nezainteresiranost lokalnih vlasti za ovaj problem i dovela do ovolikog broja divljih deponija na otoku. Stoga smo se obratili Upravnome odjelu za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra, kako bismo saznali na koji način oni pristupaju ovoj problematici, da bismo na koncu bili čim bolje upućeni u cjelokupnu tematiku. Njihov službeni odgovor prenosimo u cijelosti:
"Komunalni redari provode redovit i kontinuirani nadzor nad divljim odlagalištima uključujući i nadzore po zaprimljenim dojavama. O provedenim nadzorima kao i lokacijama divljih odlagališta vodi se evidencija koja se kontinuirano ažurira.
Ukoliko u obavljanju nadzora zatekne osobu koja nepropisno odlaže otpad, redar naređuje uklanjanje otpada te je ovlašten zatečenoj osobi izdati prekršajni nalog ili obavezni prekršajni nalog te podnijeti nadležnom tijelu optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog prekršaja ili sumnje na počinjenje kaznenog djela. Za navedeno postupanje komunalni redar je ovlašten samo u slučaju kad je onečišćivač fizička osoba a ukoliko utvrdi da je počinitelj pravna osoba ili obrtnik, prijavu s dokazima prosljeđuje nadležnoj inspekciji.
Međutim, u većini slučajeva je onečišćivač nepoznata osoba u kojem slučaju komunalni redar rješenjem naređuje uklanjanje otpada vlasniku nekretnine na kojoj je odložen otpad ili posjedniku ako vlasnik nije poznat ili osobi koja sukladno posebnim propisima upravlja određenim područjem ili osobi za koju se može dokazati da je otpad odbacila. Ako se utvrdi da obveza uklanjanja otpada nije izvršena, Grad može osigurati uklanjanje tog otpada na trošak izvršenika. Novčana kazna za prekršajne radnje za fizičke osobe propisana je Zakonom o gospodarenju otpadom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna (398,17 do 1.327,23 eura).
Nepropisno odbacivanje otpada može se prijaviti putem: aplikacije za evidenciju lokacija odbačenog otpada (ELOO) koju vodi nadležno ministarstvo; sustava za zaprimanje obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu na mrežnoj stranici o gospodarenju otpadom www.pogodipravikos.hr, putem elektronske pošte, putem telefona, putem pošte, osobno u prostorije nadležnog upravnog odjela Grada Zadra".
Projekt divljih deponija na Google Earth-u
Gospodin Boris potrudio se napraviti temeljit i sveobuhvatan projekt na Google Earth-u vezan uz nepropisna odlagališta otpada. Označio je svaku divlju deponiju koju je pronašao, i to s takvom preciznošću i pažnjom da se klikom na svaku lokaciju prikazuju slike otpada na tome mjestu. Svako je odlagalište detaljno dokumentirano, tako da se može vidjeti koliko je obimno i koja se vrsta otpada nalazi na njemu. Posvetio je mnogo vremena i truda za izradu ovoga projekta i time zasigurno učinio ogromnu uslugu lokalnim vlastima koje bi se trebale pozabaviti zaštitom otočkoga okoliša.
– Zemlja više ne može podnijeti ovoliku količinu otpada, da ne govorim da sve što se baca okolo po plažama i priobalju na kraju završava u moru. Ponavljam svima koji žele čuti o North atlantic garbage patchu; danas postoji 10 velikih i nebrojeno malih gomila smeća u oceanu, koji su dubine do 1.5 metar, a prije mjesec dana ponovno je izmjerena jedna veća gomila otpada veličine kao 3 Francuske. Napominjem kako je mjerenje prije 7 godina pokazalo da je ta ista gomila bila veličine jedne Francuske. Vi kada uđete u to, onda doslovno mjesec dana plovite po smeću. Papir i drvo se vremenom razgrade, ali ostanu kontejneri i plastika. A sve što se ne riješi i ne očisti, na koncu završava na našem stolu, sve to konzumiramo. Mikroplastika je pronađena u kišnici, pa čak i u majčinom mlijeku. Plastika nije problem, to se sve da riješiti, problem je u ljudima i u osviještenosti, i u vlastima koje zatvaraju oči na sve to, ispričao nam je Boris.
Otvorimo oči, preuzmimo odgovornost
Iako je provođenje ekoloških akcija čišćenja od neizmjerne važnosti, to nije konačni cilj jer se srž problema neće riješiti sve dok ne radimo na promjeni svijesti ljudi o pravilnom odlaganju otpada.
– Volio bih da Ugljan bude primjer mjesta koje je bilo u kritičnom stanju, ali da se uspjelo izvući iz toga. I onda imamo bazu od koje možemo krenuti dalje i riješiti ovaj generalni problem divljih deponija. Ne želim prozivati nikoga, samo želim da su ljudi informirani i da ih potaknemo da preuzmemo odgovornost za zaštitu okoliša u kojem živimo. Nadam se da ćemo ovime potaknuti lokalne vlasti (a i Rangere) da preuzmu inicijativu, da se aktivno uključe u podizanje svijesti o ovome problemu, te da poduzmu mjere kako bi se spriječilo daljnje nezakonito odlaganje otpada, naglasio je Boris, te zaključio:
– Komunalni redari trebali bi češće poduzimati kaznene mjere protiv onih koji nezakonito odlažu otpad kako bi se smanjio broj takvih slučajeva u budućnosti. U konačnici, ovaj problem zahtijeva zajednički napor svih nas da se postigne pozitivan utjecaj na okoliš u kojem živimo.
SPOJ TRADICIJE I MODERNOG Pogledajte program naše regionalne konferencije „Turizam 365 – održivost i inovativnost otoka Paga“